Bratušek je na Forumu gospodarstva i obrtništva u Ljubljani predstavila mjere iz stabilizacijskog i reformnog programa. Ta je dva dokumenta njezina vlada prihvatila i poslala Europskoj komisiji, koja će se krajem mjeseca izjasniti jesu li mjere dovoljne da Slovenija izbjegne sankcije zbog velike makroekonomske neravnoteže izazvane rastućim deficitom i zaduživanjem, te problemima bankarskog sustava koji je većinom u vlasništvu države, a treba svježa sredstva i sanaciju.
"Dokumenti su poslani u Bruxelles, ali se razgovori o tome što je Sloveniji potrebno nastavljaju", rekla je Bratušek, dodajući da je za ponovno pokretanje gospodarstva uz sanaciju vodećih banaka potrebno riješiti pitanje prezaduženih poduzeća, poboljšati upravljanje državnom imovinom, a dio državnih poduzeća privatizirati.
Vjeruje se da će najteža zadaća koja se pred vladom pojavljuje, a zbog nje će se udio državnog duga u BDP-a i proračunski deficit privremeno povećati, biti rješavanje stanja u trima najvećim bankama: Novoj Ljubljanskoj banci (NLB), Novoj Kreditnoj banci Maribor (NKBM) i Abanci. Kako je objavila središnja slovenska banka, iz tih će banaka na slabu banku koja će uskoro profunkcionirati trebati prebaciti 3,33 milijarde eura loših kredita, čime će se udio loših kredita u tim bankama sadašnjih 24,61 posto smanjiti na 8,7 posto.
Mjere iz dokumenata poslanih Europskoj komisiji predstavljaju kompromis, ali ih treba početi provoditi i taj proces dovesti do kraja, rekla je Bratušek, dodajući da se vjerodostojnost Slovenije u prošlosti dovodila u pitanje jer su se dokumenti prihvaćali, ali se obećano nije ispunjavalo.
Uz početak sanacije banaka preko tzv. slabe banke na koju bi se prvi loši krediti, i to onih poduzeća koja su završila u stečaju, prebacili već početkom ljeta, vlada Alenke Bratušek obećala je prodaju 15 državnih tvrtki iz kojim će se država vlasnički sasvim povući. Riječ je među ostalim o Novoj kreditnoj banci Maribor (NKBM), Telekomu Slovenije, zrakoplovnoj tvrtki Adria Airways i Elanu, dok se u privatizaciju za sada neće uključivati osiguranje Triglav i energetska tvrtka Petrol.
Bratušek je istakla da se sa SID bankom, koja je u njezinu vlasništvu vode razgovori o uvođenju financijskog mehanizma koji bi osigurao pola milijarde eura kredita malim i srednjim tvrtkama za njihgov prodor na svjetska tržišta.
Kao glavni razlog zašto se njena vlada odlučila povećati proračunske prihode povećanjem stope PDV-a sa 1. srpnja ove godine, a ne za krizni porez koji bi se ubirao samo godinu i pol dana, Bratušek je rekla da povećanje stope PDV-a najmanje štetno djeluje na izvoz koji je glavni potencijalni generator ekonomskog oporavka u Sloveniji.
Povećanjem više stope PDV-a sa 20 na 22 posto i niže stope sa 8,5 na 9,5 posto, te povećanjem nekih drugih poreza i pristojbi, kao i smanjenjem rashoda u javnom sektoru, njena vlada planira brzu fiskalnu stabilizaciju od iduće do 2017. godine, kada bi prihodi i rashodi bili ujednačeni i bez strukturnog deficita.