BRUXELLES - Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy poželio je u petak na početku drugog dana summita europskih čelnika dobrodošlicu Hrvatskoj i premijeru Zoranu Milanoviću, koji će 1. srpnja postati član toga najvišeg tijela EU-a. "Htio bih uputiti posebnu dobrodošlicu našem kolegi Zoranu Milanoviću, hrvatskom premijeru. Za dva dana, u nedjelju navečer, u ponoć, Hrvatska će službeno postati članica Europske unije", rekao je Van Rompuy. "To je doista povijesni trenutak, za vašu vladu, za građane vaše zemlje. Uvijek ste bili Europljani, sad ste punopravna članica naše Unije", rekao je Van Rompuy. Premijer Milanović je zahvalio Van Rompuyu na lijepim riječima. "Prije 22 godine činilo mi se da bi sve trebalo biti gotovo u dva tjedna i da ćemo brzo ući, ali onda je izbio rat i ulazimo tek sada", rekao je Milanović, dodajući da je Hrvatska prošla dug put s puno provjera, s puno poglavlja. "Ono što mogu obećati u svoje ime kao premijer jest da ćemo učiniti sve da pomognemo našim susjedima koji još nisu članovi kluba, pri čemu nećemo biti tutori", rekao je Milanović. Za kraj radnog dijela sastanka za sudionike summita pripremljen je hrvatski pjenušac Tomac classic.
ZAGREB - Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji 1. srpnja pruža priliku vladi da pokaže svoju opredijeljenost za zaštitu ljudskih prava i na odgovarajući način pristupi rješavanju preostalih slučajeva njihova kršenja u zemlji, navodi se otvorenom pismu organizacije Human Rights Watch (HRW) hrvatskom premijeru Zoranu Milanoviću, objavljenom u petak. Tijekom lipanjskog posjeta Hrvatskoj predstavnici HRW-a dokumentirali su niz problema koji zahtijevaju hitnu pozornost vlade, uključujući institucionalizaciju ljudi s mentalnim ili intelektualnim invaliditetom, prenapučenost prihvatnih centar za tražitelje azila i izbjeglice, nedostatak posebne zaštite za djecu-migrante bez pratnje te diskriminaciju Srba i Roma, navodi se u pismu. HRW napominje da hrvatska vlada treba hitno pristupiti rješavanju tih problema. To uključuje stvaranje rješenja za život u zajednici za ljude s mentalnim ili intelektualnim invaliditetom, povećanje broja prihvatnih centara za tražitelje azila i izbjeglice te uspostavu specijaliziranog sustava za djecu-migrante bez pratnje. Vlada bi isto tako trebala olakšati mogućnost kupnje nekretnina Srbima koji su nekad bili nositelji stanarskog prava, olakšati stjecanje državljanstva Romima koji ga nemaju te osigurati pristup državnim službama svima u Hrvatskoj, bez obzira na status, zaključuje se u pismu HRW-a hrvatskom premijeru.
BAGDAD - Sedamnaest osoba ubijeno je u zadnja 24 sata u Iraku, većinom u napadima na kafiće, objavili su u petak medicinski dužnosnici i službe sigurnosti. Eksplozije usmjerene na ugostiteljske objekte dogodile su se u četvrtak navečer u gradu Bakubi, u Džbeli, južno od glavnog grada, te u većinski sunitskoj četvrti Bagdada, navode ti izvori. U središtu Bakube, jednom od iračkih gradova s najviše nasilja, automobil-bomba eksplodirao je blizu ugostiteljskog objekta a, dok su prolaznici pokušavali pomoći žrtvama, napadač je aktivirao drugu bombu, pri čemu je ubijeno ukupno 12 osoba, dok ih je 35 ranjeno. U većinski sunitskoj bagdadskoj četvrti Adamija, eksplozija je usmrtila četiri osobe, a 14 ih je ranjeno. U Džbeli su u dvjema eksplozijama ranjene tri osobe. U napadima u Bagdadu jedan je brijač ubijen, a devet osoba je ranjeno.
BRUXELLES - Njemačka kancelarka Angela Merkel u petak se obrušila na ponašanje irskih bankara koji su se šalili na račun dogovora o paketu pomoći Irskoj i ismijavali Njemačku, ustvrdivši da su uvrijedili ljude koji rade, izvrgnuvši ruglu i samu demokraciju. Naime, transkripti telefonskih razgovora iz 2008. između bankara i Anglo-Irske banke iscurili su nedavno u javnost, izazvavši zgražanje i negodovanje u Irskoj i šire. U snimljenim razgovorima bankari se rugaju odluci irske vlade na vrhuncu globalne financijske krize da jamči za njihova dugovanja i govore o tome kako zahtijevaju "lovu" od nacionalne središnje banke. Veseli bankari irski tijekom svojih "rugalica" pjevali su i predratnu njemačku himnu s riječima "Deutschland ueber alles". Merkel je na summitu EU-a u Bruxellesu izjavila da je za ljude koji svaki dan idu na posao i pošteno zarađuju za život takvo ponašanje teško prihvatljivo. "Nemoguće je to probaviti", kazala je kancelarka.
MOSKVA - Sjedinjene Države dovele su Rusiju u neugodnu situaciju jer je nisu na vrijeme upozorile da su poništile putovnicu američkog zviždača Edwarda Snowdena, rekao je u petak ruski izvor agenciji Interfax. "Amerikanci su Moskvu doveli u neugodnu situaciju jer je nisu na vrijeme upozorili da je poništena putovnica" Edwarda Snowdena, a da su "to učinili ranije, moguće je da Snowden ne bi nikad poletio za Moskvu i cijele te priče ne bi bilo", rekao je izvor. Bivši savjetnik američke Agencije za nacionalnu sigurnost (NSA), koji je objavio svijetu postojanje tajnog američkog programa praćenja elektroničkih komunikacija, od nedjelje je u tranzitnoj zoni moskovske zračne luke Šeremetjevo, kamo je stigao iz Hong Konga. Vijest o poništenju Snowdenove putovnice objavljena je tek u nedjelju, kad je Snowden već bio na putu za Moskvu.
SARAJEVO - Granični prijelaz Bijača između Bosne i Hercegovine i Hrvatske u petak je pušten u promet u nazočnosti najviših bosanskohercegovačkih dužnosnika, a taj je svečani čin ujedno označio dovršetak najvećeg infastrukturnog projekta u kojega je BiH investirala pripremajući se za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Istodobno je u Sarajevu zasjedalo Predsjedništvo BiH koje je na izvanrednoj sjednici donijelo odluku o proširenju primjene Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima s EU na Republiku Hrvatsku. Tom je odlukom BiH gotovo u zadnji trenutak i formalno provela obvezu prihvaćanja proširenja primjene Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima s EU na Hrvatsku kako bi ona i nakon 1. srpnja mogla nastaviti izvoz u BiH, no sada više ne po pravilima reguliranim u okviru sporazuma CEFTA nego po onima koja vrijede za druge države-članice EU. Uz ugovorno reguliranje trgovinskih odnosa s Hrvatskom kao novom članicom EU, BiH je do 1. srpnja morala ispuniti i brojne tehničke uvjete, a ključni su bili osposobljavanje graničnih prijelaza sukladno standardima koje propisuje EU.
SARAJEVO - Šest muškaraca za koje se pretpostavlja da su državljani Afganistana otkrila je i privela policija u Bosni i Hercegovini tijekom njihova pokušaja prebacivanja u neku od zemalja Europske unije, potvrdila je u petak Služba za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH. Muškarci starosne dobi između 20 i 23 godine otkriveni su u okolici Srebrenika u sjeveroistočnoj Bosni, a samo jedan od njih posjedovao je identifikacijski dokument i to onaj o strancima koji traže azil u Grčkoj. Ilegalni imigranti su policiji kazali kako su željeli stići do Austrije, a da im je posrednik bila jedna osoba iz Mađarske. Umjesto u tu zemlju, posrednik ih je međutim doveo u BiH i ostavio u šumi, a oni su tek nakon dva dana shvatili da su napušteni pa su se sami uputili u Srebrenik gdje su se prijavili policiji.
ZAGREB/MOSKVA - Rusko tužiteljstvo zatražilo je u petak od moskovskog suda kaznu od 21 mjeseca ograničenja slobode kretanja za poduzetnika Aleksandra Lebedeva zbog toga što je u gledanoj emisiji televizije NTV šakom udario građevinskog poduzetnika Sergeja Polonskog, javlja agencija Itar-Tass. Tužiteljica je zatražila da sud proglasi Lebedeva krivim, ali da uvaži pozitivne karakteristike njegove ličnosti i činjenicu da dosad nije bio osuđivan te da mu zabrani napuštanje prebivališta. Zatražila je i ukidanje optužbe za huliganizam, što bi, bude li odobreno, značilo da protiv Lebedeva ostaje samo optužba za nanošenje fizičkih ozljeda. Lebedev (52), suvlasnik lista Novaja Gazeta i vlasnik britanskih dnevnika Independenta i Evening Standarda, tvrdi da je to kazna za njegovo kritiziranje Kremlja i smatra takvo ponašanje prema sebi napadom na političke neistomišljenike. Lebedev je podržavao i program za prikupljanje financijskih sredstava za anti-korupcijski projekt Alekseja Navaljnog, koji je vodio masovne prosvjede protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina. Očekuje se da će sud donijeti odluku u ponedjeljak.
JERUZALEM - Većina Izraelaca podržava nastavak pregovora s Palestincima, ali su pesimistični glede izgleda da završe mirovnim sporazumom, pokazali su razultati ispitivanja javnog mnijenja objavljenog u petak. Prema ispitivanju objavljenom u provladinom tabloidu Israel Hayom, 56,9 posto Izraelaca podržava obnovu pregovora koje upravo, tijekom novog posjeta regiji, ponovno pokušava pokrenuti američki državni tajnik John Kerry. No manje od trećine ispitanika (30,9 posto) smatra da bi povratak za pregovarački stol omogućio zaključivanje sporazuma s Palestincima, dok ih 55,4 posto misli suprotno. Osim toga, 35,5 posto ispitanika protivi se podjeli Jeruzalema, od čijeg istočnog dijela, koji je pod izraelskom okupacijom, Palestinci žele napraviti glavni grad svoje buduće države. Ispitivanje je provedeno na uzorku od 500 izraelskih Židova.