Uz brojne obrtnike i partnere iz cijele Hrvatske svečanosti u Hrvatskom narodnom kazalištu prisustvovali su izaslanici hrvatskog Predsjednika i predsjednika Hrvatskog sabora, kao i potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić, ministra poduzetništva i obrta Gordan Maras i ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.
Svi su istaknuli važnost uloge obrtništva u zapošljavanju, stvaranju novih vrijednosti i u ukupnom hrvatskom gospodarstvu i društvu.
Podsjetivši da se Dan HOK-a 1. srpnja ove godine poklopio s danom ulaska Hrvatske u EU, predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec istaknuo je da je i to vrsta udruživanja čemu obrtnici oduvijek teže te da bez suradnje i zajedništva nema napretka.
To je i važnije u vremenu kada se preispituje uloga komora i njihovog financiranja, jer ni članstvo u EU nije besplatno i ništa se ne može dobiti ako se nešto ne da, kazao je Ranogajec dodajući da članstvo u komori obrtnicima pomaže ne samo u obrazovanju i savjetima nego im daje i određenu sigurnost da se za njih netko 'bori'.
Naglasio je i važnost HOK-a u kreiranju zakonskih rješenja koja moraju biti kvalitetna jer se jedino tako mogu smanjiti problemi koji danas muče hrvatske obrtnike, poput administrativnih zapreka, nelikvidnosti, visokih davanja i nedostupnog kapitala.
Osvrnuvši se na prijedlog zakona o obrtu, koji je u saborskoj proceduri i na jesen čeka drugo čitanje te usvajanje, Ranogajec je kazao da su svi prijedlozi i primjedbe HOK-a na taj zakon bili argumentirani.
Resorni ministar Maras istaknuo kako obrtništvu treba omogućiti bolje uvjete rada s obzirom na njegovu važnost.
To je potkrijepio brojkama da je u Hrvatskoj više od 80 tisuća obrtnika koji zapošljavaju gotovo 200 tisuća ljudi od kojih ovisi još bar 200 do 300 tisuća članova njihovih obitelji. Udjel obrtništva u BDP-u nije velik, oko 5 do 6 posto, ali je važan za svaku industriju i za društvo u cjelini, kazao je Maras naglasivši da je ova Vlada u svom mandatu već s nizom mjera pomogla i obrtnicima.
Njegovo Ministarstvo planira i povećati sadašnjih oko 16 milijuna kuna godišnje za obrazovanje obrtnika, kao i sredstva iz programa Poduzetnički impuls, a sva zakonska rješenja koja predlaže, pa tako i zakon o obrtu, idu u smjeru smanjenja troškova i veće jednostavnosti radnih uvjeta.
I potpredsjednik Vlade i ministar Grčić naglasio je važnost obrtništva u Hrvatskoj, ali i EU s čijim će obrtnicima i njihovim 'malim' uslugama i proizvodima hrvatski 'mjeriti' svoju konkurentnost.
Država će zbog toga, a i zbog važnosti očuvanja tradicijskih i drugih obrta, sa svoje strane učiniti sve što može da im se reducira dio troškova i omogući povoljniji poslovni okvir, poručio je Grčić.
Na svečanosti su najistaknutijim obrtnicima uručena priznanja i nagrade "Zlatne ruke" za ovu godinu, koje je dobilo ukupno devet obrtnika, dok je Ministarstvo poduzetništva i obrta dodijelilo svoje nagrade "Šegrt Hlapić", što su dobili tri obrtnika.