MOSTAR - Stranka demokratske akcije (SDA) zatražila je u subotu smjenu Vijeća ministara BiH podržavajući prosvjednike koji su u četvrtak oko 20 sati u blokadi držali državne institucije, dok je Srpska demokratska stranka (SDS) zatražila kažnjavanje odgovornih za prosvjede i održavanje izvanredne sjednice Vijeća ministara izvan Sarajeva smatrajući taj grad nesigurnim. U priopćenju koje je izdala SDA, najveća bošnjačka stranka, su podržani zahtjevi prosvjednika pred zgradom institucija BiH u Sarajevu zbog neusvajanja zakona o jedinstvenom matičnom broju (JMBG) i zatražila ostavku Vijeća ministara BiH. "Ostavke prije svega trebaju podnijeti oni ministri koji su odgovorni za predlaganje ovoga zakona, ali i oni koji su dvolično davali izjave da podržavaju opravdane zahtjeve prosvjednika, a ništa nisu učinili po tom pitanju", priopćeno je iz SDA. Istodobno Srpska demokratska stranka (SDS) u subotu je pozvala na kažnjavanje odgovornih za izgrede koji su rezultirali talačkom krizom zastupnika i zaposlenika u Sarajevu te zatražila održavanje hitne sjednice Vijeća ministara. "Sjednica mora biti održana u uvjetima slobode odlučivanja i bez vanjskog pritiska, što je nemoguće osigurati u Sarajevu i na teritoriju Federacije BiH", priopćeno je iz SDS-a. Prosvjedi su proteklih dana održani na većinskim bošnjačkim područjima, ali ne i u sredinama gdje većinski žive Hrvati i Srbi.
MOSTAR - Služenjem svete mise, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća obilježena je 20. godišnjica jednoga od najtežih ratnih zločina koje su pripadnici Armije BiH i mudžahedini počinili nad zarobljenim Hrvatima u mjestu Maljinama nedaleko Travnika u središnjoj Bosni. Uz spomen-obilježje koje je podignuto nedaleko mjesta zločina, na uzvisini iznad Maljina, u znak sjećanja na nedužne žrtva slavljena je sveta misa zadušnica koju je predvodio gvardijan iz Guče Gore fra Zoran Livančić. Za sve poginule, ubijene i nestale Hrvate Travnika u proteklom ratu, njih 551, slavljena je sveta misa zadušnica uz spomen-križ na travničkom ratnom groblju Prahulje gdje je i pokopan najveći broj poginulih i ubijenih Hrvata Travnika. Prema podacima hrvatskih stradalničkih udruga u mjestu Maljinama su pripadnici Armije BiH i mudžahedini na današnji dan 1993. godine strijeljali 37 zarobljenih i ranjenih pripadnika HVO-a i hrvatskih civila. Još uvijek se traga za posmrtnim ostacima 22 žrtve. Do kraja rata prognano je 19.600 Hrvata s područja općine Travnik od 26.100 koliko ih je bilo po popisu stanovništva iz 1991. Do kraja rata poginuo je i ubijeno 427 hrvatskih branitelja te 124 hrvatska civila. Još uvijek se na područje općine Travnik nije vratilo više od 10.000 prognanih Hrvata, podaci su hrvatskih stradalničkih udruga Središnje Bosne.
BEOGRAD - Šef Delegacije Europske unije u Srbiji Vincent Degert izjavio je u subotu u Beogradu da ne treba nagađati što će se desiti 28. lipnja na zasjedanju Europskog vijeća, već da je Srbiji najvažnije da do tad postigne što veći napredak u primjeni sporazuma s Kosovom. Degert, koji je u subotu kao ronilac sudjelovao u ekološkoj akciji čišćenja jezera na beogradskom izletištu Adi Ciganliji, sugerirao je da Srbija - ako dobije zeleno svjetlo Europskog vijeća - mora čim prije utemeljiti tim stručnjaka za pristupne pregovore. On je kao primjer naveo Hrvatsku, napomenuvši da je Zagreb osnovao tim od 2.000 stručnjaka za pristupne pregovore s Europskom unijom. “Naredni korak nakon formiranja tima stručnjaka je izrada dokumenta ‘Okvir za pregovore’, kojim se određuju sve obveze Srbije i EU”, istaknuo je Degert. On je objasnio da, po proceduri eurointegracija, potom počinje proces praćenja provođenja dokumenta “Okvir za pregovore”, a EU tek nakon toga utvrđuje datum za početak pregovora, o kojemu odlučuju ministri zemalja članica EU. Potpredsjednica vlade Srbije za eurointegracije Suzana Grubješić rekla je ranije u subotu u intervjuu kako Srbija očekuje priznanje iz Bruxellesa i precizno određivanje datuma za početak pregovora.
ISTANBUL - Tisuće ljudi ponovo su u subotu izašle na ulice u Turskoj prkoseći opetovanim pozivima premijera Recepa Tayyipa Erdogana na trenutačni prekid prosvjeda koji traju već devet dana u toj zemlji. I dalje jednako odlučne tisuće prosvjednika su zauzele Trg Taksim i sada već slavni park Gezi, čija je najavljena urbanizacija pokrenula najtežu političku krizu od stupanja na vlast islamsko-konzervativne vlade u Turskoj 2002. Prosvjednici premijera optužuju da želi islamizirati tursko društvo. Nakon kritika u zemlji i inozemstvu zbog brutalnosti kojom je policija suzbijala prosvjede, Erdogan je blago stišao ton u petak prema prosvjednicima koje je često nazivao vandalima i ekstremistima. "Mi se protivimo nasilju, vandalizmu i akcijama koje ugrožavaju druge u ime sloboda", rekao je na međunarodnom forumu u Istanbulu i dodao "da otvorena srca dočekuju one koji dolaze s demokratskim zahtjevima". Prema posljednjim podacima sindikata turskih liječnika u prosvjedu su smrtno stradala dvojica prosvjednika i jedan policajac a ozlijeđeno je 4.785 ljudi.
BAGDAD - U napadu autobombom u šijitskoj četvrti Bagdada u subotu poginule su četiri osobe, doznaje se od medicinskog i sigurnosnog izvora. U napadu blizu jedne klinike u četvrti Al-Amin ranjeno je 20 osoba, među kojima 4 djece, precizira neimenovani medicinski izvor. U Mosulu, 350 km sjeverno do Bagdada, kamikaza je izazvao eksploziju automobila blizu jedne vojne baze, pri čemu je ranjeno 12 vojnika i 9 civila, prema podacima jednog vojnog časnika. Pobunjeni suniti, među kojima al Qaeda u Iraku, smatraju šijite odmetnicima, ali često napadaju i snage sigurnosti. Novim napadom nastavlja se porast nasilja posljednjih tjedana. U svibnju je više od tisuću ljudi stradalo u napadima, prema podacima UN-a, što su najcrnji podaci od 2008.
VATIKAN - Tijekom srdačnih razgovora koje je talijanski predsjednik Giorgio Napolitano vodio u subotu u Vatikanu najprije s papom Franjom, a onda i s kardinalom Tarcisiom Bertoneom, dvije su strane, kako se kaže u priopćenju vatikanskog ureda za tisak, potvrdile volju za nastavak konstruktivne suradnje na bilateralnoj razini i u kontekstu međunarodne zajednice, osobito u odnosu na promicanje i zaštitu vjerskih sloboda. "Izraženo je zadovoljstvo dobrim odnosima Svete stolice i Italije, kaže se u priopćenju. Osobito su "razgovarali o socijalnome stanju u Italiji te o doprinosu katoličke crkve životu zemlje". S kardinalom Tarcisiom Bertoneom Napolitano je razgovarao o aspektima trenutne međunarodne situacije, kao što je alarmantno pogoršanje sukoba na području istočnog Mediterana i nestabilnosti u sjevernoj Africi, a s kojima su suočene i drevne kršćanske zajednice, kaže se u priopćenju.