ZAGREB - Na kraju prvog polugodišta proračunski deficit iznosi 3,4 posto BDP-a, no u Ministarstvu financija vjeruju da će do kraja godine pasti na planiranih 3 posto BDP-a, prvenstveno povećanjem poreznih prihoda za oko 3 milijarde kuna uslijed "rigoroznih mjera" nadzora i naplate poreznog duga. Prema podacima iznesenima na današnjem brifingu za novinare ministra financija Slavka Linića i suradnika, ukupni prihodi državnog proračuna za prvih šest mjeseci ove godine iznose 52,3 milijarde kuna, što je 1,4 posto manje nego u istom razdoblju lani i čini 46,1 posto planiranih prihoda za ovu godinu. Istodobno su rashodi porasli za 4,9 milijardi kuna prema prvoj polovici 2012. godine i na kraju lipnja su iznosili 63,7 milijardi kuna, što je 51,5 posto planiranih rashoda u 2013. Tako je proračunski deficit na kraju prvog polugodišta dosegnuo 11,4 milijarde kuna ili 3,4 posto BDP-a, a planirano je da na kraju godine bude na razini od 10,25 milijardi kuna ili 3 posto BDP-a. U Ministarstvu financija vjeruju da će taj plan i ostvariti kroz povećane prihode, ali i manje rashode u drugoj polovici godine. Viši deficit na kraju prvog polugodišta prvenstveno je rezultat otplate 3,3 milijarde kuna starih obveza u zdravstvu, ali i viših subvencija poljoprivrednicima (povećanje za 764 milijuna kuna), brodogradnji, HŽ-u, HBOR-u i dr. Na prihodovnoj su strani pak u prvom polugodištu prihodi od poreza na dobit smanjeni za oko milijardu kuna, zbog neoporezivanja reinvestirane dobiti, a prihodi od doprinosa su manji za 5 posto, zbog niže stope zdravstvenog doprinosa i niže razine zaposlenosti.
UMAG - Predsjednik Republike Ivo Josipović danas je u Umagu, otvarajući poslovnu konferenciju Croatia Business Open poručio da se gospodarski oporavak ne može temeljiti samo na turizmu, a premijer Zoran Milanović je rekao da iako štednja sama po sebi ne vodi nikamo, treba paziti na rast javnog duga. Predsjednik Josipović je na otvaranju konferencije s temom "Istra budućnosti" rekao da naš gospodarski oporavak ne može biti utemeljen isključivo na turizmu, koji jest iznimno važan i njegov uspjeh dat će veliki doprinos i znak da Hrvatska može i bolje. Poručio je da bi Vlada i Sabor trebali konačno definirati poziciju turističkog zemljišta. Ocijenio je da se mnoge odluke donose sporo, a ponekad i se u njihovo donošenje nepotrebno uključuju državna tijela. Premijer Milanović ustvrdio je kako štednja sama po sebi nije model i ona nas, kako je rekao "neće odvesti nikamo, ali moramo uvijek imati na umu da, ako ne budemo pazili, javni dug može brzo skočiti na više od sto posto BDP-a". "Naš model je uvjetovan našim okolnostima koje nisu niti okolnosti Grčke, niti okolnosti Latvije i Estonije. Mi smo išli u racionalne male promjene zato što ljudi ne žele i ne prihvaćaju radikalne promjene," ustvrdio je. Osvrnuvši se na gospodarsku situaciju u Istri, kazao je kako treba učiniti sve da i ostatak Hrvatske bude barem na razini ove županije koja će se, drži Milanović "i dalje razvijati brže jer ima bolju polaznu osnovu".
RIJEKA - Više od 3000 kilograma robe, najviše voća i povrća te mesa, duhana i alkoholnih pića, oduzeto je u akciji naziva "Riva B", u kojoj su carinici noćas i jutros od 3 do 7 sati u blizini riječke tržnice prekontrolirali 54 vozila i 61 osobu, izvijestio je na današnjoj konferenciji za novinare u Rijeci pomoćnik ministra financija i ravnatelj Carinske uprave Zlatko Grabar. Od osoba koje su zatečene s vozilima i robom, njih oko 10 posto imalo je potrebne isprave, koje ukazuju da imaju tvrtku ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ili dokazuju podrijetlo robe, pa im je omogućeno da nastave raditi, a oko 90 posto nije imalo nikakve isprave. Predočene isprave tek će se provjeriti, kao i to prozvodi li se roba zaista tamo gdje je navedeno i je li legalno ustupljena prijevoznicima. Dio će u određenom roku dostaviti dokumentaciju, dok će se protiv onih koji dokumentaciju nemaju pokrenuti prekršajni postupci. Akciju otkrivanja neregistrirane djelatnosti trgovine i usluga i nezakonitog prometa trošarinskih roba provelo je 36 djelatnika mobilnih carinskih jedinica iz Rijeke i Zagreba te djelatnici središnje Carinske uprave i riječkog područnog ureda, a sudjelovala su i dva obučena carinska psa za otkrivanje duhanskih prerađevina.
ZAGREB - Hrvatska gospodarska komora (HGK) smatra da bi zaustavljanje postupaka predstečajnih nagodbi imalo negativne posljedice za gospodarstvo, otvorio bi se prostor ozbiljnoj pravnoj nesigurnosti i mogućoj ugroženosti desetaka tisuća radnih mjesta, objavili su danas iz HGK u svom stavu o problemima u provedbi predstečajne nagodbe. Iz HGK upozoravaju kako je osobito složeno pitanje učinaka i posljedica otvaranja pitanja ustavnosti Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi za tvrtke koje su taj proces okončale što bi moglo dovesti u pitanje daljnju realizaciju već dogovorenih rješenja u okviru pojedinih predstečajnih nagodbi. Stoga ističu kako je od ključne važnosti hitno reagirati na novostvorenu situaciju kako se preokupiranjem oko pojedinih pravnih formulacija ne bi dovele u pitanje osnovne pozitivne intencije ovog zakona i dosadašnji napori u njegovoj provedbi. HGK podržala je donošenje ovog zakona, ocjenjujući ga neophodnim za financijsku konsolidaciju niza tvrtki u teškoćama, zbog čega smatra da bi zaustavljanje postupaka predstečajne nagodbe imalo negativne posljedice za gospodarstvo. Time bi se, upozoravaju, otvorio prostor ozbiljnoj pravnoj nesigurnosti koji bi onemogućio zaključivanje postupaka koji su u tijeku, ali i otvaranje novih predstečajnih nagodbi. Koliko je to značajno, napominju, govore i podaci o mogućoj ugroženosti desetaka tisuća radnih mjesta iz do sada pokrenutih predstečajnih nagodbi, kao i onih koje su pred nužnošću otvaranja.
ZAGREB - Malo i srednje gospodarstvo ove bi godine slijedom ulaska Hrvatske u EU i manjih carina te uz veće državne potpore moglo ostvariti bolje rezultate i nastaviti lanjski trend povećanja prihoda i zapošljavanja, istaknuo je danas ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras na predstavljanju rezultata natječaja za mikropoduzetništvo i obrt iz ovogodišnjeg Poduzetničkog impulsa. Po natječaju za mjeru A1 za mikropoduzetništvo i obrt predviđeno je ukupno 11,5 milijuna kuna potpora. U sklopu te mjere dodjeljuju se potpore za poduzetnike koji imaju do 10 zaposlenih čime se želi pomoći razvoju, konkurentnosti i povećanju broja zaposlenih u tom segmentu, istaknuo je ministar. Na natječaj za tu mjeru stiglo je ukupno 690 prijava, od kojih je 508 administrativno provjereno, a 66 će ih dobiti novac, pri čemu je već za 40 dodijeljeno 7,2 milijuna kuna, dok će ostalih 4,3 milijuna kuna dodijeliti za 26 projekata koji su još u postupku. Od svega toga očekuje se i 300 novozaposlenih, kazao je Maras. Očekivano najviše je prijava, 218, stiglo iz Grada Zagreba te 70-ak iz Splitsko-dalmatinske županije, ali i iz svih drugih županija, a potpore se dodjeljuju ovisno o kvaliteti projekta. Prosječni iznos potpore je 181 tisuća kuna.
ZAGREB - Inspektori rada Državnog inspektorata u području radnih odnosa u provedenim inspekcijskim nadzorima u prvih šest mjeseci ove godine utvrdili su da poslodavci za 12.386 radnika nisu isplatili minimalnu plaću sukladno odredbama Zakona o minimalnoj plaći. Također, za 2.623 radnika poslodavci nisu dostavili obračun dugovane, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine ili nisu dostavili obračun propisanog sadržaja, objavili su danas iz Državnog inspektorata. Inače, Zakon o minimalnoj plaći definira minimalnu plaću kao najniži mjesečni iznos bruto plaće koji radniku pripada za rad u punom radnom vremenu, a uredbom je visina minimalne plaće za razdoblje od 1. lipnja do kraja ove godine utvrđena u bruto iznosu od 2.984,78 kuna. Iz Državnog inspektorata navode kako su na temelju u nadzorima utvrđenog činjeničnog stanja inspektori rada poduzimali propisane zakonske mjere, protiv poslodavaca nadležnim prekršajnim sudovima podnijeli su 672 optužna prijedloga zbog povrede odredbi Zakona o minimalnoj plaći (nije isplaćena minimalna plaća), te 450 optužnih prijedloga zbog nedostavljanja radnicima obračuna iznosa koje je bio dužan isplatiti. Donijeli su 75 rješenja kojima je poslodavcima naloženo dostavljanje obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine radnicima.
SPLIT - U Brodosplitu je danas prije podne počelo nuđenje novih ugovora o radu za 2.000 radnika, a svih oko 3.300 radnika koji su obuhvaćeni programom zbrinjavanja dobit će otpremnine na koje se neće plaćati porez, doznaje se danas u splitskom brodogradilištu. "Direktori Brodosplita i povezanih tvrtki počeli su danas priopćavati kome će biti ponuđen novi ugovor o radu u Brodosplitu i za povezane tvrtke, a radi se o više od 2.000 ljudi", navodi se u priopćenju Odjela za odnose s javnošću splitskog brodogradilišta. U Odjelu su rekli kako je planirano da danas do kraja radnog vremena svima njima bude priopćeno da im se nude novi ugovori o radu. "Osim tih (više od 2.000 radnika) još 500 do sada zaposlenih zadovoljilo je sve stručne i radne kriterije, ali za njih trenutno nema potrebe. Kad se pojavi potreba u škveru, a projekcije govore kako će se to dogoditi u tijeku iduće godine, tim će se radnicima tada ponuditi posao u prioritetu", navodi se u priopćenju.
ZAGREB - HT je u prvih šest mjeseci ove godine ostvario ukupne prihode od 3,43 milijarde kuna, što je 5,9 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, dok je neto dobit pala za 29,4 posto, na 570 milijuna kuna, izvijestila je danas ta tvrtka. Istodobno, EBITDA se smanjila za 17,8 posto, na 1,36 milijardi kuna, uz maržu od 39,7 posto. Kapitalna ulaganja tvrtke uvećana su u prvom polugodištu 64,9 posto, na 612 milijuna kuna, ponajviše zahvaljujući kapitalizaciji troškova pružatelja sadržaja, većim ulaganjima u IT, preuređenju poslovnih zgrada, kao i provođenju strateških projekata, koji su bili odgođeni u prvoj polovini 2012, navodi se u izvješću. "Naši poslovni rezultati u prvom polugodištu pokazali su određenu otpornost te smo zadržali vodeći položaj na tržištu usprkos stalnom pritisku izazovnog operativnog okruženja. Proširujemo portfelj usluga i ulažemo u svoju budućnost. Usredotočeni smo na daljnje unapređenje naše mreže i na niz projekata e-transformacije koje provodimo u poslovanju. Grupa prati razvoj poslovanja tijekom važnog trećeg tromjesečja te ostaje pri svojim objavljenim financijskim izgledima za cjelokupnu 2013. godinu", istaknuo je u izvješću predjsednik Uprave HT-a Ivica Mudrinić.
ZAGREB - Ericsson Nikola Tesla ostvario je u prvih šest mjeseci ove godine prihode od prodaje u iznosu od 673,6 milijuna kuna, što je 21 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblju, dok mu je dobit porasla za 9,7 posto, na 88 milijuna kuna, izvijestila je danas ta tvrtka. Ukupni prihodi te kompanije dosegnuli su u prvom polugodištu 688,5 milijuna kuna, što je 21,7 posto manje nego u istom razdoblju lani. Pritom su ukupni rashodi smanjeni gotovo 25 posto, na 600,5 milijuna kuna. Operativna dobit porasla je 34,6 posto, na 84 milijuna kuna, dok povrat od prodaje (ROS) bilježi porast na 13,1 posto. U ukupnim prihodima od prodaje udio domaćeg tržišta čini 25 posto, izvoz na Ericssonovo tržište 43 posto, dok izvoz na ostala tržišta sudjeluje s 32 posto. "Tijekom prvog polugodišta kompanija je nastavila uspješno poslovati usmjerivši se na sljedeća ključna područja: profitabilan rast, učinkovitost, novčani tok i upravljanje rizicima", navodi u izvješću predsjednica Uprave te kompanije Gordana Kovačević, te dodaje da prihodi od prodaje bilježe pozitivan trend na svim tržištima, osim na tržištima Zajednice Neovisnih Država.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi danas su u fokusu investitora dionice HT-a i Ericssona Nikole Tesle, čije su cijene nakon objave poslovnih rezultata korigirane, pa su i Crobexi oko podneva bili u blagom minusu. Crobex indeks oko podneva bio je u minusu 0,09 posto, na 1.844 boda, a Crobex10 0,20 posto, na 1.038 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 4 milijuna kuna. Dionicom HT-a ostvareno je do podneva 1,9 milijuna kuna prometa, a cijena joj je pala 2,55 posto, na 173,37 kuna. HT je u prvih šest mjeseci ove godine ostvario 5,9 posto manje ukupne prihode, koji su iznosili 3,43 milijarde kuna, dok mu je neto dobit pala za 29,4 posto, na 570 milijuna kuna. Ericsson Nikola Tesla jutros je izvijestio da je stvario u prvih šest mjeseci ove godine prihode od prodaje u iznosu od 673,6 milijuna kuna, što je 21 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblju, dok mu je dobit porasla za 9,7 posto, na 88 milijuna kuna. Cijena njegove dionice spustila se 1,71 posto, na 1.532 kune, uz promet od 188.000 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna, ojačala prema svim važnijim svjetskim valutama. Na tečajnoj listi HNB-a koja se primjenjuje od sutra, srednji tečaj eura iznosi 7,487550 kuna te je za 0,23 posto niži nego na tečajnici s kraja prošlog tjedna. U odnosu na tečajnicu od prošlog petka, na današnjoj je tečajnoj listi središnje banke tečaj američkog dolara niži za 1,59 posto, tečaj britanske funte za 0,56 posto, a švicarskog franka za neznatnih 0,004 posto. Srednji tečaj dolara tako iznosi 5,637791 kunu, funte 8,680211 kunu, a franka 6,068198 kuna. Prema jučerašnjoj tečajnici je tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici niži za 0,10 posto, tečaj dolara za 0,91 posto, a funte za 0,18 posto, dok je tečaj franka povećan za 0,13 posto.