ZAGREB - Hrvatski ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić i njegov slovenski kolega Gregor Virant potpisali su u srijedu u Zagrebu dogovor Hrvatske i Slovenije o zajedničkoj graničnoj kontroli od 1. srpnja kada Hrvatska postane članica Europske unije. Ostojić je naglasio je da će dogovor ubrzati prijelaz putnika preko granice i smanjiti gužve. "Taj dogovor predstavlja moderan instrument prekogranične policijske suradnje u državama članicama i predviđen je europskim Schengenskim pravilima", rekao je Ostojić na konferenciji za novinare. "Nakon iskustva od 1. svibnja 2004., (kada je Slovenija postala članica EU), njezini su državljani najbolje osjetili dobrobit pojednostavljene granične kontrole", rekao je Virant, ministar unutarnjih poslova i javne uprave. Zajednička kontrola od 1. srpnja obavljat će se na 33 od ukupno 57 prijelaza na hrvatsko-slovenskoj granici, od čega na tri na hrvatskoj strani, a ostale na slovenskoj. Cilj je što brže osposobiti sve granične prijelaze što će pojednostaviti cestovni i željeznički promet.
STRASBOURG - Europski parlament izglasao je velikom većinom glasova u srijedu na plenarnoj sjednici u Strasbourgu pozitivno mišljenje o imenovanju Nevena Mimice za povjerenika Europske komisije za zaštitu potrošača. Potpredsjednik hrvatske vlade dobio je potporu 565 zastupnika, protiv ih je bilo 64 i jednako toliko suzdržanih. Glasovanje je bilo tajno. Nakon pozitivnog mišljenja Europskog parlamenta Mimičino imenovanje treba još formalno potvrditi Vijeće Europske unije. U ime Komisije rezultat glasovanja o Mimici pozdravio je povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn, koji je bio nazočan na plenarnoj sjednici. Mimica će kao prvi hrvatski povjerenik u EK-u dužnost preuzeti 1. srpnja, na dan ulaska Hrvatske u EU-u. "Još je preostala formalna potvrda Vijeća EU-a, ali mislim da je put sada čist", rekao je Mimica.
STRASBOURG - Zastupnici Europskog parlamenta nisu u srijedu podržali kandidaturu Nevena Matesa za hrvatskog člana Europskog revizorskog suda. Protiv Matesova na plenarnoj sjednici u Strasbourgu imenovanja glasovalo je 396 zastupnika. Za je bilo 231, a suzdržanih 45 zastupnika. Negativno mišljenje Europskog parlamenta o Matesovoj kandidaturi bilo je očekivano jer je on dobio negativnu ocjenu nakon saslušanja pred Odborom za proračunski nadzor 27. svibnja. Odbor je većinom glasova, 16 za i 11 protiv, dao negativno mišljenje. Iako Odbor nije dao obrazloženje za takvu odluku, smatra se da je članovima bilo presudno to što Mates nije nedvosmisleno rekao da bi odustao od kandidature u slučaju da ne dobije pozitivnu ocjenu Europskog parlamenta. Mišljenje Europskog parlamenta je savjetodavno, ali do sada nije zabilježen slučaj da Vijeće EU-a, koje ima konačnu riječ kod imenovanja članova Europskog revizorskog suda, odluči suprotno preporuci Europskog parlamenta. Europski revizorski sud, čije je sjedište u Luxembourgu, institucija je Europske unije čija je osnovna zadaća ispitivati zakonitost i pravilnost svih prihoda i rashoda EU-a, uključujući račune svih tijela Unije.
BUDIMPEŠTA - Mađarska će Hrvatima otvoriti svoje tržište rada nakon ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja, a službena vladina odluka o tome očekuje se u drugom dijelu lipnja, objavio je mađarsko ministarstvo gospodarstva. Hrvatima trenutno treba radna dozvola za rad u Mađarskoj, a posljednji statistički podaci pokazuju da je u upotrebi 229 takvih dozvola. S druge strane, u Hrvatskoj je prošle godine bilo registrirano 112 mađarskih radnika. Temeljem tih podataka, objavilo je mađarsko ministarstvo, Mađarska nije potencijalno ciljana zemlja hrvatskim radnicima. Mađarska se ovom odlukom pridružila Irskoj, Slovačkoj, Češkoj, Danskoj, Finskoj, Estoniji i Litvi, koje su službeno objavile da na svojim tržištima rada neće ograničavati pristup hrvatskim radnicima. Ograničenja za hrvatske radnike najavile su Slovenija, Njemačka, Nizozemska, Austrija i Velika Britanija. Ostale zemlje EU-a još nisu službeno objavile svoju odluku.
LJUBLJANA - Stanovnici Pirana i susjednih naselja na slovenskoj obali nekoliko dana nisu dobro spavali zbog bučnog festivala elektronske glazbe na hrvatskoj strani, a njihove žalbe došle su i do diplomata, javljaju slovenski mediji. Od četvrtka do nedjelje je na plaži u Kanegri trajao ECHO, engleski festival elektronske glazbe, na kojemu je u prekrasnom ambijentu više tisuća mladih imalo priliku slušati cijeli spektar žanrova, od elektronskog funka i tech-housea do soula i reggaea, te plesati uz muziku cijelu noć. No, bučna glazba i noćne vibracije uznemirile su stanovnike Pirana, Lucije, Portoroža i drugih obližnjih naselja na slovenskog strani zaljeva koji nisu mogli spavati zbog buke. Mediji su prethodnih nekoliko dana izvještavali o njihovim prosvjedima i i neuspješnim pokušajima piranskog gradonačelnika Bossmana da zaplet riješi na lokalnoj razini sa svojim kolegama u Umagu i Bujama. Kako u srijedu navodi ljubljansko "Delo", stvar je dobila i diplomatsku dimenziju, jer je Bossman o problemu izvijestio ministarstvo vanjskih poslova u Ljubljani, koje je na to skrenulo pozornost hrvatskom veleposlaniku u Ljubljani Svjetlanu Berkoviću.
SARAJEVO - Tisuće ljudi među kojima najviše studenti prosvjedovali su u srijedu u Banjoj Luci nezadovoljni položajem u društvu ali i sadašnjom vlašću u Republici Srpskoj i zahtijevali odlučniju borbu protiv rastućeg kriminala i korupcije. Prosvjednici su se okupili unatoč zabrani koju je organizatorima, studentskim udrugama izdala banjolučka policija s obrazloženjem kako postoji opasnost od "ometanja prometa" u gradu. Kolonu koja se uputila od studentskog grada k sjedištu vlade RS pratio je veći broj policajaca no oni nisu imali potrebe intervenirati. Predsjednik Unije studenata RS Nikola Dronjak potvrdio je kako je policija neke od organizatora već u utorak pozvala na informativne razgovore. "Podignuli su čitavu policiju da brani Republiku Srpsku od svog naroda", kazao je Dronjak uoči prosvjeda. Predsjednik RS Milorad Dodik je komentirajući najavu provjeda ustvario kako su oni "politički motivirani" te kako nemaju veze sa stvarnim studentskim problemima. Za razliku od Bnaja Luke u Sarajevu je u četvrtak bilo mirnije. U blizini sjedišta parlamenta i Vijeća ministara BiH gdje su u srijedu održani masovni prosvjedi u četvrtak se okupilo tek nekoliko desetaka osoba koje su na taj način iskazale odlučnost da istraju u zahtjevu da parlament do kraja mjeseca donese novi zakon o jedinstvenom matičnom broju.
ATENA - Grčka vlada je u srijedu objavila da je podnijela nacrt zakona o preustroju audiovizualnog javnog sektora u Grčkoj koji obuhvaća "radio, internet i televiziju", pošto je dan ranije na opće iznenađenje zatvorena javna radiotelevizija ERT. "Nacrt zakona o novom radiju, internetu i televiziji u Grčkoj podnesen je danas (srijeda) glavnom tajništvu vlade i o njemu će raspravljati povjerenstvo za nacrte zakona na svojoj sjednici tijekom poslijepodneva", ističe se u kratkom vladinu priopćenju. Taj nacrt zakona o kojemu će raspravljati tri stranke u koalicijskoj vladi i koji treba prihvatiti parlament, predviđa osnivanje "anonimnog javnog društva u vlasništvu države" koje će "imati svoju vlastitu upravnu i ekonomsku organizaciju i bit će pod nadzorom države", po prvom članku tog nacrta. "Zatvaramo stvar koja je bila mutna i ustrojena na pogrješan način", rekao je glasnogovornik vlade Simos Kadikoglu, predstavljajući taj nacrt zakona stranim novinarima, budući da su grčki stupili u jednodnevni štrajk. Po tom tekstu, "nova radiotelevizija" koja će se zvati Nerit S.A. "neće (u svom radu) ovisiti o državi" i "imat će neovisnu uređivačku politiku". Zatvaranjem ERT-a, koji je počeo s radom 50-ih i koji je bio na meti kritika zbog svoje glomaznosti i političkog klijentelizma, bez posla ostaje gotovo 2.700 njegovih zaposlenika, među kojima 677 novinara.
STRASBOURG - Europska komisija je u srijedu objavila da je primila na znanje odluku grčkih vlasti da zatvore javnu televiziju ERT, ističući da su tu odluku Grci donijeli potpuno autonomno. "Europska komisija je primila na znanje odluku grčkih vlasti o zatvaranju javne televizije ERT, odluku koja je donesena potpuno autonomno", kaže se se u izjavi koju je objavila Komisija. "Komisija nije tražila zatvaranje ERT-a niti dovodi u pitanje mandat grčke vlade da upravlja javnim sektorom. Odluku grčkih vlasti treba gledati u kontekstu velikih i nužnih napora koje vlasti poduzimaju na moderniziranju grčkog gospodarstva. To uključuje poboljšanje efikasnosti u javnom sektoru", navodi Komisija. Grčka vlada je u utorak navečer objavila da zbog lošeg poslovanja zatvara javnu televiziju ERT čim se završi večernji program.
BERLIN - Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle ocijenio je u srijedu da je primjena sile nad prosvjednicima na trgu Taksimu u Istanbulu loš znak za Tursku i za Europu. "Snimke s trga Taksima uznemiruju. Vlada svojom reakcijom sve dosad šalje loš signal domovini i Europi", rekao je ministar, po priopćenju. "Sloboda okupljanja i pravo na slobodno izražavanje mišljenja jesu temeljna i neotuđiva prava u svakoj demokraciji. Vlada u Ankari mora učiniti sve kako bi njezini građani mogli uživati ta prava", dodao je. Westerwelle je pozvao turskog premijera Recepa Tayyipa Erdogana da pokuša smiriti stanje u duhu europskih vrijednosti te da uspostavi konstruktivan i miroljubiv dijalog s prosvjednicima". Turske redarstvene snage su u noći na srijedu dvaput otjerale prosvjednike s trga Taksima na kojemu prosvjedi traju dvanaesti dan zaredom.
MOSKVA - Više tisuća Rusa prosvjedovalo je u srijedu na poziv oporbe zahtijevajući oslobađanje osoba pritvorenih nakon prosvjeda protiv Vladimira Putina prije godinu dana te protiveći se prisili Kremlja. Malo više od 7000 osoba svih generacija počelo je marš na praznični dan u Rusiji. Policija je sa svoje strane procijenila broj prosvjednika na 5000 sredinom dana. Prvi čovjek oporbe ruskom predsjedniku Aleksej Navalni, koji se vratio iz Kirova, 900 km istočno od Moskve gdje mu se sudi za "pronevjeru sredstava", vodio je povorku pored šefova liberalnih pokreta Solidarnost i Parnas Ilije Jašina i Mihaila Kasjanova. Nosili su dugi transparent s natpisom "Sloboda zatvorenicima od 6. svibnja" i "Za vašu i našu slobodu". Prosvjednici koji pripadaju različitim političkim strujama, nosili su zastave i plakate sa sloganima poput "Putin, sramota Rusije" ili pak "Dolje predsjednička autokracija".
BEČ - Voditelj mirovnih operacija Ujedinjenih naroda zatražio je više vremena od Austrije da pronađe zamjenu za austrijske vojnike koji bi se trebali za nekoliko tjedana povući s Golanske visoravni iz tampon-zone između Sirije i Izraela, piše u srijedu austrijski dnevnik Die Presse. "Austrija nam treba dati bolju ponudu", rekao je Herve Ladsous u intervjuu što ga dnevnik donosi u srijedu. "Da budemo potpuno pošteni, trebamo više vremena", rekao je. U srijedu se očekuje povratak prve skupine od 60 do 80 ljudi iz kontingenta od 380 austrijskih vojnika u sastavu mirovnih snaga UNDOF-a u kojima je ukupno 1.000 ljudi. Austrija je prošli tjedan objavila da će povući svoje promatrače zbog pogoršanja sukoba između sirijskih pobunjenika i vojnika. Povlačenje bi trebalo trajati od dva do četiri tjedna. UN je kontaktirao zemlje koje bi mogle dati vojnike, no da pronađu zamjenu za Austrijance, trebat će im najmanje šest do osam tjedana, rekao je Ladsous.
ZAGREB/JOHANNESBURG - Zdravstveno stanje Nelsona Mandele, oboljelog od teške upale pluća, nije se promijenilo, a južnoafrički predsjednik Jacob Zuma ga je opisao kao "vrlo ozbiljno", ali "stabilizirano", prenosi u srijedu France 24. Mandela je zaprimljen u subotu u bolnicu u teškom stanju, a liječnici su izvijestili Zumu da nema znakova poboljšanja. "Ja sam siguran, budući da ga poznajem, da je veliki borac i da će uskoro biti s nama", rekao je u utorak Zuma za javnu televiziju SABC. "Iako je stanje vrlo ozbiljno... on je stabiliziran i svi se molimo da se brzo oporavi", kazao je on. Mandela, prvi crni južnoafrički predsjednika koji 18. srpnja treba napuniti 95 godina, proveo je 27 godina u zatvorima u doba apartheida i njegove plućne infekcije povezane su s tuberkulozom od koje je obolio u zatvoru.