Indeks očekivanja za gospodarstva u toj regiji u idućih šest mjeseci potonuo je u lipnju na 24 boda, što je njegova najniža razina od siječnja. U svibnju iznosio je 44,9 bodova.
Indeks koji mjeri očekivanja za hrvatsko gospodarstvo u idućih šest mjeseci ostao je u lipnju gotovo nepromijenjen i iznosio je 36,6 bodova, u odnosu na 36,3 boda koliko je iznosio u prošlom mjesecu.
Osim Hrvatske, istraživanje obuhvaća i Austriju, Češku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Tursku a temelji se na anketi u kojoj sudjeluju stručnjaci na financijskim tržištima.
Glavni su razlog naglog pada indeksa za cijelu regiju previranja i posljedična ekonomska neizvjesnost u Turskoj, čiji je indeks u lipnju potonuo na minus 13,4 boda, s 50 bodova koliko je iznosio u svibnju.
Optimisti među anektiranim stručnjacima temelje pozitivne prognoze za regiju na poboljšanom vanjskom okruženju, slabljenju pojedinih valuta, niskim troškovima rada i primjerenoj monetarnoj politici središnjih banaka, navodi se u jučer objavljenom priopćenju ZEW-a i Erstea.
Pesimiste pak zabrinjava slaba domaća potražnja i nezaposlenost, te pad inozemnih ulaganja i politički rizici poput onih u Turskoj.
Ocjena aktualnog stanja u gospodarstvima u regiji u cjelini također je pogoršana u lipnju, uz pad odgovarajućeg indeksa na minus 12,4 boda, sa 6,7 bodova koliko je iznosio u prošlom mjesecu.
Nasuprot tome, indeks koji iskazuje ocjenu aktualnog stanja u hrvatskom gospodarstvu porastao je u lipnju na minus 38 bodova, s minus 50 bodova koliko je iznosio u svibnju.
Najviše je u lipnju poskočio indeks koji iskazuje ocjenu stanja u mađarskom gospodarstvu, na minus 40 bodova, s minus 68,8 bodova koliko je iznosio u prošlom mjesecu. Najveći je pad zabilježio indeks za Tursku, s 29,7 na samo 2,9 bodova.