Za projekt liječenja boli donjeg dijela leđa s obzirom na genom oboljelog, EK je sredstva odobrila znanstvenim timovima predvođenima Draganom Primorcem (Specijalna bolnica Sveta Katarina) i Gordanom Laucom (tvrtka Genos). Riječ je o najvećem iznosu s područja zdravlja koji je ikada dobila Hrvatska.
S obzirom da obje hrvatske institucije kojima su odobrena sredstva pripadaju u mala i srednja poduzeća, to je veliki uspjeh hrvatskog poduzetništva, a ujedno i potvrda izvrsnosti privatnih istraživačkih institucija u Hrvatskoj, ustvrdio je predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić. Njime su povezana tri ključna elementa - znanost, malo i srednje poduzetništvo i zdravstveni sustav, te poslana poruka najsposobnijima da i u Hrvatskoj mogu ostati raditi na značajnim projektima.
Ukupna je vrijednost projekta 7,2 milijuna eura (oko 50 milijuna kuna), a osim Hrvatske u njegovoj realizaciji sudjelovat će znanstvenici iz Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Belgije i SAD-a.
Primorac je poručio kako je personalizacija terapije budućnost medicine, te da Hrvatska samo ulaganjem u znanje te sinergijom javnog i privatnog sektora može ostvariti napredak.
Projekt je, istaknuo je, kao ideja stvoren u Hrvatskoj i koordiniran je iz Hrvatske, a ne bi bio moguć bez financijske potpore EU. Najveći dio sredstava, 17 milijuna kuna, ostat će bolnici sv. Katarina u Zaboku i tvrtki Genos, rekao je Primorac istaknuvši kako to znači i potencijalno zapošljavanje 20-ak mladih doktora znanosti.
Nadovezujući se na riječi šefa Delegacije EU-a u Hrvatskoj Paula Vandorena da Hrvatska "ima ljude i može", Primorac je poručio da moramo vjerovati u sebe. "Ako postignemo rezultate, samo na osnovi patenata i drugog vlasništva odredit ćemo smjerove razvoja medicine, barem što se tiče liječenja bolova u donjem dijelu leđa", poručio je Primorac.
Lumbalni bolni sindrom ili bol u donjem dijelu leđa jedan je od glavnih zdravstvenih problema u svijetu, a ukupna procjena troškova vezanih uz gubitke nastale zbog tog sindroma (uključujući troškove izostanka s posla i smanjene produktivnosti) prelaze 100 milijardi eura godišnje. Znanstveni podaci upozoravaju da će oko 80 posto populacije barem jednom u životu oboljeti od toga sindroma.