"Dobio sam uvjeravanja premijerke da se mirovine ove godine neće smanjivati, a naša stranka drži da ne bi smjele niti iduće godine", rekao je Erjavec, predsjednik Demokratske stranke umirovljenika i šef diplomacije u vladi premijerke Alenke Bratušek nakon sastanka koalicijskih stranaka s premijerkom, na kojemu se govorilo o dodatnim mjerama štednje u okviru rebalansa proračuna koji treba prihvatiti do kraja mjeseca.
Erjavec je rekao da se nada kako će dogovor u vezi s mirovinama poštovati i ministar financija Uroš Čufer. Čufer je ovih dana s nekoliko svojih izjava izazvao revolt umirovljeničkih udruga, rekavši da bi umirovljenici od sada morali dati veći doprinos mjerama štednje i stabilizacije javnih financija, osobito zbog informacija da je Europskoj komisiji obećao da će stavku za mirovine u ovogodišnjem proračunu smanjiti za 150 milijuna eura, što bi se provelo kroz rebalans.
Udruge slovenskih umirovljenika pozivaju se na statističke podatke po kojima je vrijednost mirovina u Sloveniji lani realno smanjena za 3,5 posto te ističu da su umirovljenici zbog stalnog zaostajanja mirovina u odnosu na plaće zadnjih godina "izgubili" oko milijardu eura, iako je stranka umirovljenika koalirala u nekoliko zadnjih vlada.
Zato drže neprimjerenim da ih relativno mladi 43-ogodišnji ministar financija "proziva" kao one koji do sada nisu dali nikakav obol stabilizaciji javnih financija i izlasku iz krize pa je i čelnik DESUS-a Erjavec ovih dana bio prinuđen davati izjave o mogućem izlasku svoje stranke iz koalicije ako bi se teret krize prebacio na umirovljeničku populaciju.
Zbog mjera štednje i stabilizacije mirovine se u Sloveniji zadnje dvije godine ne usklađuju s plaćama kao ranije, a lani su umirovljenici koji primaju više od 622 eura mjesečno interventnim zakonom ostali i bez godišnjeg dodatka za rekreaciju i odmor, koji se isplaćuje jednokratno i iznosi nekoliko stotina eura ovisno o visini mirovine.
No, umirovljeničke udruge tvrde da je više od trećine slovenskih umirovljenika po visini mirovina spada u zonu siromaštva, da ih više od polovice mjesečno dobiva manje od 600 eura, a mnogi i znatno manje, te da zbog krize ne treba dodatno rušiti međugeneracijsku solidarnost i stečena prava.