ZAGREB - Njemačka ne sumnja u spremnost Hrvatske za punopravno članstvo u EU-u, što dokazuje jednoglasna (Bundesrat) i gotovo jednoglasna (Bundestag) potvrda hrvatskog pristupnog ugovora u njemačkom parlamentu, izjavio je u petak predsjednik Bundestaga Norbert Lammert. Lammert je na sastanku s predsjednikom Hrvatskog sabora Josipom Lekom u Berlinu poželio Hrvatskoj dobrodošlicu u Europsku uniju, naglasivši kako današnja jednoglasna ratifikacija u Bundesratu, kao i ogromna potvrda u Bundestagu, koji je hrvatski ugovor ratificirao 16. svibnja s tek šest suzdržanih glasova, pokazuju da Njemačka ne sumnja u spremnost Hrvatske za punopravno članstvo u Uniji. Kako se navodi u saborskom priopćenju, Lammert je dodao kako će Njemačka nastaviti pomagati Hrvatskoj i nakon pristupanja EU-u, ali i podsjetio da će pozorno pratiti ispunjava li naša zemlja preuzete obveze. Službenom Berlinu, kazao je predsjednik Bundestaga, to je jako važno - ne zbog sumnje u Hrvatsku, nego zbog lošeg iskustva iz prethodnih proširenja kad se pokazalo da neke nove članice nisu ispunile do kraja sve što je bilo dogovoreno u procesu pristupanja. Leko je zahvalio na stalnoj potpori koju je Njemačka pružala Hrvatskoj na putu europskih integracija. Istaknuo je da je Hrvatska životno zainteresirana za EU te da je svjesna svih preuzetih obveza i odlučna ih provesti do kraja.
ZAGREB - Ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora u njemačkom Bundesratu znači da je ratifikacija dovršena i da sve zemlje Europske unije smatraju da je Hrvatska spremna sudjelovati kao ravnopravna članica, izjavila je u petak u Zagrebu prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. "Od jutros imamo svih 27 ratifikacija što znači da sve zemlje EU-a smatraju da je Hrvatska u potpunosti spremna funkcionirati kao ravnopravna članica", kazala je Pusić na drugoj godišnjoj konferenciji Udruge hrvatskih diplomata. Ističući da je ovo "veliki trenutak za nas", ministrica poručuje da će se sa slavljem ipak pričekati do 1. srpnja, jer, kako je kazala, "nije gotovo dok nije gotovo". Istaknula je da Hrvatska od zemlje usredotočene na proces izgradnje države, prilagodbu europskom zakonodavstvu i ostalim standardima, od 1. srpnja postaje zemlja koja će sudjelovati u određivanju i postavljanju standarda. Osvrnuvši se na regiju, ponovila je da je hrvatski pristupni proces bio važan ne samo za Hrvatsku, već i za njoj susjedne zemlje. "Naš izravni interes je dugoročna politika stabilnosti našeg najbližeg susjedstva", rekla je Pusić.
BRUXELLES - Europska komisija je u petak ocijenila prosvjede u Sarajevu kao pozive političkim čelnicima u Bosni i Hercegovini da rade u interesu građani, radi čega su i izabrani. "Jučerašnji prosvjed bio je jasan zahtjev izabranim dužnosnicima u Bosni i Hercegovini na svim razinama da rade u interesu građana, za što su i izabrani. Vijeme je da se čelnici, političari i službenici obvežu da će služiti građanima, što je njihov prvi prioritet", izjavila je Maja Kocijančič, glasnogovornica potpredsjednice Komisije i visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton. Prosvjednici su u četvrtak cijeli dan prosvjedovali ispred zgrade vlade i parlamenta BiH, tražeći da usvoji zakon o jedinstvenom matičnom broju (JMBG) čime bi te brojeve dobila i novorođena djeca bez čega ne mogu ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu niti dobiti putne dokumente. Zakon je već mjesecima "na čekanju" jer se srpske i bošnjačke političke stranke ne mogu dogovoriti hoće li registracijska područja za izdavanje JMBG prelaziti međuentitetsku granicu ili ne.
ŽENEVA - UN je u petak pozvao na prikupljanje rekordnih 5,2 milijarde dolara za pomoć do prosinca za više od 10 milijuna Sirijaca zahvaćenih sukobom, ili blizu polovice stanovništva zemlje. Radi se pozivu na prikupljanje do sada najvećeg iznosa, višeg od onih za Irak, Sudan, Afganistan, Pakistan, strašan potres na Haitiju 2010. i tsunami u Indijskom oceanu 2004. Radi se o potrebama za oko 100 humanitarnih organizacija. UN, koj je u prosincu tražio 1,5 milijarde dolara za Siriju, sada preostaje samo 1 milijarda. Od traženih 5,2 milijarde dolara za cijelu godinu, oko 3,8 će biti namijenjeno oko 3,45 milijuna izbjeglica i 1,4 milijarde će omogućiti Ujedinjenim narodima da pomognu 6,8 milijuna Sirijaca koji su ostali u zemlji (od kojih je 4,25 milijuna raseljeno). Trenutačno oko 4 milijuna ljudi treba humanitarnu pomoć u Siriji. Visoko povjereništvo UN-a za izbjeglice (UNHCR) ocjenjuje da je oko 1,6 milijun Sirijaca pobjeglo u pet zemalja regije. UNHCR drži da će do kraja 2013. broj izbjeglica narasti na 3, 45 milijuna, od kojih milijun u Libanonu, milijun u Jordanu, milijun u Turskoj, 350.000 u Iraku i 100.000 u Egiptu.
VATIKAN - Papa Franjo se u petak pred tisućama učenika i nastavnika isusovačkih škola šalio na račun zahtjevnosti svoje funkcije i rekao da nije želio postati poglavarom Katoličke crkve. Odgovarajući na pitanje jednog djeteta, objasnio je da "onoga koji bi želio i priželjkivao postati papom, Bog ne bi blagoslovio. Ja nisam želio postati papa". Papa izabran 13. ožujka primio je više od 9.000 osoba, učenika isusovaca i njihove obitelji, bivših učenika i nastavnika iz Italije i Albanije. Bivši nadbiskup Buenos Airesa sam dolazi iz kongregacije isusovaca. Odgovarao je improvizirano i uz uobičajenu toplinu na često izravna i nedužna pitanja djece. Na pitanje zašto se ne želi preseliti u papinski stan, papa Franjo je odgovorio da se radi o osobnom problemu jer želi živjeti okružen ljudima, a ne sam, te da ne bi bilo dobro da je izoliran u papinskom stanu. Na tom skupu mladih Papa je savjetovao kršćanima da se uključe u politiku. "To je obveza za kršćane koji ne smiju prati ruke poput Poncija Pilata. Politika je najviši oblik milosrđa jer joj je zadaća težiti zajedničkom dobru", zaključio je papa Franjo.
PRIŠTINA - Vrhovni zapovjednik savezničkih snaga u Europi (SACEUR), američki general Philip Breedlove rekao je u petak da NATO podupire provedbu dogovora Srbije i Kosova o normalizaciji odnosa koji je u travnju parafiran u Bruxellesu pod pokroviteljstvom EU-a. "Želimo poduprijeti provedbu tog povijesnog dogovora, koji je važan korak prema miru i sigurnosti u regiji", rekao je general Breedlove na tiskovnoj konferenciji u Prištini. Američkom generalu, koji je dužnost preuzeo u svibnju, ovo je prvi posjet Kosovu gdje su od 1999. raspoređene NATO-ove mirovne snage (KFOR). "Pozivam (...) da se iskoristi ova prigoda i učini sve kako bi ovaj dogovor dugoročno donio stabilnost i sigurnost budućim naraštajima", rekao je.
ISTANBUL - Žestoki prosvjedi koji tjedan dana traju na turskim ulicama doveli su do smanjenja broja rezervacija hotela u Istanbulu, ali oni koji su se odvažili i doputovali doživljavaju nemire kao dodatni kuriozitet. Islanđanka Eva Carla Thorsidottir je stigla u Istanbul pogledati džamije, egzotične tržnice i noćni život turskog megapolisa, a sada je na popis dodala i prosvjede. Za tursku turističku industriju nezadovoljstvo premijerom Recepom Tayyipom Erdoganom nije moglo početi u lošijem trenutku, na samom početku ljetne sezone, vitalne za taj sektor, jedan do glavnih opskrbljivača zemlje devizama. Prošle godine Turska je ugostila više od 31 milijun stranaca što joj je donijelo blizu 30 milijardi dolara. Direktor Udruge turskih putničkih agencija (TURSAB) Ercan Durmus je rekao da je bilo otkazivanja putovanja, ali da oni smatraju da će se uskoro stanje vratiti u normalu.