ZAGREB - Za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada predano je ukupno 773.198 zahtjeva, a kako se nekoliko stotinjaka zahtjeva predanih na krivu adresu još raspoređuje za očekivati je da će konačni broj zahtjeva za legalizaciju objekata biti oko 774 tisuće, od čega bi se glavnina trebala riješiti u roku od dvije godine, objavila je danas na konferenciji za novinare ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš. Broj predanih zahtjeva apsolutno je iznenađenje za sve koji sudjeluju u postupku legalizacije, jer se pri donošenju i na početku primjene zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim objektima očekivalo oko 100 do 300 tisuća zahtjeva, kazala je Mrak Taritaš. Najviše je, 88.000 zahtjeva, predano u Gradu Zagrebu, a slijede Splitsko-dalmatinska i Zagrebačka županija, sa 76.782 i 65.201 zahtjevom. Najveći je dio zahtjeva, više od 570 tisuća, pritom predano u lipnju, odnosno u zadnjem mjesecu prije isteka roka. Za očekivati je da će oko 10 posto predanih zahtjeva biti odbijeno jer legalizacija po zakonu nije moguća, a još oko 10 posto zahtjeva vjerojatno je predano iz straha, a ne jer je legalizacija potrebna, rekla je Mrak Taritaš i dodala kako se nada da će se u roku od dvije godine riješiti glavnina, 70 do 80 posto predanih zahtjeva. Onima koji nisu predali zahtjev, a objekt im je u području gdje legalizacija nije moguća, objekt će biti srušen. Ako je legalizacija bila moguća, a ne započne se niti nakon dvije kazne građevinske inspekcije, izdat će se rješenje o rušenju. Od početka ove godine već je uklonjeno 417 zgrada.
ZAGREB - Inovativnost, tehnološki razvoj i konkurentnost područja su koja država želi poticati u budućnosti, rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak na današnjem susretu Liderova Kluba izvoznika. Dojma sam da se želimo baviti svim i svačim i da svašta potičemo, a kao i Europska unija globalno, tako i mi gubimo inovacijski potencijal, zaostajemo u tehnološkom razvoju i tako snižavamo ekonomsku konkurentnost, kaže Vrdoljak. Najavio je da će stoga država unutar strategije industrijske politike odrediti područja koja smatra perspektivnim i njima prilagoditi obrazovni sustav i razvojne politike. Strategija bi po njegovim riječima trebala biti gotova do kraja godine, prije početka novog plansko-proračunskog razdoblja EU-a od 2014. do 2020. godine. Dodaje da je strategija već mogla biti gotova, ali da nije htio činovnički dokument koji postoji samo sebe radi, već operativni plan čiju je provedbu moguće kontrolirati. Izvoznici su ministra upozorili da mnogi njihovi poslovi zapinju na nižim instancama vlasti, a Vrdoljak je mišljenja da poslovničnu birokratsku sporost potiče strah službenika potaknut korupcijskim i kriminalnim aferama.
ZAGREB - Tržište će ubuduće određivati cijene električne energije, rekao je danas ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak odgovarajući na pitanje novinara može li se očekivati dugoročno snižavanje cijene struje. Tržište govori da je hidrologija dobra, a tarifni sustavi da su troškovi niži nego što su bili i da struja može pojeftiniti prvi put u zadnje 23 godine, kaže Vrdoljak. Očekuje od HEP-a da iziđe s manjim tarifama, novih ponudama i boljim marketingom kako bi se borio za svoj dio tržišta. Siguran sam da će HEP u tome uspjeti i zadržati najveći dio hrvatskog tržišta, rekao je Vrdoljak u izjavi nakon susreta s izvoznicima.
ZAGREB - Udruga Nezavisni hrvatski seljaci (NHS) podnijela je Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu kaznenu prijavu protiv otkupljivača pšenice zbog protuzakonitog udruživanja radi formiranja cijene pšenice, što je, ističu u NHS-u, protivno Zakonu o tržišnom natjecanju. U ime članova NHS-a i proizvođača pšenice prijavu je u Županijsko državno odvjetništvo odnio predsjednik NHS-a Mato Mlinarić. U izjavi novinarima prije predavanja prijave Mlinarić je kazao kako su se vodeći otkupljivači pšenice dogovorili oko cijene stvarajući tako monopol i proizvođačima ponudili cijenu od 1,05 kuna po kilogramu, dok je cijena na Budimpeštanskoj burzi u tom trenutku bila 1,25 kuna. Po procjeni proizvođača, kazao je Mlinarić, realna cijena bila bi 1,40 kuna po kilogramu, to bi bila cijena s kojim bi se proizvođači pokrili i ne bi poslovali s gubitkom. Kršeći Zakon o tržišnom natjecanju i udruživši se otkupljivači su imali namjeru steći protupravnu korist od oko 200 milijuna kuna i na taj način oštetiti proizvođače, ustvrdio je Mlinarić. Ističe kako očekuju da Državno odvjetništvo pokrene istražne radnje i kaznenu prijavu te utvrditi je li je bilo nepravilnosti.
ZAGREB - Bipartitno socijalno vijeće za promet, u kojem su sindikati i poslodavci djelatnika u prometu, zatražilo je danas da Vlada do 15. srpnja odustane od monetizacije autocesta, inače će formirati stožer i početi prikupljati potpise za referendum o davanju autocesta u koncesiju. Kroz monetizaciju se zapravo rasprodaju HAC i ARZ kako bi se kratkoročno premostili dugovi i pobrali predizborni bodovi, ustvrdili su predstavnici triju prometnih sindikata i Hrvatskih cestovnih prijevoznika na konferenciji za novinare. Ukupni dug za autoceste iznosi oko 30 milijardi kuna, a iduće godine na naplatu stiže 6,6 milijardi kuna. Sindikalci i poslodavci predlažu da se to financira prodajom dionica HAC-a i ARZ-a građanima ili da se dug reprogramira i pokrije dugoročnim kreditom. Vlada je prošlog tjedna dala suglasnost za model monetizacije autocesta po kojem se one daju u koncesiju od 30 do 50 godina strateškom ulagaču, koji bi ih trebao održavati i naplaćivati cestarinu. Po procjeni konzultanata, na taj bi način Vlada utržila između 2,4 i 3,2 milijarde eura, a taj bi novac iskoristila za djelomično vraćanje dugova.
ZAGREB - Stambeni krediti Hrvatske poštanske banke (HPB) u prvih su šest mjeseci ove godine porasli za 7,4 posto, a rast bilježe i ostali krediti, za 4,9 posto, izvijestili su iz HPB-a. Bruto kreditni portfelj stanovništva u istom razdoblju porastao je za 5,2 posto i krajem lipnja iznosio je 3,95 milijardi kuna. Iz HPB-a posebno ističu nastavak rasta stambenih kredita koji su u HPB-u prošle godine porasli 27,6 posto. Napominju kako je HPB prije dvije godine ponudio stambene kredite u kunama, a na kraju prvog polugodišta 2013. portfelj tih kredita izjednačen je s portfeljem stambenih kredita uz valutnu klauzulu. Istodobno, u bankarskom sustavu udio kunskih stambenih kredita kreće se oko 7 posto. Ističu i kako HPB nema hipoteku kredita u švicarskom franku jer nikad nije odobravao takvu vrstu kredita.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj su burzi u mirnom trgovanju Crobexi danas blago porasli, dok je, nakon jučerašnjeg snažnog rasta, cijena dionice Vira pala. Crobex indeks bio je oko podneva u plusu 0,08 posto, na 1.807 bodova, dok je Crobex10 porastao 0,30 posto, na 1.020 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je do podneva oko 3 milijuna kuna. Najveći promet, od 1,2 milijuna kuna, ostvaren je dionicama HT-a, pri čemu im je cijena pala 0,7 posto, na 174,55 kuna. S prometom od oko 920 tisuća kuna slijedi dionica Končar-elektroindustrije, a cijena joj je porasla 1,1 posto, na 709,9 kuna. Nakon što je jučer skočila za više od 8 posto, danas je cijena dionice Vira pala za 2,5 posto, na 645 kuna, uz promet od oko 50 tisuća kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu oslabila prema euru za 0,05 posto, dok je ojačala prema drugim važnijim valutama. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,491306 kuna. Istodobno su na vrijednosti prema kuni izgubile ostale promatrane valute. Kuna je tako ojačala prema švicarskom franku za 0,44 posto, prema britanskoj funti za 0,32 posto, a prema američkom dolaru za 0,10 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,017597 kuna, funte 8,655466 kuna te dolara 5,821655 kuna.