ZAGREB - Irski predsjednik Michael Higgins izjavio je u četvrtak u Zagrebu kako vjeruje da će članstvo Hrvatske u EU pomoći u prevladavanju ekonomske krize i povećati šanse za blagostanje hrvatskog naroda, što potvrđuje povijesni primjer Irske koja je od nekoć najsiromašnije članice Unije postala prosperitetna zemlja koja počinje izlaziti iz gospodarskih teškoća. "Članstvo Irske, koja je odoljela olujama proteklih godina i počela izlaziti iz gospodarske krize, ostaje platforma za napredak našeg društva. Stoga mi u Irskoj vjerujemo da će članstvo Hrvatske u EU povećati vašu sposobnost za rješavanje trenutačnih gospodarskih izazova i povećati šanse za blagostanje cijelog hrvatskog naroda", rekao je Higgins koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj. Irski predsjednik održao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu predavanje o europskom članstvu Irske, koja je u trenutku pristupanja Uniji 1973. bila najsiromašnija članica s BDP-em od 60 posto europskog prosjeka, vanjskom trgovinom koja je više od polovice otpadala na trgovinu s Velikom Britanijom, zaostalom poljoprivredom, nižim plaćama i pravima žena u javnom sektoru te samo četiri posto visokoobrazovanih građana.
BRUXELLES - Hrvatski kandidat za povjerenika Europske komisije Neven Mimica dobio je u četvrtak pozitivnu ocjenu konferencije predsjednika političkih skupina, što predstavlja preporuku za glasovanje na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta sljedeći tjedan u Strasbourgu. Nakon saslušanja u utorak pred nadležnim odborima Europskog parlamenta, zatim sastanka koordinatora političkih skupina koji su raspravljali o Mimičinu nastupu, predsjednik odbora za unutarnje tržiše i zaštitu potrošača Malcolm Harbour sastavio je pismo s ocjenom koje je u četvrtak prihvatila konferencija predsjednika, tijelo koje čine predsjednici zastupničkih klubova u Europskom parlamentu. "Sveukupno, Mimica je imao dobar nastup i članovi odbora smatraju da mu se može povjeriti resor do kraja mandata ove komisije", kaže se u pismo Malcolma Harboura.
SARAJEVO - Postojeći ustroj Bosne i Hercegovine ozbiljna je zapreka funkcioniranju te države, ocijenio je u četvrtak u Sarajevu predsjednik HDZ BiH Dragan Čović istaknuvši kako su promjene u toj zemlji postale nužnost, a jednakopravnost Hrvata u BiH ključ rješenja trenutačnih problema. "Osnova za funkcioniranje BiH morala bi biti temeljena na referendumskom pitanju iz 1992. o jednakosti bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda i svih građana BiH. Tko pronađe ravnotežu između građanskog i kolektivnog, riješit će problem BiH", kazao je Čović na tribini održanoj na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu. Pitanje jednakopravnosti hrvatskog naroda za Čovića je ipak i dalje ključ rješenja trenutačnih problema u BiH, a istaknuo je i kako se o tome mora voditi računa pri izmjenama izbornog zakona odnosno načina biranja članova Predsjedništva BiH. "Hrvatsko je pitanje otvoreno do kraja i ono se mora riješiti i nitko nema pravo u ime nas (Hrvata) nekoga birati", kazao je Čović.
BEČ - Austrija, Njemačka i Hrvatska pokreću treći po redu zajednički projekt borbe protiv kriminala vezanog za trgovinu drogom na Balkanu, izjavio je u četvrtak ravnatelj austrijskog Saveznog ureda za borbu protiv kriminala (BK) Franz Lang, na početku konferencije u austrijskom mjestu Bad Erlach, na kojoj sudjeluje 80 međunarodnih istražitelja. Sigurnosna tijela zemalja partnera u projektu namjeravaju posebnu pozornost posvetiti novcu kao glavnom motivu zločinačkih organizacija, rekao je Lang na početku konferencije na kojoj tri zemlje namjeravaju pokrenuti treći po redu zajednički projekt borbe protiv trgovine drogom. Na konferenciji će biti riječi o posebnim težištima kao što su krijumčarenje sirovina za proizvodnju droga i zapljena imovine stečene kriminalnom aktivnošću. "Ovim zajedničkim projektom problemu se pristupa u korijenu, jer se najveći dio heroina proizvedenog u Afganistanu kao i opijati krijumčare preko balkanskih zemalja", izjavio je Lang.
LJUBLJANA - Slovenska vlada potvrdila je u četvrtak zakonski prijedlog prema kojemu će slovensko tržište rada za radnike iz Hrvatske ostati zatvoreno u prijelaznom razdoblju od dvije godine i nakon što Hrvatska uđe u EU. Vlada je zakonski prijedlog poslala u parlament na usvajanje po hitnoj proceduri kako bi mogao stupiti na snagu s 1. srpnja kada Hrvatska uđe u EU. Na osnovi zakona, hrvatski građani koji bi tražili posao u Sloveniji trebali bi radne dozvole i na njih bi se primjenjivali isti propisi kao i za radnike iz država izvan EU, kazala je na konferenciji za novinare ministrica za rad Anja Kopač. Dodala je da se slovenska vlada na tu mjeru odlučila zbog gospodarske situacije u Sloveniji, u kojoj je zbog krize broj nezaposlenih u porastu, ali i zbog velikog broja nezaposlenih u susjednoj Hrvatskoj, jer je u dijelovima Hrvatske koji gravitiraju prema Sloveniji, po njenim podacima, oko 100.000 nezaposlenih.
BUDIMPEŠTA - Prelazak mađarsko-hrvatske granice od 1. srpnja, kad Hrvatska postane članica EU, bit će jednostavniji, najavio je u četvrtak glasnogovornik mađarskog državnog ureda za poreze i carine. Carinske kontrole na graničnim prijelazima između Mađarske i Hrvatske ukidaju se a kontrolirat će se samo putne isprave, rekao je glasnogovornik mađarskog vladina ureda Attila Suller na tiskovnoj konferenciji na graničnom prijelazu Letenye-Goričan. Nasuprot tome, pooštrit će se kontrola mogućih ilegalnih aktivnosti, dodao je.
SARAJEVO - Nekoliko stotina prosvjednika, koji su se u četvrtak okupili pred sjedištem parlamenta i Vijeća ministara BiH tražeći hitno rješavanje problema s uvođenjem matičnog broja građana i izdavanjem dokumenata, blokirali su prilaz tim institucijama te su spriječili da bilo tko od dužnosnika ili službenika napusti zgrade u kojima rade. Zbog prosvjeda je prekinuta i sjednica Zastupničkog doma i to na inzistiranje zastupnika iz Republike Srpske koji tvrde kako im je u Sarajevu ugrožena sigurnost. Sjedište vlade i parlamenta u međuvremenu su okružile jake policijske snage. Prosvjednici, čiji se broj postupno povećava, inzistiraju da se u parlamentu odmah donese novi zakon o jedinstvenom matičnom broju građana (JMBG) kojim će se ujedno riješiti problem izdavanja dokumenata novorođenoj djeci.
BEČ - Austrijski savezni kancelar Werner Faymann potvrdio je u četvrtak odluku vlade da povuče austrijske pripadnike mirovnih snaga s Golanske visoravni. Vicekancelar Michael Spindelegger izjavio je u međuvremenu da je razgovarao s glavnim tajnikom Ujedinjenih naroda Ban Ki-moonom i obavijestio ga o odluci svoje vlade. "Razvoj događaja jutros pokazao je da daljnje čekanje ne bi bilo odgovorno", poručili su kancelar i vicekancelar u priopćenju. Kako su pojasnili, austrijsko ministarstvo obrane stupilo je u kontakt s odjelom Ujedinjenih naroda za mirovne misije kako bi stvorilo uvjete za povratak austrijskih vojnika s Golana. Izravni povod za odluku o povlačenju bila je akcija sirijskih pobunjenika koji su nakratno preuzeli granični prijelaz na Golanu, preko kojega u posljednje vrijeme teče opskrba vojnika Ujedinjenih naroda koja se organizira iz Izraela. Sirijske vladine snage ubrzo su vratile prijelaz pod svoj nadzor, ali je eskalacija ukazala na ranjivost plavih kaciga, pojasnila je austrijska vlada.
ISTANBUL - Turski predsjednik vlade Recep Tayyip Erdogan u četvrtak se nakon trodnevna posjeta Magrebu vraća u Tursku, gdje ga očekuju desetci tisuća prosvjednika koji i dalje traže njegovu ostavku i odlučni da nastave protuvladine prosvjede koji traju već sedmi dan zaredom. Predsjednik islamsko-konzervativne vlade vraća se iz Tunisa u domovinu koju su zahvatili nemiri, dan nakon velikih sindikalnih prosvjeda i novih sukoba policije i prosvjednika u Ankari. Otkako je u petak počela dosad neviđena pobuna protiv vlade, Erdogan je, za razliku od predsjednika Abdullaha Guela i potpredsjednika vlade Buelenta Arinca, pokazao neslomljivu odlučnost prema prosvjednicima koje naziva "ekstremistima", koji mu predbacuju autoritarnost i optužuju ga da želi islamizirati tursko društvo. Premijer koji je u ponedjeljak boravio u posjetu Rabatu, uputio je prosvjednicima izazov rekavši da se stanje "smiruje". "Kada se vratim iz tog posjeta, problemi će biti riješeni", rekao je.
TOKIO - Francuski predsjednik Francois Hollande u četvrtak je doputovao u trodnevni državni posjet Tokiju koji će biti posvećen gospodarskim temama, što je prvi posjet jednog francuskog predsjednika od 1996. Hollande će se tijekom posjeta sastati s japanskim premijerom Shinzom Abeom, koji provodi gospodarsku politiku za koju francuski predsjednik pokazuje zanimanje. Ovaj posjet Francoisa Hollandea kojeg prati izaslanstvo s četrdesetak poduzetnika i sedmero ministara, prvi je posjet jednog francuskog predsjednika na visokoj protokolarnoj razini od posjeta Jacquesa Chiraca 1996. Hollande i njegova partnerica Valerie Trierweiler već će se u četvrtak navečer sastati sa Shinzom Abeom i njegovom suprugom Akie na privatnoj večeri. U petak u podne predviđen je razgovor a zatim radni ručak.
PARIZ - Francuska je Sjedinjenim Državama prenijela "sve informacije" kojima je raspolagala o uporabi plina sarina u Siriji, objavilo je u četvrtak francusko ministarstvo vanjskih poslova. Nakon telefonskog razgovora francuskog ministra vanjskih poslova Laurenta Fabiusa i američkog državnog tajnika Johna Kerryja o tom pitanju u ponedjeljak, informacije su "prenijele nadležne službe i diplomacija", rekao je glasnogovornik Quai d'Orsayja Philippe Lalliot. John Kerry je u srijedu rekao da je od Fabiusa zatražio informacije o uporabi sarina u Siriji.