NEW YORK - Vlasti SAD-a optužile su osam osoba za pljačku 45 milijuna dolara hakiranjem sustava za obradu transakcija kreditnim karticama. Optuženici su tvorili globalnu cyber kriminalnu organizaciju sa središtem u New Yorku koja je ukrala podatke o debitnim karticama Mastercard iz dvije arapske zemlje, reklo je američko ministarstvo pravosuđa. Te su podatke uporabili za 40.500 transakcija s bankomata u 27 zemalja, rekli su tužitelji. Tužitelji su rekli da su se kriminalni napadi na sustave dogodila dva puta, u prosincu 2012. i veljači 2013. godine. Hakeri su si osigurali pristup podacima tvrtki koje obrađuju kartične transakcije, uklonili ograničenja za isplate i potom organizirali skupine za izvlačenje novaca s bankomata po svijetu pomoću ukradenih podataka, rekli su tužitelji.Potom su "naplatitelji" "oprali" zaradu, često kupovinom luksuzne robe, i dio zarađenog poslali natrag vođama organizacije. Na području New York Cityja organizacija je podigla gotovo 400.000 dolara u manje od tri sata na više od 140 bankomata, rekli su tužitelji. Drugom su prigodom tijekom desetak sati na 3000 bankomata prikupili oko 2,4 milijuna dolara. To ovaj slučaj čini drugom najvećom pljačkom banke u povijesti New Yorka.
ZAGREB - Slovenski predsjednik Borut Pahor u četvrtak je u intervjuu HTV-u kazao kako su obje države postale svjesne ograničenosti memoranduma o rješenju pitanja Ljubljanske banke te je rekao da bi se ovog ili sljedećeg mjeseca u Baselu moglo riješiti to pitanje. "Naš je interes da dođemo do definitivnog rješenja Ljubljanske banke", rekao je Pahor i najavio moguće skoro rješavanje tog pitanja. "Danas smo se vaš predsjednik i ja dogovorili, a na tom su sastanku bili i potpredsjednici obiju vlada, da ćemo možda u svibnju ili lipnju do kraja u Baselu riješiti to pitanje". Pahor je kazao kako će doći 1. srpnja na proslavu hrvatskog ulaska u Europsku uniju.
BRUXELLES - Ulaskom u Europsku uniju stvari se u Hrvatskoj neće promjeniti preko noći, nakon 1. srpnja pred njom su novi izazovi, u prvom redu strukturne reforme u gospodarstvu kako bi se pojačala konkuretnost i izgledi za rast, izjavio je povjerenik za proširenje Štefan Fuele na seminaru u Pragu. "Ne treba očekivati dramatične promjene preko noći. Hrvatska neće biti drukčija zemlja 1. srpnja nego što će biti 30. lipnja. Hrvatska je već sada različita zemlja, koja se transformirala tijekom procesa proširenja. Važne i temeljne promjene već su se dogodile zahvaljujući reformama koje su bile potrebne da bi Hrvatska napredovala u pristupnom procesu", rekao je Fuele u svom govoru na seminaru u Pragu, u organizaciji češkog ministarstva vanjskih poslova, pod nazivom "Dobrodošla u Europsku uniju, Hrvatska!". Kao preostale izazove za Hrvatsku, Fuele navodi reforme u gospodarstvu, nastavak borbe protiv korupcije, jačanje kapaciteta za povlačenje sredstava iz europskih fondova te upravljanje svojim istočnim granicama, koje postaju vanjske granice EU-a.
BEOGRAD - Srbijansko državno odvjetništvo za organizirani zločin podiglo je u četvrtak optužnicu protiv vlasnika "Delta holdinga" i jednog od najpoznatijih i najbogatijih srpskih tajkuna Miroslava Miškovića, njegova sina Marka i suradnika osumnjičenih za zloporabe prilikom privatizacije cestovnih poduzeća, potvrdio je predstavnik državnog odvjetništva Miljko Radisavljević. Optužnica tereti Miroslava Miškovića i još 10 njegovih suradnika da su zloporabama i pronevjerama oštetili cestovna poduzeća za oko 154 milijuna eura, a državni proračun Srbije za oko 4,3 milijuna eura, objasnio je Radisavljević, dodajući da su optužnicom obuhvaćeni i Miškovićev sin Marko kao i vlasnik "Nibens grupe" Milo Đurašković. Sin Miroslava Miškovića Marko nalazi se u kućnom pritvoru i pod elektroničkim nadzorom, a državno je odvjetništvo predložilo da Miškoviću i Đuraškoviću sud produlji pritvor u kojemu se već nalaze pet mjeseci jer je žalbeni sud odbio žalbe obrane i zahtjev da ih se pusti na slobodu. Za kaznena djela iz optužnice srbijanski kazneni zakon predviđa do 10 godina zatvora.
LJUBLJANA - Slovenska vlada u četvtrtak je prihvatila program financijske stabilizacije i nacionalni program reformi, a oba će dokumenta u konačnoj verziji u petak biti poslana Europskoj komisiji, potvrdila je na konferenciji za novinare nakon sjednice vlade premijerka Alenka Bratušek. "Vjerujem da su mjere dobre, inače ih vlada ne bi prihvatila, te vjerujem da je ovo program koji će Sloveniji omogućiti da ostane potpuno suverena država", rekla je Bratušek.Predstavljajući neke od mjera iz oba dokumenta, Bratušek je potvrdila da se vlada u zadnji trenutak odlučila da proračunske prihode u ovoj godini umjesto uvođenjem novog progresivnog kriznog poreza poveća višim stopama poreza na dodanu vrijednost, a povećat će se i neki drugi porezi i pristojbine s manjim financijskim učinkom. Prema dokumentima koji su prihvaćeni u četvrtak, slovenski javno-financijski deficit na kraju ove godine iznosio bi 7,8 posto BDP-a, u što je uključen i trošak dokapitalizacije banaka u većinskom državnom vlasništvu.
LJUBLJANA - Slovenska vlada odlučila je da za sada ne uvede krizni porez na plaće, izjavila je u četvrtak popodne na konferenciji za novinare slovenska premijerka Alenka Bratušek potvrdivši da je vlada prihvatila program financijske stabilizacije. Osnovni cilj vlade u programu financijske stabilizacije i reformskom programu je fiskalna stabilizacija i oporavak gospodarstva, istaknula je Bratušek. Po njezinim riječima, umjesto kriznog poreza od 1. srpnja povećat će se obje stope PDV-a, niža sa trenutnih 8,5 podići će se na 9,5 posto, a viša će se sa 20 podići na 22 posto. Krizni porez ostaje kao rezerva ako se do kraja godine ne ostvare ciljevi ušteda u javnom sektoru. S novim stopama PDV-a i nekim drugim pristojbama Slovenija računa na dodatni prihod proračuna od 540 milijuna eura, dok bi se 380 milijuna ušteda u proračunu ostvarilo na osnovi lanjskog interventnog zakona o rezovima i uštedama koji vrijedi i u ovoj godini, navela je Bratušek.
PODGORICA - Crnogorska vlada donijela je u četvrtak odluku da rudarima rudnika boksita u Nikšiću, koji su se zbog neisplaćenih plaća zabarikadirali u napuštenom rudarskom oknu, pomogne s 320.000 eura “kako bi se pokrenula proizvodnja i omogućila dalja eksploatacija rude u tom rudokopu”. Rudari su ranije tražili isplatu rujanske plaće i po 250 eura od listopadske, uz jamstvo za ugovor s partnerom iz Mađarske a sada traže isplatu svih sedam plaća i hitno pokretanje proizvodnje. Radnici rudnika boksita u utorak su odbili vladin prijašnji prijedlog da im ta sredstva ustupe uz neke uvjete i najavili radikalniji prosvjed. Rudari, njih oko 30, u srijedu su blokirali ulaz u jamu i prekinuli uzimanje vode i hrane i svaki kontakt s javnošću. Radnici se nalaze na oko pet kilometara od ulaza u okno i nemaju dovoljno zraka. Uvjeti u jami, koja je prije tri godine zatvorena, iznimno su teški. Vlaga je ogromna, zidovi se obrušavaju, temperatura je dva stupnja. Predstavnik izvršne vlasti u odboru direktora nikšićke kompanije Predrag Stamatović apelirao je na rudare da prekinu štrajk koji su počeli prije oko 15 dana, kada su se zatvorili u jamu Biočki stan.
BONN - Na sjeveroistoku Njemačke u udaru munje je u četvrtak ozlijeđeno 39 osoba, od kojih osmero teže, izvijestile su novinske agencije. Munja je pogodila nekoliko stabala i razvodnu kutiju u četvrtak na izletištu blizu jezera u Dabelu, oko 70 kilometara od sjeverne njemačke obale, gdje se okupilo oko 500 ljudi kako bi proslavili Dan očeva. Na mjesto nesreće upućene su hitne službe i nekoliko helikoptera kako bi pomogle ozlijeđenima. Ozlijeđeni su pretrpjeli šok i opkeline no njihove ozljede nisu opasne po život, rekao je glasnogovornik policije. U Njemačkoj je uobičajeno da taj praznik muškarci zajedno proslave uz pivo.
RIM - Sjedinjene Države ne žele da Rusija prodaje oružje Siriji i protivila se ranijem davanju raketnih sustava toj zemlji zbog toga što ugrožavaju Izrael, rekao je u četvrtak državni tajnik SAD-a John Kerry. Kerry nije određenije komentirao izvješća da je Rusija spremna prodati nove napredne rakete zemlja-zrak sirijskom režimu koji vodi krvavi građanski rat. List Wall Street Journal ovoga je tjedna izvijestio da je Izrael obavijestio SAD o skoroj sirijskoj kupovini ruskog oružja, no na pitanja o izvješćima Kerry je rekao da se SAD u prošlosti protivio trgovini oružjem sa Sirijom. "Mislim da smo se sasvim jasno izjasnili da ne bi željeli da Rusija daje takvu pomoć", rekao je Kerry na konferenciji za tisak u Rimu nakon sastanka s talijanskom ministricom vanjskih poslova Emmom Bonino. Kerry je u Rim doputovao iz Moskve gdje su se Rusija i SAD složili zatražiti nove mirovne razgovore kako bi se okončao sirijski građanski rat.