ZAGREB - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u svibnju je pala za 5,3 posto na godišnjoj razini, što je njezin najveći pad u ovoj godini i veći nego što se očekivalo. Državni zavod za statistiku objavio je danas da je, prema kalendarski prilagođenim podacima, industrijska proizvodnja u svibnju pala za 2,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na svibanj prošle godine potonula 5,3 posto. To je najveći pad proizvodnje od prosinca prošle godine, kada je potonula 5,6 posto, i znatno oštriji nego što se očekivalo. "Premda se očekivao pad veći nego prošloga mjeseca, pad od 5,3 posto znatno je veći nego što se procjenjivalo. Snažan rast proizvodnje energije, pod utjecajem povoljnih vremenskih prilika, samo je ublažio ukupan pad proizvodnje", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Promatrajući prema GIG-u, u svibnju je na godišnjoj razini porasla samo proizvodnja energije, za 11,3 posto. S druge strane, najviše je, 23,2 posto na godišnjoj razini, pala proizvodnja kapitalnih proizvoda, a s padom od 8,4 posto slijedi proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju. Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju skliznula je, pak, 7,8, a intermedijarnih proizvoda 1,4 posto. Pad industrijske proizvodnje posljedica je slabosti domaće potrošnje, nejake inozemne potražnje zbog recesije u eurozoni, kao i restrukturiranja domaće industrije.
ZAGREB - Odbor izvršnih direktora Grupacije Svjetske banke raspravljao je o novoj Strategiji partnerstva s Republikom Hrvatskom, koja obuhvaća razdoblje od srpnja 2013. do lipnja 2017. godine, a koja predviđa da se, u skladu s prioritetima Hrvatske, podrška Svjetske banke u tom razdoblju usredotoči na područja javnih financija, konkurentnosti i članstva u Europskoj uniji, objavili su danas iz Svjetske banke. Kako se navodi, Strategija je ključni dokument koji postavlja okvir suradnje između Grupacije Svjetske banke i hrvatske Vlade te opisuje planirani program Grupacije Svjetske banke u Hrvatskoj. Nova je Strategija oblikovana na način da započinje pristupanjem Hrvatske EU, a usredotočit će se na pružanje pomoći Hrvatskoj da maksimalno poveća gospodarske koristi iz članstva i ubrzavanje konvergencije Hrvatske u odnosu na EU. U skladu s novim statusom Hrvatske, priroda pomoći Svjetske banke postupno će se mijenjati i odmicati se od financiranja konkretnih projekata, budući da se očekuje kako će se oni financirati sredstvima iz fondova EU-a, te će se izraženije usredotočiti na pružanje tehničke pomoći institucijama kako bi bolje apsorbirale sredstva iz fondova EU-a i provele reforme potrebne za preokret gospodarstva. Pritom će se podrška Grupacije Svjetske banke u idućem četverogodišnjem razdoblju usredotoči na tri područja - javne financije, konkurentnost i članstvo u EU.
ZAGREB - Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) djelomično kreditno jamstvo (PCG) u iznosu do 200 milijuna eura, odnosno u protuvrijednosti od 256,4 milijuna američkih dolara, za potrebe zajma u iznosu do 250 milijuna eura u okviru Projekta financiranja izvoznika (CEFGP), izvijestili su danas iz Ureda Svjetske banke u Zagrebu. Uloga ovog jamstva je staviti na raspolaganje dodatna financijska sredstava hrvatskim izvoznicima, navode iz Svjetske banke. PCG je, naime, namijenjen mobiliziranju financijskih sredstava komercijalnih banaka preko HBOR-a, a HBOR-u će pomoći u pribavljanju sredstava po konkurentnijim uvjetima te uz duže rokove dospijeća nego što bi to bio slučaj bez jamstva. Pribavljenim sredstvima dalje će se kreditirati hrvatski izvoznici preko HBOR-a te će na ovaj način pristup financijskim sredstvima u okolnostima ograničenog financiranja zbog utjecaja krize u eurozoni dodatno povećati konkurentnost hrvatskog izvoznog sektora nakon pristupanja Europskoj uniji, naglašavaju iz Svjetske banke.
SAVSKI MAROF - Poslovodstvo Plive predstavilo je danas u pogonima pokraj Savskog Marofa proizvodna postrojenja u izgradnji te uređaje i sustave namijenjene zaštiti okoliša, investiciju vrijednu 100 milijuna dolara. Pliva u Savskom Marofu gradi novi pogon za proizvodnju aktivnih farmaceutskih supstanci, a znatan dio investicije su ulaganja u očuvanje i zaštitu okoliša, odnosno u gradnju vlastitih postrojenja za obradu otpadnih voda i upravo završenog postrojenja za obradu procesnih plinova. Investicija u Savskom Marofu dio je Plivinog investicijskog ciklusa ukupne vrijednosti 200 milijuna dolara, što je najveće privatno ulaganje u Hrvatskoj u posljednje dvije godine, kaže predsjednik Uprave Plive Tihomir Orešković. Dodaje da će više od 90 posto proizvodnje iz novih pogona u Savskom Marofu biti za izvoz. Pokretanje proizvodnje najavio je za početak 2014. godine, a krajem godine trebala bi početi proizvodnja suhih oralnih oblika u Zagrebu, u što Pliva investira 100 milijuna kuna. U Savskom Marofu počelo je zapošljavanje novih radnika te ih je dosad zaposleno dvadeset.
ZAGREB - Novoosnovana Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk okuplja velike, srednje i male otkupljivače i prerađivače mlijeka s ciljem pružanja podrške u prilagodbi poslovanja hrvatskog mliječnog sektora zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU, kazala je danas na predstavljanju Udruge njezina predsjednica Rašeljka Maras. Jačanje konkurentnosti domaćeg mliječnog sektora te priprema i implementacija prvenstveno edukacijskih projekata namijenjenih primarnom sektoru, industriji, ali i potrošačima, financiranih sredstvima iz fondova Europske unije ključni su ciljevi Udruge, istaknula je Maras. Napominje i kako je nužno partnerstvo svih u lancu jer bez toga nema uspješne i konkurentne poljoprivrede. Članovi Udruge u ovom su trenutku Meggle, Dukat i Udruga hrvatske male mljekare. CroMilk je članica Europskog udruženja mliječne industrije (European Dairy Association - EDA), čime su stvoreni preduvjeti za sudjelovanje hrvatskog mliječnog sektora u predlaganju i sukreiranju određenih politika EU.
ZAGREB - U Hrvatskoj je u svibnju boravilo 12,3 posto više turista koji su ostvarili 17,6 posto više noćenja nego u istom mjesecu prošle godine, prvi su rezultati Državnog zavoda za statistiku koji se odnose na ostvareni fizički turistički promet u komercijalnim smještajnim objektima. Po tim rezultatima svibanjskim porastima najviše su, uobičajeno, pridonijeli strani turisti kojih je došlo 16,2 posto više, a ostvarili su čak 20,5 posto više neoćenja nego u lanjskom svibnju. Za razliku od stranaca, domaćih je turista u svibnju bilo 6,2 posto manje, a njihovih noćenja 3,7 posto manje. I rezultati za prvih pet mjeseci su pozitivni sa ukupno 6,2 posto više dolazaka i 8,6 posto noćenja, pri čemu su strani turisti bili u plusu, a domaći u minusu. Stranih je turista u prvih pet mjeseci u hrvatske komercijalne smještajne objekte došlo 8,6 posto više ostvarivši 11,5 posto više noćenje nego u istom razdoblju prošle godine. Domaćih je turista bilo 1,4 posto manje, a njihovih noćenja 3,4 posto manje.
ZAGREB - Od 1. srpnja na 74 granična prijelaza između Hrvatske i susjednih zemalja članica Europske unije ukida se carinski nadzor, jer ulaskom u EU Hrvatska postaje i dio Carinske unije, zajedničkog gospodarskog prostora 28 zemalja temeljenog na slobodi kretanja roba, odnosno unutarnjoj trgovini i prometu roba bez carinskih formalnosti i naplate carinskih davanja među članicama. Tako će za robni promet unutar granica EU biti potrebna samo faktura, račun ili slični dokument, uz obvezu izvješćivanja u INTRASTAT, odnosno europski sustav za prikupljanje podataka o robnoj razmjeni među članicama EU. Obvezu izvješćivanja imaju svi obveznici PDV-a koji ostvaruju robnu razmjenu sa zemljama članicama EU i ostvaruju vrijednost robne razmjene višu od 1,7 milijuna kuna godišnje, a za to će od Porezne uprave morati zatražiti i svoj PDV identifikacijski broj. Jedna od novosti nakon ulaska u EU je i mogućnost da hrvatski poduzetnici robu iz trećih zemalja ocarine u bilo kojoj zemlji EU, odnosno da poduzetnici iz ostalih EU zemalja to učine u Hrvatskoj. Pritom 75 posto naplaćane carine čini izravni prihod EU, a 25 posto ide u nacionalni proračun, pa su iz Carinske uprave pozvali hrvatske poduzetnike da robu nastave cariniti u Hrvatskoj.
ZAGREB - Konkurentni hrvatski izvoznici postat će na daleko većem europskom tržištu još konkurentniji, no onima koji se nisu prilagodili, uvozna konkurencija uzet će dio tržišta, kaže Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke. U intervjuu Hini, u povodu ulaska Hrvatske u Europsku uniju, Stojić kaže i da će strukturni nedostaci, fiskalno 'prepuštanje', regulatorne neizvjesnosti i uvozni konkurentski pritisci zasjeniti potencijalne koristi članstva u kratkom roku. Ističe da otvaranje velikog europskog tržišta predstavlja za hrvatske tvrtke veliku priliku, ali nosi i opasnosti. Može se reći da će konkurentni izvoznici na daleko većem tržištu postati još konkurentniji. No, onima koji se dosad nisu prilagodili, uvozna konkurencija uzet će dio tržišta te ih prisiliti na značajno restrukturiranje. Potonji će se u početku suočiti s brojnim izazovima, ali nakon prilagodbe, mogli bi postati žilaviji u ekonomskom smislu, kaže Stojić. Procjenjuje da bi zbog smanjenja povlastica na tržištu CEFTA-e, nakon ulaska u EU, gubitak hrvatskog gospodarstva mogao iznositi oko 0,5 posto BDP-a. Kako ne zadovoljava dio kriterija iz Maastrichta, Hrvatska bi se mogla naći u tzv. proceduri prekomjernog deficita (EDP). Smatra da je EDP, po prirodi, stroži mehanizam od aranžmana s MMF-om.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj je burzi Crobex indeks danas blago porastao, dosegnuvši razinu od 1.800 bodova, no trguje se mirno, uz mršav promet, jer nema poticajnih vijesti iz domaćeg gospodarstva. Crobex indeks bio je oko podneva u plusu 0,2 posto, dosegnuvši psihološki važnu razinu od 1.800 bodova. Crobex10 ojačao je, također, 0,2 posto, na 1.016 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je do podneva 3,2 milijuna kuna. Dionicama Ericssona Nikole Tesle do podneva je ostvaren promet od oko 615 tisuća kuna, pri čemu im je cijena skočila 5,1 posto, na 1.466 kuna. S prometom od oko 425 tisuća kuna slijedi dionica HT-a, koja je poskupila 0,45 posto, na 178 kuna.
ZAGREB - Kuna je na tjednoj razini na tečajnim listama Hrvatske narodne banke (HNB) ojačala prema svim važnijim stranim valutama, osim u odnosu na američki dolar. Na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, tečaj eura manji je za 0,43 posto u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna te njegov srednji tečaj iznosi 7,451344 kune. Najviše je, za 1,06 posto, na tjednoj razini snižen tečaj švicarskog franka, na 6,035432 kune po srednjem tečaju, dok je srednji tečaj britanske funte istodobno smanjen za 0,68 posto, na 8,702808 kuna. Nasuprot tome, američki je dolar na tjednoj razini 'poskupio' za 0,84 posto pa tjedan završava na razini od 5,706344 kune po srednjem tečaju HNB-a. U odnosu na jučerašnju tečajnicu središnje banke, na današnjoj su smanjeni tečajevi svih važnijih stranih valuta, i to eura za 0,12 posto, franka za 0,44 posto, dolara za 0,45 posto, a funte za 0,60 posto.