Stabilizacijski i reformski plan za ovu i iduću godinu, koji će vlada Alenke Bratušek u petak poslati Europskoj komisiji, predstavit će u ponedjeljak slovenski ministar financija Uroš Čufer na zasjedanju ministara financija eurozone.
"Slovenija se našla pod lupom Bruxellesa jer je, uz Španjolsku, članica Europske monetarne unije s najvećom makroekonomskom neravnotežom, čiji su uzroci u rizicima bankarskog sektora i prezaduženih poduzeća te rastuće povezanosti između slabih banaka i državnih financija", navodi vodeći slovenski dnevnik.
Prema jučerašnjoj izjavi anonimnog vladinog slovenskog dužnosnika za Reuters, slovenski proračunski deficit ove će se godine udvostručiti na 7,8 posto BDP-a, unatoč uvođenju kriznog poreza na dohotke i nekih drugih mjera iz vladina stabilizacijskog i reformskog programa čiji detalji još nisu poznati. No, predviđene mjere značajno će smanjivati proračunski deficit u idućih godina nekoliko godina, ustvrdio je dužnosnik.
Prema nedavnoj procjeni Europske komisije Slovenija će ove godine, uz očekivani pad BDP-a od dva posto, zabilježiti proračunski deficit od 5,3 posto, što znači da neće ispuniti obvezu da ga ponovo svede u maastrichtski okvir od 3 posto BDP-a.
Unatoč tome u slovenskoj vladi vjeruju da će dokumenti koje će poslati u Bruxelles uvjeriti Europsku komisiju da Slovenija svoje financijske teškoće može riješiti sama te da će joj zbog napora koji je do sada uložila u smanjivanje javnih troškova, reformu mirovinskog sustava i promjenu radnog zakonodavstva biti produžen rok za uravnoteženje proračunskih prihoda s proračunskim izdacima.
O slovenskom stabilizacijskom i reformskom programu Europska komisija odlučivat će 29. svibnja, a bude li ocijenjen nedostatnim Slovenija bi se, vjerojatno zajedno sa Španjolskom, našla u postupku koji se u EU pokreće protiv članica koje ne ispunjavaju dogovorene obveze jačanja financijske stabilnosti, što znači da bi onda morala predstaviti precizan terminski plan za uklanjanje nedostataka, a mogla bi snositi i kaznene sankcije u visini 0,1 posto BDP-a.
Najvećom opasnošću za slovenske javne financije i njihovu stabilnost u Bruxellesu ocjenjuju stanje u vodećim bankama koje su u državnom vlasništvu pa ih treba dokapitalizirati državnim sredstvima. Samo za dokapitalizaciju Nove Ljubljanske banke (NLB) sredinom godine predviđa se 900 milijuna eura, a banke čeka i proces sanacije preko tzv. slabe banke, za što je prijašnja vlada Janeza Janše planirala izdavanje obveznica s državnim jamstvom u visini od 4 milijarde eura.
U slučaju da vlada Alenke Bratušek Europskoj komisiji pošalje zadovoljavajući i uvjerljiv program stabilizacije i reformi, Slovenija može očekivati da će joj biti produžen rok koji istječe ove godine, a nalaže vraćanje proračunskog deficita na 3 posto BDP-a, navodi "Delo". U suprotnom, povećala bi se opasnosti da zemlja na kraju ipak bude prisiljena zatražiti financijsku pomoć međunarodnih ustanova, o čemu se špekulira od slučaja s Ciprom.
Po riječima ekonomista Jože Damijana, kojeg citira list, financijska pomoć "trojke" bila bi uvjetovana programom drastičnog rezanja socijalnih troškova, ali i brzom privatizacijom državne imovine. Bila bi to svojevrsna "šok terapija" koja bi dodatno snizila gospodarski rast pa bi oporavak postao moguć tek nakon 5-10 godina, rekao je Damijan, dodajući da bi takav razvoj situacije praktično značio gubitak nacionalne suverenosti pa ga treba svakako nastojati izbjeći.