ZAGREB - Nešto manje od polovine skeniranih aerofotogrametrijskih snimki Hrvatske napravljenih prije 1968. godine, nužnih za provedbu legalizacije bespravno sagrađenih objekata, stiglo je iz Beograda u Hrvatsku, priopćilo je u četvrtak ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Ministarstvo je navelo da je iz Beograda stiglo 1,3 terabajta podataka, odnosno 8800 snimaka Hrvatske iz zraka napravljenih prije 1968. godine, te da se procjenjuje kako će za dovršetak skeniranja cijele građe biti potrebno još četiri do šest mjeseci. Dokumentacija se nalazi u Vojnogeografskom institutu u Beogradu, a nužna je radi postupka legaliziranja bespravno sagrađenih objekata u Hrvatskoj. Povratak zračnih snimaka bila je jedna od tema razgovora prve potpredsjednice vlade i ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić i potpredsjednika srbijanske vlade i ministra obrane Aleksandra Vučića na sastancima u Zagrebu i Beogradu, stoga ovo smatramo potvrdom kontinuiteta suradnje te obostrane spremnosti za konstruktivni i praktični pristup u rješavanju otvorenih pitanja, priopćilo je ministarstvo vanjskih i europskih poslova.
MOSTAR - Europski sud za ljudska prava (ECHR) u Strasbourgu presudio je u korist dvojice osuđenika za ratne zločine iz BiH utvrdivši da je Sud BiH protiv njih donio presude retroaktivno, na temelju nepovoljnijeg zakona iz 2003. godine, a ne na temelju zakona koji je vrijedio kad je počinjeno kazneno djelo, što bi znatno moglo poremetiti praksu Suda BiH koji je uspostavljen na temelju naloga visokoga međunarodnog predstavnika. Kako je u četvrtak izvijestila Balkanska informativna mreža (BIRN), koja prati procesuiranje ratnih zločina, ECHR je utvrdio da je protiv Abduladhima Maktoufa i Gorana Damjanovića Sud BiH pogrešno primijenio kazneni zakon BiH iz 2003. godine. Europski sud je utvrdio da je Sud BiH prekršio prava Maktoufa i Damjanovića jer su im mogle biti izrečene niže kazne da je u njihovim predmetima primijenjen kazneni zakon Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) iz 1976. godine. Maktouf je osuđen na petogodišnju zatvorsku kaznu zbog sudjelovanja u zločinima nad hrvatskim civilima počinjenima u listopadu 1993. na području općine Travnika, a prema kaznenom zakonu SFRJ mogao je dobiti kaznu od jedne godine zatvora. Goran Damjanović u prosincu 2007. osuđen je na jedanaestogodišnju kaznu zatvora jer je sudjelovao u premlaćivanju skupine zarobljenih Bošnjaka u naselju Bojniku u Sarajevu., a prema kaznenom zakonu SFRJ moglo mu se izreći kazna od najviše pet godina zatvora. Sud je objasnio kako ta presuda ne znači da je svaka primjena kaznenog zakona BiH iz 2003. u suđenjima za ratne zločine kršenje ljudskih prava, nego se to treba odlučivati u pojedinačnim slučajevima.
JERUZALEM - Izraelski predsjednik Shimon Peres pozvao je u četvrtak Europsku uniju da odustane od novih uredaba o suradnji s Izraelom kako ne bi kompromitirala američka nastojanja vezana uz nastavak pregovora s Palestincima. "Pozivam naše prijatelje u Europi... Na pokrećite proces neodgovornih sankcija koji će minirati diplomatske pregovore", istaknuo je. Prema novim europskim uredbama, koje će službeno biti objavljene u petak, u svim ugovorima između Izraela i EU-a mora se jasno navesti da se ne primjenjuju na područja koja je Izrael okupirao 1967., a riječ je o Zapadnoj obali, istočnom Jeruzalemu, pojasu Gaze i Golanskoj visoravni. Novi uvjeti koje postavlja EU Netanyahuovu će vladu suočiti s dvojbom - ili odbaciti stotine milijuna dolara europskih financijskih sredstava, posebice u ključnom području istraživanja i razvoja, ili u pisanom obliku priznati okupaciju palestinskih područja i sirijskoga Golana, smatraju oni koji su u to upućeni.
ISTANBUL - Turski premijer Recep Tayyip Erdogan rekao je u srijedu kasno navečer da je odbio razgovor s novim zamjenikom egipatskoga predsjednika Mohamedom ElBaradeijem jer on nije legitimni predstavnik Egipta. "Kako bih s tobom mogao razgovarati? Nisi izabran, imenovali su te vođe puča" kojim je svrgnut islamistički predsjednik Mohamed Mursi 3. srpnja, rekao je Erdogan u Ankari. Premijer je u tom govoru, čije je dijelove na svojoj mrežnoj stranici prenio CNN-Turk, rekao da je primio ElBaradeijevo pismo u kojemu mu predlaže telefonski razgovor. Egipat je u utorak snažno prosvjedovao zbog izjave turskog premijera u kojoj je svrgnutog predsjednika Mohameda Mursija nazvao žrtvom puča. Erdogan je izjavio da je bivši egipatski predsjednik Mursi bio jedini legitimni predsjednik jer ga je izabrao narod, prenio je u nedjelju turski list "Today's Zaman". Odnosi Egipta i Turske, kojoj je na čelu Erdoganova kozervativna islamska vlada, bitno su ojačali tijekom Mursijeva obnašanja vlasti.
ZAGREB - Europska unija izrazila je u četvtak zabrinutost zbog petogodišnje zatvorske kazne izrečene ruskom oporbenom čelniku Alekseju Navaljnom, ocijenivši da ta presuda ozbiljno dovodi u pitanje postojanje pravne države u Rusiji, a zabrinutost zbog presude dijele i SAD, Francuska, Njemačka, Velika Britanija i brojne udruge civilnog društva. Navaljni (37), odvjetnik, otac dvoje djece, "moćni govornik" koji vlasti naživa "lupežima i varalicama", kako ga opisuje Reuters, borac protiv korupcije koji je predvodio najmasovnije prosvjede protiv Vladimira Putina od preuzimanja vlasti 2000. godine, proglašen je krivim za pronevjeru javnog novca u iznosu od 400.000 eura na štetu tvrtke za eksploataciju šuma Kirovles 2009., dok je obnašao dužnost savjetnika regionalnog guvernera oblasti Kirov. Glasnogovornik europske povjerenice za vanjsku politiku i sigurnost rekao je da je Catherine Ashton zabrinuta zbog osuđujuće presude Navaljnom i drugom optuženiku Pjotru Ofitserovu. Ofitserov, otav petero djece, dobio je četiri godine zatvora zbog suučesništva u kaznenom djelu. Osudi odluke suda u Kirovu pridružio se i Berlin, a prema riječima Markusa Loeninga, vladinog predstavnika za ljudska prava u ministarstvu vanjskih poslova, njemačka je "u šoku". "Priroda ovog suđenja i oštra kazna novi su dokaz toga da rusko sudstvo i pravosuđe nije nezavisno. Rusija je po pitanju demokracije i vladavine zakona zakoračila unatrag", kazao je Loening. On je zatražio da Navaljni smjesta bude oslobođen i da mu se omogući pošteno postupanje u narednim pravnim koracima.
ATENA - Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble u četvrtak je izjavio da ga je "jako impresionirao" napredak koji je Grčka već ostvarila, ustvrdivši da je Njemačka spremna uložiti sredstva u fond za potporu grčkim poduzećima. "Jako sam impresioniran onime što je Grčka ostvarila glede uravnoteženja proračuna i modernizacije gospodarstva", rekao je Schaeuble tijekom susreta s poslovnim ljudima i svojim grčkim kolegom Janisom Sturanrasom u Ateni, ali i poslije dodao da preostaje još puno posla. "Njemačka je spremna uložiti u fond koji će grčkim poduzećima omogućiti svježi novac čim on bude spreman", dodao je Schauble, koji je u Atenu došao prvi put od početka krize. Grčki ministar razvoja je pojasnio da će taj fond, nazvan "institut rasta", surađivati s velikim međunarodnim bankama, a podržat će ga privatni dioničari. Njemački ministar je istaknuo da Grčka mora nastaviti privatizaciju, otvoriti tržište, modernizirati fiskalni sustav, boriti se protiv neplaćanja poreza i reformirati upravu, koja ima veliku ulogu u razvoju gospodarstva.
BRUXELLES - Davor Stier, HDZ-ov zastupnik u Europskom parlamentu, pozdravio je prijedlog Europske komisije za uspostavu Ureda europskog javnog tužitelja te pozvao hrvatsku Vladu da što prije podrži ovaj prijedlog i promijeni zakon o primjeni europskog uhidbenog naloga. "Pozivam Vladu Republike Hrvatske da što prije podrži ovaj prijedlog Europske komisije i time pokaže političku volju za obnovom političke vjerodostojnosti po pitanju poštivanja vladavine prava", navodi Stier u priopćenju, dodajući da je ta "vjerodostojnost ozbiljno narušena lipanjskim promjenama zakona koji je u široj hrvatskoj i europskoj javnosti dobio naziv 'lex Perković'". HDZ-ov zastupnik u Europskom parlamentu navodi da se vjerodostojnost može vratiti "samo poništenjem spornih odredbi 'lexa Perković' i postupanjem prema već primljenim europskim uhidbenim nalozima". "Mogućnost Europskog javnog tužitelja da podigne optužnicu pred nacionalnim sudovima u pitanjima vezanim za korištenje sredstava iz proračuna EU-a osnažit će neovisnost hrvatskog pravosuđa i smanjiti prostor za pritiske na pravosudna tijela, odnosno političku zaštitu od kaznenog progona", rekao je Stier.
SZEKSFEHERVAR - Više od 10.000 ljudi je evakuirano u četvrtak ujutro u središnjoj Mađarskoj nakon otkrića bombe iz Drugog svjetskog rata blizu jednog vrtića, objavila je mjesna policija. Bomba sovjetske proizvodnje teška 100 kg otkrivena je u gradu Szeksfehervaru, šezdesetak kilometara jugozapadno od Budimpešte. Ravnatelj policije Szeksfehervara je objasnio da se radi o rijetkom slučaju pronalaženja bombe u nastanjenom dijelu Mađarske. Određena je sigurnosna zona od 400 metara oko bombe, zbog čega je evakuirano više od 10.0000 stanovnika, dodao je. Mađarsku, saveznicu nacističke Njemačke tijekom Drugog svjetskog rata, američke, britanske i sovjetske snage žestoko su bombardirale posljednjih mjeseci sukoba. Redovno se pronalaze brojne granate koje nisu eksplodirale, posebice tijekom gradnje. Od 2008. budimpeštanske vlasti izvele su brojne evakuacije. U srijedu je jedna turistička četvrt u središtu Budimpešte evakuirana (1.500 ljudi) radi deaktiviranja bombe teške 50 kg iz Drugog svjetskog rata.