"Danas predstavljene preporuke su poticajne i aktivne. Europsko vijeće i Europska komisija njima se nisu postavile na visok pijedestal i s prijetećim prstom. Očekuju da će Slovenija nastaviti s reformama", naveo je Vajgl u izjavi za javnost poslanoj novinarima, dodajući da takav stav Bruxellesa potvrđuje da se i Slovenija iz krize može izvući bez "zloglasne trojke" i vlastitim snagama, pomoću reformi koje zbog krize izvode i druge zemlje u Europskoj uniji.
No, Vajgl u izjavi upozorava da su neke reforme koje je Europska komisija ocijenila poticajnima u Sloveniji prihvaćene u posljednjem trenutku i to zbog političkih razmimoilaženja, pa je ubuduće potrebno da se o reformskim koracima postigne konsenzus svih stranaka.
"Visoka potpora javnosti i suradnja svih političkih stranaka u reformama su ključna stvar. Ako u Sloveniji takvu suradnju ne budemo mogli osigurati, onda ćemo pasti na tom povijesnom ispitu", naveo je Vajgl u pisanoj izjavi za javnost.
Europska komisija produžila je Sloveniji za dvije godine rok u kojemu proračunski deficit mora svesti na manje od tri posto svog BDP-a te donijela niz preporuka za ubrzanje tempa reformi i financijske stabilizacije kako bi se ubuduće osigurao gospodarski oporavak. U preporukama je najveći naglasak dan na probleme sanacije bankarskog sektora opterećenog lošim kreditima iz ranijih godina. Sloveniji je uz ostalo preporučeno da odmah angažira strane konzultante koji bi pregledali pravo stanje bilanci banaka u teškoćama, osobito dviju najvećih koje su u državnom vlasništvu, kako bio se utvrdilo kolika su im sredstva potrebna za dokapitalizaciju. Prema ranijoj ocjeni slovenske središnje banke te bi banke u ovoj godini trebalo dokapitaliziurati s oko 900 milijuna eura, a prema procjenama vlade za čišćenje bilanci banaka od loših kredita bilo bi potrebno izdati obveznice s jamstvom države u visini 3 do 4 milijarde eura.