BEJRUT - Važna skupina sirijskih pobunjenika najavila je u ponedjeljak da odlazi iz oporbene koalicije, optuživši neke njezine čelnike da idu za osobnim ambicijama i da su trošili novac u privatne svrhe. "Povlačimo se iz koalicije (...) jer poduzima inicijative koje su daleko od prave revolucije i jer ne zastupa revoluciju na pravi način", ističe se u priopćenju Glavnog povjerenstva sirijske revolucije (CGRS). CGRS, član koalicije od samog početka, jedna je od najstarijih organizacija koja je na terenu organizirala prosvjede, a onda i pobunu protiv režima predsjednika Bašara al-Asada. Riječ je o mreži aktivista koja pokriva cijelu Siriju, a povezana je s pobunjenicima. "Članovi koalicije su više zainteresirani da budu u medijima nego da pomažu revoluciji i puno novca je propalo jer su ga koristili u osobne svrhe, dok sirijski narod živi u potpunoj neimaštini", ističe se u priopćenju. CGRS zamjera koaliciji i da nije ispunila obećanje da će trećina mjesta u vladajućim strukturama pripasti pobunjenicima s terena. Vođa koalicije George Sabra najavio je u četvrtak ulazak 51 novog člana, čime se ukupni broj članova penje na 114, među kojima je 15 mjesta namijenjeno Slobodnoj sirijskoj vojsci. "Neke zemlje u ovim trenucima manipuliraju revolucijom u skladu s osobnim interesima i omalovažavaju žrtvu našeg naroda", upozorio je CGRS. Dosad su koaliciju nadzirala Muslimanska braća, koju podupire Katar, ali je Saudijska Arabija pokušala smanjiti taj utjecaj, što je uzrokovalo sukobe kojima se ne nazire kraj i veoma nestabilnu nagodbu.
LJUBLJANA - Prijedlog da se mirovine u Sloveniji ove godine smanje za četiri posto ili da se njihovi korisnici odreknu jednokratnog godišnjeg dodatka za odmor uzbunio je 560.000 slovenskih umirovljenika, ali je predsjednik umirovljeničke stranke (DESUS) i ministar vanjskih poslova Karl Erjavec u ponedjeljak zanijekao takvu mogućnost. "Dobio sam uvjeravanja premijerke da se mirovine ove godine neće smanjivati, a naša stranka drži da ne bi smjele niti iduće godine", rekao je Erjavec, predsjednik Demokratske stranke umirovljenika i šef diplomacije u vladi premijerke Alenke Bratušek nakon sastanka koalicijskih stranaka s premijerkom, na kojemu se govorilo o dodatnim mjerama štednje u okviru rebalansa proračuna koji treba prihvatiti do kraja mjeseca. Erjavec je rekao da se nada kako će dogovor u vezi s mirovinama poštovati i ministar financija Uroš Čufer. Čufer je ovih dana s nekoliko svojih izjava izazvao revolt umirovljeničkih udruga, rekavši da bi umirovljenici od sada morali dati veći doprinos mjerama štednje i stabilizacije javnih financija, osobito zbog informacija da je Europskoj komisiji obećao da će stavku za mirovine u ovogodišnjem proračunu smanjiti za 150 milijuna eura, što bi se provelo kroz rebalans.Udruge slovenskih umirovljenika pozivaju se na statističke podatke po kojima je vrijednost mirovina u Sloveniji lani realno smanjena za 3,5 posto te ističu da su umirovljenici zbog stalnog zaostajanja mirovina u odnosu na plaće zadnjih godina "izgubili" oko milijardu eura, iako je stranka umirovljenika koalirala u nekoliko zadnjih vlada. Zato drže neprimjerenim da ih relativno mladi 43-ogodišnji ministar financija "proziva" kao one koji do sada nisu dali nikakav obol stabilizaciji javnih financija i izlasku iz krize pa je i čelnik DESUS-a Erjavec ovih dana bio prinuđen davati izjave o mogućem izlasku svoje stranke iz koalicije ako bi se teret krize prebacio na umirovljeničku populaciju. Zbog mjera štednje i stabilizacije mirovine se u Sloveniji zadnje dvije godine ne usklađuju s plaćama kao ranije, a lani su umirovljenici koji primaju više od 622 eura mjesečno interventnim zakonom ostali i bez godišnjeg dodatka za rekreaciju i odmor, koji se isplaćuje jednokratno i iznosi nekoliko stotina eura ovisno o visini mirovine. No, umirovljeničke udruge tvrde da je više od trećine slovenskih umirovljenika po visini mirovina spada u zonu siromaštva, da ih više od polovice mjesečno dobiva manje od 600 eura, a mnogi i znatno manje, te da zbog krize ne treba dodatno rušiti međugeneracijsku solidarnost i stečena prava.
LJUBLJANA - Sud u Ljubljani potvrdio je šestomjesečnu kaznu zatvora za liječnicu koja koja nije otišla na mjesto nesreće kako bi pomogla teško ozlijeđenom pacijentu koji je kasnije umro, što je prvi slučaj pravomoćne zatvorske kazne izrečene za zanemarivanje profesionalne dužnosti liječnika u Sloveniji, objavili su u ponedjeljak slovenski mediji. Za propuštenje pomoći životno ugroženom pacijentu zakon predviđa do godine dana zatvora, a moguće je i oduzimanje liječničke licence. Viši sud u Ljubljani potvrdio je prvostupanjsku kaznu i presudu prema kojoj je liječnica kao dežurna liječnica u domu zdravlja Brežice kriva jer nije sama otišla na mjesto nesreće u kojoj je prije tri godine teško nastradao 55-godišnji radnik, prilikom pada s električnog stupa pod naponom, nego je onamo poslala ambulantna kola s vozačem i medicinskim tehničarem. Sud je odbio njezinu obranu da je u vrijeme nesreće kao dežurna obavljala više dužnosti zbog nedostatka liječnika, te istodobno imala hitan slučaj u kojoj je jedan pacijent kolabirao. Utvrđeno je da se nije odazvala da odmah pomogne teško ranjenom 55-godišnjaku ni nakon što je od nje to tražila ekipa hitne pomoći koju je poslala na mjesto nesreće, te naknadno pokušala naći alibi za svoj propust nakon što je kontrolu tog slučaja pokrenulo ministarstvo zdravstva. Iako se slovenska javnost zadnjih godina medijski više senzibilizira na propuste u zdravstvu, osobito kad je riječ o pogreškama liječnika, stegovni postupci vode se uglavnom preko liječničke komore i rijetko vode do kazni i oduzimanja licence, postupke na sudu zbog nepravilnog liječenja i odštete uglavnom pokreću pacijenti ili rodbina.
JOHANNESBURG - Rudarski koncern Xstrata, u vlasništvu švicarske multinacionalne kompanije Glencore, otpustio je tisuću južnoafričkih rudara koji su sudjelovali u neodobrenom štrajku u rudnicima kroma na sjeveru zemlje, doznaje se u ponedjeljak iz koncerna. "Tih tisuću radnika otpušteno je u petak i tijekom vikenda. Do utorka se mogu žaliti. U štrajk su stupili ilegalno", rekao je za agenciju France Presse Christopher Tsatsawane, glasnogovornik Xstrate u Južnoafričkoj Republici. Štrajkom su bili zahvaćeni rudnici Helena, Magareng i Thorncliffe u pokrajini Limpopu, na sjeveru zemlje. Rudari su obustavili rad u utorak, pošto se jedan zaposlenik žalio da ga je napao šef, kazao je glasnogovornik. Tijekom nemira na rudarskim područjima koncem 2012., veliki koncerni su bili otpustili tisuće zaposlenika u sličnim okolnostima. Većinu su zatim ponovno zaposlili, ali pod svojim uvjetima. Policija i zaštitari tvrtke su u stanju pripravnosti kako bi spriječili moguće sukobe, dok istodobno traju pregovori sa sindikatima. Glasnogovornik nije mogao reći koliko je ukupno zaposlenih u tom rudarskom kompleksu.
EKATERINBURG - Europska unija i Rusija u ponedjeljak se sastaju u Uralu na summitu koji bi mogao biti teži no ikad zbog razilaženja u vezi sa Sirijom, ruskim plinom za Europu i ljudskim pravima. "Susret na vrhu koji danas počinje u Ekaterinburgu mogao bi biti među najtežima posljednjih godina", ističe u ponedjeljak ujutro utjecajni ruski dnevnik Kommersant. Ruski predsjednik Vladimir Putin uoči summita u utorak organizira večeru za predsjednika Vijeća EU-a Hermana Van Rompuyja i predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa u Ekaterinburgu, industrijskom gradu na Uralu, 1.500 km istočno od Moskve. Catherine Ashton, visoka predstavnica EU-a za vanjsku i za sigurnosnu politiku, koja također treba sudjelovati na summitu, rekla je u ponedjeljak za agenciju Interfax da namjerava razgovarati o ljudskim pravima, o smrti u zatvoru 2009. Sergeja Magnickog, pravnika jednog zapadnog investicijskog fonda i o zakonima donesenim nakon Putinova povratka u Kremlj, za koje oporba i aktivisti za ljudska prava tvrde da guše slobode. Ruski predstavnik u EU-u Vladimir Čižov za Kommersant je rekao da Moskva s EU-om želi razgovarati isključivo o gospodarskim temama.
BEOGRAD - Srbijanski stručnjak za međunarodno pravo, akademik dr. Tibor Varadi ocijenio je u ponedjeljak da oslobađajuće presude Haaškog tribunala bivšim čelnicima srpske državne sigurnosti (DB) Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću neće imati nikakva utjecaja na spor Srbije i Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) te da one samo potvrđuju da spor dviju zemalja treba riješiti izvansudskom nagodbom. "Mislim da one (presude) ne donose nikakav preokret, već samo jednu dodatnu potvrdu da bi taj spor trebalo riješiti izvansudskim putem", istaknuo je Varadi, nekadašnji glavni zastupnik Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu, ističući da je uvjeren da oslobađajuće presude Stanišiću i Simatoviću samo pridonose zalaganju da spor između dvije države treba riješiti izvansudskim dogovorom. On je podsjetio da je nadležnost tog suda ograničena na genocid te da kaznena djela i ratni zločini počinjeni u Hrvatskoj protiv Hrvata, Srba i drugih "ne dosežu prag genocida". "Haaški tribunal ne samo da nije nikoga osudio, već nije nikoga ni optužio za genocid u Hrvatskoj", objašnjava Varadi za beogradski list "Danas". Varadijeva je procjena da bi, dođe li do javne rasprave pred ICJ, odvjetnici nastojali govoriti o genocidu, što bi dobilo odjeka u tisku, ali bi i stvorilo tenzije, "a to može ugroziti sadašnji pozitivan razvoj dobrosusjedskih odnosa". Ovaj stručnjak za međunarodno pravo uvjeren je da pred ICJ nemaju šansi ni tužba Hrvatske, ni protutužba Srbije. "Stvarne šanse nema ni tužba, ni protutužba", ističe Varadi. Za Varadija su razumljivi komentari nakon oslobađajuće presude Stanišiću i Simatoviću, a također i nakon nedavne presude hrvatskim i srpskim generalima, poglavito imajući u vidu težnu kaznenih djela za koja su bili optuženi. "Razumljivo je i zbog toga što ove presude odražavaju - u usporedbi s nekim ranije donesenim odlukama - jedan drugačiji način viđenja i ocjenjivanja stvarnosti. Ta promjena pristupa bila je očigledna i u drugostupanjskoj odluci kojom je oslobođen Ante Gotovina", navodi Varadi, naglašavajući kako "nije bez presedana da se jedan okrivljeni osudi na tešku kaznu, a da se potom u žalbenom postupku oslobodi". "Takve žalbene odluke se, međutim, najčešće oslanjaju na novoutvrđeno činjenično stanje - recimo, utvrdi se da netko ipak nije počinio ubojstvo pa se zbog toga oslobodi. U slučaju Gotovine - pa i u nekim drugim slučajevima - dramatično drugačija žalbena odluka se nije oslanjala na bitno drugačije činjenice, već na drugačije viđenje uglavnom istih činjenica. Koliko vidim, ta promjena percepcije, posebno u pogledu odgovornosti onih koji nisu neposredni počinitelji, utjecala je na i odluke kojima su oslobođeni Stanišić i Simatović", ocijenio je Varadi u beogradskom listu Danas. Istodobno, on sugerira kako bi bilo "iznimno važno da se izvrši jedna zaista temeljita analiza kako ovih odluka, tako i cjelokupnog rada ICTY-a". "To nije važno samo za nas, građane bivše Jugoslavije. Važno je za međunarodno pravo u cjelini. Haaški tribunal nije jedini pokušaj da se stvori međunarodno kazneno pravosuđe i postigne cilj da državne granice više ne budu zaštita za počinitelje nedjela", istaknuo je Varadi i ukazao na potrebu da se "predstave o kolektivnoj odgovornosti nacija zamjene jednim efikasnim sustavom međunarodne individualne kaznene odgovornosti".