ZAGREB - Kandidat za zagrebačkog gradonačelnika i ministar zdravlja Rajko Ostojić istaknuo je danas da u drugom izbornom krugu očekuje pobjedu te je odbacio medijska nagađanja da bi mogao napustiti Vladu u slučaju njezine rekonstrukcije. Svašta se priča i piše, odgovorio je Ostojić na pitanje novinara kako komentira nagađanja u medijima da bi mogao "napustiti Vladu u okviru njezine rekonstrukcije" te je poručio da očekuje pobjedu na izborima za zagrebačkog gradonačelnika. Kampanja nastavlja istim tempom, intenzivnim razgovorima s građanima, odgovorio je na pitanje kako namjerava smanjiti zaostatak za protukandidatom, dosadašnjim gradonačelnikom Milanom Bandićem. Ostojić je istaknuo kako očekuje demokratsko sučeljavanje. "Očekujem da Bandić ispuni obećanje koje je dao da će se pojaviti na sučeljavanju", rekao je Ostojić naglasivši kako je on osobno spreman u svako doba na demokratsko sučeljavanje i da od tog ne bježi. "To je nešto što je neophodno i postoji u svim demokracijama i obveza je prema građanima da se napokon vide programi", naglasio je, uz ostalo, Ostojić, dodavši da je Bandić u prvom krugu izbjegavao sučeljavanje. Ostojić je to izjavio novinarima na zagrebačkom Cvjetnom trgu gdje je došao podržati preventivu akciju ranog otkrivanja karcinoma debelog crijeva u kojoj je, istaknuo je, proteklih nekoliko mjeseci i godina ostvaren značajan pomak.
ZAGREB - Pristupanje Europskoj uniji hrvatskim će građanima donijeti brojne mogućnosti u području obrazovanja i visokog školstva, te će pozitivno utjecati na razvoj znanosti, istraživanja i inovacija, no kako bi u potpunosti iskoristila mogućnosti koje se pružaju, Hrvatska mora naučiti biti konkurentna u povlačenju sredstava iz EU fondova, rekla je u razgovoru za Hinu pomoćnica ministra obrazovanja, znanosti i sporta za visoko obrazovanje Ružica Beljo Lučić. "Za razvoj javnih politika, visokog obrazovanja i znanosti najvažnije je znati što učinkovitije povući sredstva iz EU fondova, koja nam se već sada nude a koja će po priključenju biti deseterostruko veća", kazala je Beljo Lučić. "Velika se sredstva nude, a o tome koliko su naše strukture pripremljene za povlačenje tih sredstava i koliko dobrih projekata imamo, ovisit će koliko ćemo uspješno koristiti sredstva koja smo dobrim dijelom i sami uplatili u EU proračun", napomenula je. Pristup novim programima financiranja putem fondova EU-a omogućit će puno veća ulaganja u znanost, istraživanja i inovacije, financiranje konkurentnih znanstveno-istraživačkih projekata, te uspostavu bolje povezanosti javnog znanstvenog sektora i gospodarstva. U MZOS-u je u pripremi plan prioriteta u području znanosti za razdoblje 2014.-2020., koji je dio krovne strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koja bi trebala biti spremna za javnu raspravu do 1. srpnja i dovršena do jeseni.
ZAGREB - U povodu Dana rijeke Save, 1. lipnja, ove se godine po prvi put održava Međunarodna biciklistička tura "Sava 2013", dugačka oko 850 kilometara, koja počinje u Sloveniji, a završava u Srbiji. Biciklistička tura kreće danas od izvora Save Dolinke, a završiti će na Dan Save, na njezinom ušću u Beogradu, izvijestilo je Ministarstvo poljoprivrede. Od 25. svibnja do 1. lipnja skupina od osam iskusnih biciklista, predstavnika biciklističkih društava iz sve četiri 'savske države' (Slovenija, Hrvatska, BiH, Srbija), kojima će se na pojedinim dionicama priključiti i drugi biciklisti i javne osobe, prijeći će oko 850 kilometara, od izvora do ušća rijeke. Prolazit će kroz mnoga naselja, dok će u osam gradova uz Savu, u suradnji s lokalnim zajednicama, biti organizirani prigodni događaji. Prilikom ispraćaja, biciklisti će zahvatiti vodu s izvora Save, koju će donijeti do ušća, ističe organizator, Međunarodna komisija za sliv rijeke Save (Savska komisija). "Događaj je to kojim se promiče razvoj i održivo korištenje svih potencijala koje pruža Sava, a osobito riječnog turizma", ocjenjuje Savska komisija.
ZAGREB - Provale po stanovima za vrijeme sprovoda ili lažno predstavljanje starijima i nemoćnima neke su od metoda kojima se lopovi na račun tuđe nesreće ili naivnosti žele olako domoći zarade što, prema mišljenju stručnjaka, pokazuje da su kriminalci sve bešćutniji i domišljatiji. Posljednji slučaj provale za vrijeme sprovoda zabilježen je nedavno u Rijeci. Bizarne krađe lopovi već godinama izvode po stanovima dok su ožalošćeni ukućani na sprovodu, a zagrebačka policija dosad je na djelu zatekla četiri osobe koji su svoje mete tražili putem osmrtnica. Policija ih je prijavila za osam provala tijekom sprovoda u kojima su napravili štetu od čak 200.000 kuna. Osim tuđe nesreće kradljivci svoju potrebu da se domognu novca zadovoljavaju koristeći i lakovjernost žrtava, uglavnom starije dobi, kojima se lažno predstavljaju kao maseri ili bankari, a onda ih pokradu. Zagrebačka policija u ovoj je godini zabilježila 442 krađe po stanovima, što je za 8,5 posto manje nego lani kad ih je bilo 483. No, ravnatelj Psihijatrijske bolnice Vrapče Vlado Jukić upozorava da su lopovi sve domišljatiji i inovativniji. "Oni planiraju i stvaraju nove strategije kako bi se domogli tuđih stvari i uvijek su korak ispred policije, koja slijedi i proučava njihove ideje da bi im ušla u trag", kazao je Hini.
HVAR - Grand Prix Marulić XVII. međunarodnog festivala igrane i dokumentarne radio-drame Prix Marulić - starim tekstovima u pohode, koji je sinoć završio u Hvaru, ove godine odlazi u Rusiju, Veliku Britaniju i Njemačku. U kategoriji kratke forme Grand Prix Marulić osvojio je Radio Rusija RTR za "26 centuries of the Fox and the Crow" producentice Zhanne Parelyaeve i redatelja Dmitryja Nikolaeva. Grand Prix Marulić u dokumentarnoj kategoriji dobila je dokumentarna radio-drama britanskog BBC-a "Tim Key and Gogol's Overcoat", producenta Stevena Rajama. Za dramu Wernera Fritscha "Faust Song of the Sun" Grand Prix Marulić u kategoriji igrane radio-drame osvojio je njemački Deutschlandfunk. Na festivalu, koji je od 18. do 24. svibnja održan u organizaciji Dramskog programa Hrvatskoga radija, sudjelovale su 54 emisije iz 22 zemlje i 25 producentskih kuća. Nagrada Grand Prix Marulić sastoji se od novčane nagrade, diplome i skulpture Svjetionika radio-otoka, a međunarodni žiri, pod predsjedanjem Soile Valkame iz Finske i Chrisa Brookesa iz Kanada, dodijelio je i Prix Marulić za osvojena druga i treća mjesta u kategorijama dokumentarna radio-drama, igrana radio-drama i kratka forma.
ZAGREB - Replika Bašćanske ploče odnedavno je izložena u Muzeju Gacka u Otočcu, a razlog tomu je zadnji, trinaesti uklesani redak na ploči u kojemu piše da je u vrijeme njezina nastanka vladao knez Kosmat te da su tada "u jedinstvu bili" sv. Lucija na Krku i sv. Mikula u Otočcu. Podsjetnik je to na povijesnu činjenicu i prvi spomen imena Otočca te na davnu benediktinsku vezu ličkoga mjesta i Baške na otoku Krku. Pretpostavlja se da je sv. Mikula koji se spominje na ploči samostan koji je po pisanim tragovima bio negdje na području današnjeg Otočca, a srušen je da ga Turci ne bi zauzeli. Bašćanska ploča, rodni list hrvatske književnosti, zapisana je darovnica hrvatskoga kralja Dmitra Zvonimira na kojoj opat Dobrovit svečanim tonom govori o tomu kako su dva benediktinska opata podigla crkvicu sv. Lucije na ledini koju im je darovao hrvatski kralj Dmitar Zvonimir. Ideja da se replika Bašćanske ploče nađe i u Otočcu potekla je od akademika Petra Strčića koji je to prvi put predložio prije tri godine na znanstveno-povijesnom skupu u Otočcu. Tada je poslano pismo namjere u HAZU, u čijoj se palači u Zagrebu čuva original. Akademik Strčić izražava zadovoljstvo postavljanjem replike u muzeju u Otočcu i najavljuje kako je u pripremi novi zbornik u kojem bi se trebali objaviti svi radovi o Bašćanskoj ploči u proteklih dvadesetak godina.
MAKARSKA - Na najvišem biokovskom vrhu Svetom Juri temperatura zraka jutros u 8 sati bila je samo jedan Celzijev stupanj, a povremeno je i padao snijeg. Zima se ponovno vratila na Biokovo, kazao je dežurni tehničar na odašiljaču HRT-a na Biokovu Josip Samac, dodavši da tako niska temperatura nije uobičajena u ovo doba godine. Inače, jutros je na Zavižanu u 7 sati izmjeren minus jedan Celzijev stupanj i padao je umjeren snijeg. U Delnicama i Udbini izmjerena su samo 4 Celzijeva stupnja, a najtoplije je bilo u Dubrovniku gdje je u 7 sati izmjereno 17 stupnjeva Celzijevih.