FRANKFURT/LONDON - Europska središnja banka (ECB) zadržat će kamatne stope niskima koliko bude potrebno i ne razmišlja o skorom odustajanju od poticajnih mjera, poručio je danas njezin čelnik Mario Draghi. Time je financijskim tržištima odaslao dosad najjasniju poruku o kretanju kamatnih stopa u eurozoni u budućnosti. Takva očekivanja temelje se na općenito prigušenim prognozama kretanja inflacije u srednjoročnom razdoblju, s obzirom na raširene slabosti u realnom gospodarstvu i prigušenu monetarnu dinamiku, kazao je Draghi na današnjoj tiskovnoj konferenciji po završetku redovnog mjesečnog zasjedanja. Na današnjem zasjedanju ECB je odlučio zadržati ključnu kamatnu stopu od rekordno niskih 0,5 posto, a zadržana je kamatna stopa od nula posto na depozite banaka u središnjoj banci. U ECB-u su se odlučili na nezapamćeni korak i dali eksplicitnije smjernice u vezi budućnosti nego što su dosad običavali. Što se tiče prognozi razvoja situacije u gospodarstvu, u ECB-u ostaju pri ocjeni da bi se aktivnosti u gospodarstvu trebale stabilizirati prema kraju godine, premda prigušenim tempom. "Realni BDP u prvom je tromjesečju smanjen 0,3 posto, nakon pada od 0,6 posto u prethodnom tromjesečju. Istodobno su se na tržištu rada zadržali slabi uvjeti", tumači Draghi.
ZAGREB - Europska unija ublažit će stroga pravila o proračunskom deficitu kako bi državama članicama omogućila veću fleksibilnost u ključnim javnim ulaganjima koja imaju za cilj poticanje rasta i smanjenje rekordne nezaposlenosti, prenose europski mediji. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso rekao je, kako prenosi Financial Times, da će proračunska pravila, postrožena na vrhuncu krize u eurozoni, biti tumačena tako da neka javna ulaganja u prometnu, energetsku i drugu infrastrukturu neće biti uključena u proračunski deficit ove i iduće godine. Projekte mora sufinancirati EU da bi mogli biti uzeti u obzir i moraju imati dugoročno "pozitivan proračunski učinak", a o njima će se odlučivati od slučaja do slučaja. Komisija ističe da promjene ne zahtijevaju odobrenje država članica jer to tumačenje već dopuštaju nova fiskalna pravila, tzv. "two-pack". Uz to, Europska komisija odobrila je ove godine Španjolskoj i Francuskoj više vremena da svoje deficite spuste ispod dopuštene granice od 3 posto BDP-a. "Za države s visokim javnim dugom to će kratkoročno biti od ograničene koristi", rekao je jedan europski dužnosnik, koji očekuje da će najviše koristi od novih mjera imati baltičke države i Bugarske i Rumunjska.
STRASBOURG - Europski parlament odobrio je u srijedu tijesnom većinom zamrzavanje dijela dozvola za emisiju CO2 što je predložila Europska komisija kako bi se spasilo europsko tržište ugljika (ETS), ugroženo jako niskom cijenom ugljika zbog prevelikog broja dozvola za zagađivanje. Mjera se sastoji u zamrzavanju 900 milijuna tona kvota za CO2 koje su trebale biti prodane u iduće tri godine, a kako bi se pokušala podići cijena tone ugljika, koja je pala ispod tri eura. Iduća etapa, kako planira Europska komisija uz potporu nekoliko država članica, trebalo bi biti definitivno povlačenje nekoliko milijuna dozvola. Europsko tržište ugljika (ETS) guši višak od dvije milijarde tona dozvola za zagađivanje. Novi kompromis podržali su ministri za zaštitu okoliša 12 država članica, među kojima su Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Italija i Nizozemska. Poljska je bila odlučno protiv te mjere, u kojoj vidi prijetnju za konkurentnost svojih tvrtki. Povjerenica za zaštitu okoliša Connie Hedegaard pozdravila je odluku Europsku parlamenta, priznajući da ju je pratilo snažno lobiranje industrije.
FRANKFURT - Njemačka industrija strojeva, ključni segment najvećeg europskog gospodarstva, snizila je prognozu ovogodišnje proizvodnje zbog neočekivano slabe prve polovine godine, objavilo je danas udruženje VMDA. "Nakon intenzivnih rasprava na razini upravnog odbora VMDA je snizila prognozu proizvodnje za tekuću godinu s plus dva na minus jedan posto", objavilo je udruženje u priopćenju. "Od objave naše prethodne prognoze u rujnu 2012. važni pozadinski podaci pokazali su se manje dinamičnima no što smo očekivali. Naš cilj za ovu godinu više nije ostvariv", naglasio je predsjednik udruženja Thomas Lindner. U prva četiri ovogodišnja mjeseca proizvodnja u cijelom sektoru pala je 3,4 posto, izračunali su u VDMA-u. "Da bismo ostvarili planirano 2-postotno povećanje za cijelu godinu, trebao bi nam vrlo snažan skok u drugoj polovini (godine). S obzirom na sadašnju razinu narudžbi, to se više ne može očekivati", navodi se u priopćenju. U prvih pet mjeseci ove godine nove su narudžbe pale jedan posto, pri čemu je domaća potražnja potonula šest posto dok je inozemna porasla dva posto.
RIM - Cijene hrane pale su u lipnju jedan posto u odnosu na prethodni mjesec, pritisnute osjetno nižim cijenama mlijeka i mliječnih proizvoda i šećera, izvijestila je u četvrtak nadležna agencija Ujedinjenih naroda FAO. Indeks cijena košarice prehrambenih proizvoda spustio se u lipnju na 211,3 boda, s revidirana 213,2 boda u prethodnom mjesecu, izvijestio je FAO. To znači da su cijene pale jedan posto u odnosu na svibanj. Košarica uključuje žitarice, mlijeko i mliječne proizvode, meso, ulja i masnoće i šećer. Najveći su pad u prošlom mjesecu zabilježile cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, za čak 4,3 posto, uz klizanje odgovarajućeg indeksa na 239 bodova. U FAO-u kao razlog navode iznimno visoke razine cijena u travnju i svibnju. Tržište se sada polako stabilizira, nakon naglog pada proizvodnje na kraju sezone na Novom Zelandu. Šećer je također osjetno pojeftinio, treći mjesec zaredom, i to za tri posto u odnosu na prethodni mjesec. U prošlom su se mjesecu smanjile i cijene žitarica, za jedan posto. Jedini su izuzetak u FAO-voj košarici bile cijene mesa, koje su u prošlom mjesecu porasle dva posto u odnosu na svibanj.
VILNIUS - Unatoč krize u eurozoni koja još nije prevladana Litva namjerava prihvatiti zajedničku europsku valutu od početka 2015. godine, izjavio je litavski ministar financija Rimantas Šadžius. "Unatoč problemima, ne smijemo zbog njih gubiti povjerenje. Eurozona ima potrebne poluge za izlazak iz krize" rekao je Šadžius skupini bruxelleskih dopisnika, koji su u Vilnius doputovali u povodu preuzimanja šestomjesečnog rotirajućeg predsjedništva. Litva bi tako postala 19. članica eurozone, nakon što 1. siječnja sljedeće godine euro prihvati njezina sjeverna susjeda. Litva će biti zadnja baltička zemlja koja će prihvatiti euro. Litavski dužnosnici ističu da je njihovo gospodarstvo u velikoj mjeri euroizirano, tako da stanje u eurozoni ionako utječe na njih, a ostanu li izvan neće moći imati nikakva utjecaja. Litavci su kao moto svoga predsjedništva istaknuli "vjerodostojnu Europu, rastuću Europu i otvorenu Europu". Kao jedan od najvažnijih prioritata ističu daljnju izgradnju bankovne unije, a veliki posao vezan je uz provedbu sljedećeg višegodišnjeg proračunskog okvira za razdoblje 2014-2020. Također, fokusirat će se na stvaranje jedinstvenog energetskog tržišta, digitalnog tržišta, te provedbu odluke o borbi protiv nezaposlenosti, posebno mladih. Litva također želi postići napredak oko pitanja proširenja s Turskom i zemljama zapadnog Balkana, te pitanja trgovinskih pregovora sa SAD-om i Japanom.
BEOGRAD - Srbija će nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju (EU) imati mnogo povoljnije uvjete za izvoz proizvoda prehrambene industrije i poljoprivrede na hrvatsko tržište, bez carina i kvota, dok će se za hrvatske proizvode naplaćivati carina koje se primjenjuje za članice EU, rekla je u četvrtak u Gospodarskoj komori Srbije pomoćnica ministra vanjske i unutarnje trgovine Srbije Bojana Todorović. “Drukčiji trgovinski status Hrvatske dodatno će otvoriti vrata Srbiji na zajedničkim, konkurentskim tržištima u regiji poput Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije, na kojima će se za uvoz robe iz Hrvatske, kao i za sve članice EU, naplaćivati carina”, rekla je Todorović na skupu "Potencijali i izazovi agroprivrede Srbije nakon ulaska Hrvatske u EU". Podsjetila je da se ulaskom Hrvatske u EU mijenjaju gospodarski odnosi tako što će se između Hrvatske i Srbije trgovati u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, a ne kao dosad po sporazumu među zemljama članicama CEFTA-e. S izuzetkom šećera, mlade govedine, vina i pastrve, ubuduće će Srbija, kako je objasnila Todorović, moći izvoziti proizvode u Hrvatsku bez kvota i carina, kao i u Uniju, dok prema EU zadržava carine na određene poljoprivredne proizvode i nakon isteka tranzicijskog razdoblja 2014. godine. Todorović je istaknula i da su u tijeku pregovori o prilagođavanju SSP-a zahtjevu Hrvatske da se u razmjeni sa Srbijom zadrži preferencijalni režim za pojedine prehrambene proizvode koje je imala u regionalnom sporazumu CEFTA, a najveći kamen spoticanja je status koji Hrvatska traži za duhan i cigarete.
LONDON - Euro je u četvrtak na međunarodnim deviznim tržištima nakratko pao na najnižu razinu prema dolaru u pet tjedana, pritisnut izjavama čelnika Europske središnje banke (ECB) da bi kamatne stope mogle biti snižene zbog prisutnih rizika u gospodarstvu. Euro je u takvim okolnostima oslabio jedan posto prema dolaru, na 1,2883 dolara. Potom se stabilizirao na 1,2901 dolara, što znači da je na gubitku od 0,8 posto u odnosu na zatvaranje trgovanja dan ranije. Dolar je ojačao i prema jenu, za oko 0,17 posto, i njime se trgovalo po 100,06 jena. Dok je euro oštro pao prema dolaru i jenu, prema britanskoj je funti ojačao, dosegnuvši najvišu razinu u dva i pol mjeseca od 86,34 penija. U takvim se okolnostima funta spustila i na najnižu razinu u mjesec dana prema dolaru, na 1,5060 dolara. Slabljenje funte uslijedilo je nakon što je britanska središnja banka Bank of England po završetku današnjeg redovnog mjesečnog sastanka na kojem nije mijenjana monetarna politika, tržištima poručila da ih brine rast prinosa na obveznice.