ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić danas je ponovio da je sudac zagrebačkog Trgovačkog suda, koji je zaustavio sklapanje predstečajne nagodbe Dalekovoda radi ocjene ustavnosti zakona po kojem se postupak vodi, izazvao pravnu nesigurnost te ustvrdio da je sudac današnjim objašnjenjem svoje odluke Vladu i Sabor praktički optužio za kriminalne radnje. Ministar je održao konferenciju za novinare nakon što je sudac Mislav Kolakušić jutros priopćenjem obrazložio svoju jučerašnju odluku da sklapanje predstečajne nagodbe zaustavi uz najavu da će od Ustavnog suda zatražiti ocjenu ustavnosti Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Sudac, tvrdi Linić, nema ovlasti da sam zatraži ocjenu ustavnosti, već može samo zatražiti da taj prijedlog podrže i ostali suci, odnosno svojim kolegama prvo objasniti što je to protuustavno u tom zakonu, a potom Trgovački sud može tražiti ocjenu ustavnosti. Dio priopćenja u kojem Kolakušić navodi da je tijekom postupanja u sudskim postupcima u povodu prijedloga za sklapanje predstečajnih nagodbi stekao osobno uvjerenje da pojedine odredbe tog zakona i njihova primjena predstavljaju povredu Ustava na štetu vjerovnika, državnog proračuna i građana, Linić je ocijenio "vrlo opasnim". "Sudac dakle optužuje Sabor da je prihvatio kriminalni zakon, a izvršnu vlast da se bavi kriminalnim radnjama. U primjeni odredbi tog zakona sudac vidi zlouporabu, jer neki vjerovnici ugovaraju povoljnije uvjete za naplatu potraživanja, što ide na štetu drugih vjerovnika i države. To je uvredljivo i imamo pravo na to odgovoriti", rekao je Linić.
ZAGREB - Odluka suca Trgovačkog suda u Zagrebu Mislava Kolakušića o zastajanju predstečajne nagodbe u slučaju Dalekovoda zbog izražene namjere za podnošenjem zahtjeva za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi mogla bi imati dalekosežne posljedice ne samo za Dalekovod već i za niz drugih tvrtki i radnike koji rade u njima, upozorava današnjim priopćenjem predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel. Među tvrtkama u kojima djeluje SSSH i udruženi sindikati, njih 103, u kojima je zaposleno 16.625 radnika, ima problema u poslovanju. Radnicima se ne isplaćuju plaće i do 14 mjeseci (Konstruktor, Zlatar), ne uplaćuju doprinosi, računi su u blokadi... U cijeloj priči, ispaštaju, ponajviše radnici, koji su najmanje krivi za stanja u kojima se nalaze te tvrtke, podsjećaju u SSSH. Zakon, koji je u primjeni još od 1. listopada 2012. godine, predstavlja šansu za oporavak tvrtki. U slučaju rušenja ili blokade postupka predstečajne nagodbe ruši se cjelokupni sustav ozdravljenja tvrtki, budući da nastupa stečaj koji, upozoravaju u sindikatu, praktički znači prestanak poslovanja i kraj. I za predsjednika Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozrena Matijaševića postupak suca Trgovačkog suda u Zagrebu na ružan način dovodi u pitanje pravnu sigurnost, gospodarske tokove i brojne napore poduzeća, radnika i vjerovnika poduzete temeljem odredbi toga zakona.
ZAGREB - Stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj je za lipanj ove godine iznosila 18,6 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku. To je za jedan postotni bod manja stopa registrirane nezaposlenosti nego za svibanj za koji je iznosila 19,6 posto. Lipanj je tako četvrti mjesec zaredom da se smanjuje registrirana stopa nezaposlenosti na što utječe i sezonalnosti hrvatskog tržišta rada. No, na godišnjoj je razini stopa registrirane nezaposlenosti za ovogodišnji lipanj u odnosu na isti mjesec prošle godine veća za 1,3 postotna boda. Krajem lipnja ove godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje bilo je registrirano 318.110 nezaposlenih osoba. U usporedbi sa svibnjem broj nezaposlenih smanjio se za 4,5 posto ili za 15.139 osoba. Na godišnjoj razini pak, u odnosu na lipanj prošle godine, broj nezaposlenih u ovogodišnjem je lipnju bio veći za 7,9 posto ili 23.233 osobe.
ZAGREB - Čelnici Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka (HSUPM) upozorili su danas na alarmantno stanje u tom sektoru, pad proizvodnje i zatvaranje farmi te najavili 'vruću' jesen, ako im ne pomognu Vlada i premijer. Predsjednik Saveza Davor Blažić na konferenciji za novinare kazao je kako Hrvatskoj predstoji nestanak mlijeka. Proizvodnja rapidno propada, u zadnjih godinu dana zatvoreno je više od 3.000 farmi, a u zadnja četiri mjeseca proizvodnja mlijeka smanjena je za 120 milijuna litara, svaki mjesec se proizvede 30 milijuna litara manje mlijeka, poticaji nisu isplaćeni u cijelosti, niska je otkupna cijena mlijeka. Preostalo nam je da molimo za pomoć premijera i Vladu ili da najavimo 'vruću' jesen, kazao je Blažić i upozorio na "neznanje i nehtjenje" resornog ministra Tihomira Jakovine da se ovoj važnoj proizvodnji da prioritet i važnost. Blažić je dodao i kako zadnja tri mjeseca mole ministra da ih primi, no ministar je 'nestao'. Kazao je i kako nigdje nije zabilježen takav pad proizvodnje kao u sektoru mlijeka, lani je proizvodnja iznosila više od 602 milijuna kilograma, dok će ove godine biti nešto veća od 400 milijuna kilograma, a naše su potrebe više od 900 milijuna kilograma.
ZAGREB/SISAK - U sisačkom brodogradilištu Brodocentar Sisak danas je svečano porinut novoizgrađeni brod "Una" za obilježavanje i nadzor vodnog puta na rijeci Savi, a za koji je naručitelj Agencija za vodne putove izdvojila 3,8 milijuna kuna te tima najavila početak modernizacije svoje flote stare više desetljeća. Na svečanosti porinuću broda "Una", dužine 17 metara i širine 4,4 metra, bio je i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić koji je istaknuo važnost ulaganja u novi brod i flotu Agencije. Novi brod, kao i ostala četiri iz te flote, služe za nadzor, kontrolu i obilježavanje plovnog puta (oznake uz obalu i plutajuće oznake) na hrvatskim vodenim riječnim putovima koji se sada, sa članstvom u EU, još i više povezuju s europskim riječnim koridorima, posebno preko rijeke Dunav, naglasio je ministar. Dodao je da se za modernizaciju i obnovu riječne flote za obilježavanje tih putova, kao i za ulaganja u četiri velike hrvatske riječne luke može tražiti sufinanciranje i do 85 posto iznosa iz kohezijskih i strukturnih EU fondova.
ZAGREB - Dioničari Dalekovoda na jučerašnjoj su glavnoj skupštini donijeli odluke o pojednostavljenom smanjenju temeljnog kapitala radi pokrića akumuliranih gubitaka, kao i odluku o povećanju temeljnog kapitala. Proizlazi to iz Dalekovoda koji je na Zagrebačkoj burzi objavio da su na skupštini "izglasane sve odluke koje su bile predložene u pozivu". Dioničari su tako odlučivali i o odluci o pojednostavljenom smanjenju temeljnog kapitala radi pokrića akumuliranih gubitaka i to smanjenjem nominalnog iznosa dionica sa sto na deset kuna. Sukladno toj odluci, temeljni kapital tvrtke smanjio bi se za 258 milijuna kuna, odnosno s 286,7 na 28,67 milijuna kuna, a radi pokrića dijela prenesenog gubitka iz prošle godine, u visini od 197,3 milijuna kuna. Dioničari su na skupštini odlučivali i o izdavanju novih redovnih dionica, ulozima u novcu i pravima, pa bi u dokapitalizaciji Dalekovoda sa 150 milijuna kuna sudjelovala tvrtka Konsolidator, u vlasništvu Nexus Private Equity Partnera. Ta bi dokapitalizacija bila provedena izdavanjem 15 milijuna novih dionica nominalne vrijednosti od 10 kuna. Izdavanjem još 921.604 nove dionice, u vlasništvo Dalekovoda bi, unosom prava i tražbina od ukupno 9,2 milijuna kuna, ušao i niz vjerovnika predstečajne nagodbe. Također, skupština je Upravi dala odobrenje da u roku od pet godina poveća temeljni kapital ulozima u novcu za iznos do 60 milijuna kuna, izdavanjem novih dionica.
ZAGREB - Indeksi Zagrebačke burze danas stagniraju, a nešto više trguje se tek dionicom HT-a, dok investitori čekaju nove smjernice koje će im dati financijska izvješća domaćih kompanija, čija će se objava intenzivirati krajem tjedna. Crobex indeks oko podneva bio je u minusu 0,05 posto, na 1.841 bodu, dok je Crobex10 bio u plusu 0,26 posto, na 1.036 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 3,8 milijuna kuna, što je otprilike 2 milijuna više nego jučer oko podneva. Dionicom HT-a do podneva je ostvareno 566.000 kuna prometa, a cijena joj se spustila 1,25 posto, na 180 kuna. Po likvidnosti slijedi dionica Valamar Adrije s 553.000 kuna prometa. Cijena joj je skočila 2 posto, na 161,97 kuna. Dionica Dalekovoda na gubitku je 7,2 posto, na 23,85 kuna, uz promet od 60.553 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na jučerašnju tečajnicu, ojačala prema euru za 0,13 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,501857 kuna. Na vrijednosti su prema kuni oslabili i švicarski franak i američki dolar, franak za 0,19 posto, na 6,063087 kuna po srednjem tečaju, a dolar za 0,05 posto, na 5,696171 kunu po srednjem tečaju. Istodobno je britanska funta ojačala prema kuni za 0,06 posto i srednji tečaj funte iznosi 8,739349 kuna.