ZAGREB - Potpredsjednik srbijanske vlade Aleksandar Vučić izjavio je u ponedjeljak u Zagrebu da su odnosi između Srbija i Hrvatske "kralježnica regije" i da se moraju temeljiti na više iskrenosti i vjerodostojnosti, a manje emocija, što je bio slučaj u prošlosti. "Hrvatska i Srbija su ključne zemlje u regiji i tu ne treba biti emocija, nego naše odnose treba razvijati racionalno i pragmatično", istaknuo je Vučić na zajedničkoj konferenciji za novinare s prvom potpredsjedicom vlade i ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić. "Ja nisam ni upola šarmantan kao neki srbijanski političari koji su ranije dolazili u Hrvatsku. Ali sam uvjeren da naši odnosi u budućnosti mogu biti bez puno ljubavi, a s puno više iskrenosti i kredibiliteta", rekao je Vučić koji je boravi u službenom posjetu Hrvatskoj. Upitan za komentar nedavne izjave predsjednika Tomislava Nikolića da je oslobodilačka akcija Oluja bila genocidna, Vučić je rekao da između Zagreba i Beograda postoje velike razlike u gledanju na prošlost, ali da na njima ne treba ustrajati. "Razlike treba priznati, ali na njima ne treba inzistirati. Uvjeren sam da gospođa Pusić i ja, kao i svi hrvatski i srbijanski dužnosnici ne vidimo na isti način akciju Oluju. No, ne mislim da to treba biti prepreka našem razmišljanju o budućnosti. Prošlo je 18 godina, djeca su postala punoljetna i budućnost je puno važnija od prošlosti, a perspektiva razvoja puno važnija od ukopavanja u političke rovove", naglasio je Vučić. Nakon što je Beograd nedavno dao informacije o masovnoj grobnici hrvatskih civila u Sotinu stradalih u Domovinskom ratu, Vučić je u Zagreb došao s još jednom konkretnom gestom, obećanjem da će Beograd zagrebu dostaviti zračne snimke Hrvatske iz 1968. koje potrebne za legaliziranje bespravno sagrađenih objekata u Hrvatskoj. Pitanje na kojem ustraje Beograd jest rješavanje mirovina i stambenog zbrinjavanja hrvatskih državljana srpske nacionalnosti izbjeglih u Srbiju nakon Oluje, za koje je Vučić ocijenio da napreduju. Ministrica Pusić je podsjetila da je hrvatska vlada do 15. kolovoza produžila rok za prijave prava na stambeno zbrinjavanje i da su Banski dvori spremni učiniti sve da to pravo ostvare svi, oslanjajući se na financiranje iz europskih fondova.
ZAGREB - Srbijanska vlada nikada neće prihvatiti prijetnje i ucjene Srba sa sjevera Kosova oko sporazuma o normalizaciji odnosa s Kosovom, rekao je u ponedjeljak u Zagrebu potpredsjednik srbijanske vlade Aleksandar Vučić, uvjeren da bi većina građana Srbije na eventualnom referendumu prihvatila sporazum između Beograda i Prištine. "Prihvaćanje sporazuma znači prihvaćanje života i budućnosti za Srbiju. Uvjeren sam da će najveći broj građana Srbije donijeti odluku o prihvaćanju teksta sporazuma", istaknuo je Vučić na zajedničkoj konferenciji za novinare s ministricom vanjskih poslova Vesnom Pusić. Iako odluka o referendumu o tzv. briselskom sporazumu nije donesena, srbijanska vlada mu se načelno ne protivi, ali pod uvjetom da se na njemu odlučuje isključivo o tekstu sporazuma, dok Srbi sa sjevera Kosova to pitanje vežu uz ustav u kojem stoji da je Kosovo nedjeljivi dio Srbije. "Mi čekamo odluku Srba sa sjevera Kosova. Referendum ima smisla ako oni prihvate da ga (sporazum) provedu u slučaju da rezultat bude nepovoljan po njih", dodao je Vučić i ponovio kako je u slučaju "pada" sporazuma ponudio ostavku i pad vlade.
ZAGREB - Hrvatski premijer Zoran Milanović i potpredsjednik vlade Neven Mimica u ponedjeljak su se odvojeno sastali s prvim potpredsjednikom vlade i ministrom obrane Republike Srbije Aleksandrom Vučićem, priopćeno je iz Banskih dvora. Sugovornici su razmijenili mišljenja o bilateralnim odnosima dviju zemalja kao i aktualnoj situaciji u zemljama jugoistočne Europe. Utvrđeno je da su odnosi Hrvatske i Srbije ključni za regiju, slijedom čega je nužno i nadalje jačati suradnju dviju država i ubrzati rješavanje svih preostalih otvorenih pitanja. Pored navedenog, potrebno je unaprijediti i suradnju u području gospodarstva, pravosuđa, prometa te drugih važnih područja od zajedničkog interesa, navodi se u priopćenju. Naglašeno je da hrvatski ulazak u Europsku uniju predstavlja jasan poticaj za europsku perspektivu regije te pridonosi uvjerljivosti procesa proširenja, temeljenog na načelu uvjetovanosti i ispunjavanju kriterija. Budući europski povjerenik za zaštitu potrošača Mimica istaknuo je da Hrvatska podržava Srbiju na putu prema europskim integracijama i, s tim u vezi, provođenju nužnih reformi. Pozdravio je preporuku Europske komisije državama članicama EU-a za otvaranje pristupnih pregovora sa Srbijom te ponovio spremnost Hrvatske da Srbiji te drugim zemljama regije prenese iskustva iz pristupnog procesa.
ZAGREB - Hrvatski ministar obrane Ante Kotromanović razgovarao je u ponedjeljak s prvim potpredsjednikom srbijanske vlade i ministrom obrane Aleksandrom Vučićem o unapređenju obrambenih odnosa dviju zemalja, posebno na polju vojno-tehničke suradnje te suradnje na području obuke i izobrazbe, priopćio je MORH. Ministar Kotromanović istaknuo je kako je ovaj posjet prilika da se, pored političkog dijaloga, ponovno pokrenu i intenziviraju bilateralni obrambeni odnosi. "U tom kontekstu, Hrvatska je bila i ostaje otvorena za intenziviranje suradnje, a ovaj susret vidimo kao početak snažnijih i sadržajnijih odnosa na području obrane koji bi trebali biti nastavljeni kroz nastavak održavanja sastanaka na visokoj razini", kazao je Kotromanović. Obje strane suglasile su se da se intenziviranje bilateralne obrambene suradnje najefikasnije može postići u području zajedničkog doprinosa regionalnoj i međunarodnoj sigurnosti, zatim na polju euroatlantskih integracija te unapređenjem vojno-ekonomske suradnje, pri čemu bi oba ministarstva trebala stvarati preduvjete za zajednički nastup obrambene industrije na trećim tržištima, navodi se u priopćenju.
SARAJEVO - Odvjetnički tim koji zastupa predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine uložio je u ponedjeljak žalbu na odluku o određivanju jednomjesečnog pritvora, potvrđeno je Hini u sjedištu Suda BiH u Sarajevu. Pritvor Budimiru te njegovom savjetniku Petru Barišiću, predsjedniku entitetskog povjerenstva za pomilovanja Hidajetu Haliloviću te Saudu Kulosmanu i Ivanu Jurčeviću, predsjednicima bošnjačke i hrvatske udruge razvojačenih branitelja određen je u nedjelju na zahtjev Tužiteljstva BiH. Procijenjeno je kako kako bi Budimir i Barišić mogli pobjeći u Hrvatsku, a ostali osumnjičeni pokušati utjecati na svjedoke ili prikriti dokaze. Ulaganje žalbe na odluku o pritvoru najavili su i odvjetnici svih ostalih osumnjičenih koji se terete da su primali novac kako bi posredovali pri davanju pomilovanja osuđenim osobama. Sud ima obvezu odlučiti o prigovorima na određivanje pritvora u roku od 24 sata. U sklopu istrage koja se provodi protiv Budimira i njegovih suradnika policija je u nedjelju uhitila još četiri osobe za koje se sumnja da su bili posrednici pri davanju mita kao protuuslugu za pomilovanja.
SARAJEVO - Prizivno vijeće suda Bosne i Hercegovine pravomoćno je osudilo četvoricu bivših pripadnika vojske bosanskih Srba na dugogodišnje zatvorske kazne proglasivši ih krivim za sudjelovanje u genocidu počinjenom nad Bošnjacima Srebrenice u srpnju 1995. godine. Iako je njihova krivnja potvrđena Franc Kos, Stanko Kojić, Vlastimir Golijanin i Zoran Goronja dobili su nešto niže kazne u odnosnu na prvostupanjsku presudu.Kos je tako pravomoćno osuđen na 35 godina zatvora, što je pet godina manje u odnosu na prvostupanjsku presudu, Kojiću je kazna s 43 smanjena na 32 godine, Golijaninu s 19 na petnaest godina, a Goronji s 40 na trideset godina zatvora, prenijeli su u ponedjeljak lokalni mediji, no na Sudu BiH tu informaciju Hini nisu mogli službeno potvrditi s obrazloženjem kako svi optuženi još nisu primili pismeni otpravak pravomoćne presude. U prvostupanjskom postupku utvrđeno je kako su četvorica osuđenih u vrijeme pada srebreničke enklave bili pripadnici postrojbe pod nazivom 10. diverzantski odred, koja je djelovala pri glavnom stožeru vojske bosanskih Srba.Tijekom sudskog postupka utvrđeno je kako su oni izravno sudjelovali u napadu na zaštićenu zonu Srebrenice. Uz pojedinačna ubojstva koja su počinili, poput onoga kada su zaklali jednog zarobljenika, osuđeni su sudjelovali i u masovnom pogubljenju najmanje 800 bošnjačkih muškaraca i dječaka koji su zarobljeni pa potom zatočeni na farmi u selu Branjevo.Franc Kos i Stanko Mojić su nakon masovnog strijeljanja išli od jednog do drugog tijela i zatočenicima pucali u glavu kako bi bili sigurni da nitko nije preživio. Franca Kosa, koji je godinama bio u bijegu, uhitila je policija u Hrvatskoj, nakon čega je on izručen pravosudnim tijelima BiH.
BEOGRAD - U središtu Beograda u ponedjeljak ujutro je s više hitaca iz vatrenog oružja ubijen Nikola Bojović, brat jednog od vođa "zemunskog klana" Luke Bojovića, potvrdio je srbijanski premijer i ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić. Bojovića je ujutro oko sedam sati u Ulici carice Milice nepoznati napadač smrtno ranio u glavu, grudi, trbuh i ruke, a preminuo je sat kasnije u Urgentnom centru. Prema neslužbenim saznanjima, napadač je Bojoviću prišao s leđa i, pred desecima prolaznika i očevidaca koji su bili na ulici i obližnjoj pekari, ispalio mu metak u potiljak, a nakon što je pao na pločnik pucao još nekoliko puta u njega. Premijer Ivica Dačić, koji je i ministar policije, potvrdio je identitet žrtve i izjavio da je na mjestu ubojstva nađeno 15 čahura, ali ne i o kojem je oružju i streljivu riječ. Prema Dačićevoj izjavi, policija je temeljem tragova na mjestu ubojstva započela istragu i nastavit će utvrđivati motive te nastojati identificirati ubojicu. Nikola Bojović, sudeći po izvješćima beogradskih medija, već dulje od pet godina ima policijski dosje, a njegovo ime pojavilo se u javnosti prvi put tijekom svjedočenja jednog od najsurovijih pripadnika "zemunskog klana " Sretka Kalinića, koji je Bojovića doveo u vezu s ubojstvom poznatog beogradskog kriminalca Branka Jevtovića Jorge i čak ga proglasio suučesnikom. Jevtović je ubijen 30. listopada 2004. godine u Njegoševoj ulici u Beogradu, a ubojstvo je kasnije priznao Sretko Kalinić, ustvrdivši da je organizator bio Nikolin brat Luka Bojović, koji je nabavio oružje i auto za bijeg. Kalinić je svjedočio da je Branka Jevtovića Jorgu "na mjesto ubojstva namamio" upravo Nikola Bojović, ali on za tu optužbu nikada nije procesuiran. Bojović je zajedno sa svojim bratom Lukom 2008. godine optužen za maltretiranje, fizički napad i iznudu 7.000 eura, ali je sud odbacio tužbu zbog zastarjelosti kaznenog dijela. Nikola Bojović je medijsku pozornost imao i 11. listopada 2012. godine kada je, zajedno sa suprugom Luke Bojovića, Barbarom te još 22 člana kriminalne skupine iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine uhićen na Kanarskim otocima u Španjolskoj i osumnjičen za trgovinu narkoticima i pranje novca.
PRAG - Najmanje 40 osoba ozlijeđeno je u ponedjeljak u eksploziji u središtu glavnog grada Češke Praga koju je najvjerojatnije izazvalo istjecanje plina, rekli su češki dužnosnici, prenose agencije. Eksplozija se dogodila nekoliko desetaka metara od praškog Narodnog kazališta i poznate kavane Slavije. Policija je navela da su četiri osobe teže ozlijeđene, te da je evakuirala stanovnike okolnih zgrada i ogradila cijelo područje. Točan uzrok eksplozije nije poznat, ali policijski glasnogovornik je rekao da je najvjerojatnije riječ o eksploziji plina, prenosi Reuters. "Procjenjujemo da je četrdeset ljudi ozlijeđeno", rekao je čelnik praške hitne službe Zdenek Schwarz. "Uglavnom se radi o lakšim ozljedama, ogrebotinama, modricama, ozljedama od stakla. Procjenjujemo da nema više od četvero teže ozlijeđenih, ali to su samo preliminarne procjene", rekao je Schwarz. Javna televizija ČT 24 objavila je da je u eksploziji ozlijeđeno 55 ljudi, prenosi AFP. Glasnogovornica spasilačke službe rekla je da bi određen broj ljudi mogao biti zarobljen u oštećenoj zgradi. U eksploziji su oštećeni i prozori okolnih zgrada uključujući i stakla poznate kavane Slavije.
NIKOZIJA - Cipar planira ograničiti predsjednički imunitet od kaznenog progona i povećati transparentnost vlade, kazao je u ponedjeljak ciparski predsjednik, u pokušaju da povrati povjerenje javnosti poljuljano korupcijom i dugogodišnjim lošim ekonomskim upravljanjem zbog kojeg je zemlja morala zatražiti međunarodnu pomoć kako bi izbjegla stečaj. Ciparski predsjednik Nicos Anastasiades, na vlasti nešto više od dva mjeseca, najavio je značajne promjene koje bi trebale povećati povjerenje javnosti i modernizirati funkcioniranje države. Ustavnim promjenama proširit će se tako popis kaznenih djela za koja se može goniti predsjednika, koji će ubuduće moći obnašati samo dva uzastopna mandata, ukinut će se imunitet parlamentarnim zastupnicima i uvesti obvezna prijava imovine za sve važnije dužnosnike. "Javnost opravdano kritizira političare da nisu pošteni prema ljudima i da zaboravljaju obećanja čim ih se izabere. Danas želim dokazati suprotno", rekao je Anastasiades. Anastasiadesova vlada desnog centra, koja je pobijedila na izborima u veljači, pokrenula je istragu o uzrocima financijske krize, koja je bacila Cipar na koljena, a koja je dijelom posljedica krize u Grčkoj jer su ciparske banke mnogo uložile u grčki državni dug. Istrage neće biti pošteđen niti sam predsjednik. Po sadašnjim propisima, predsjednički imunitet može se ukinuti samo zbog veleizdaje i nemorala.
WASHINGTON - CIA je više od deset godina dostavljala uredu afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija gotovinu u putnim torbama, naprtnjačama i plastičnim vrećicama, objavio je u ponedjeljak The New York Times pozivajući se na bivše i sadašnje suradnike afganistanskog predsjednika. Cilj tih crnih fondova bio je osigurati utjecaj CIA-e, ali je umjesto toga potaknuta korupcija i ojačani ratne vođe, podrivajući izlaznu strategiju Washingtona iz Afganistana, prenosi list riječi američkih dužnosnika. "Najveći izvor korupcije u Afganistanu su bile Sjedinjene Američke Države", rekao je neimenovani američki dužnosnik. CIA je odbila komentirati te navode, a State Departement nije bio dostupan. New York Times nije objavio niti komentar Karzaieva ureda. Ne postoje dokazi da je Karzai osobno primao novac, nego je njime raspolagalo njegovo Nacionalno vijeće za sigurnost, rekao je listu afganistanski dužnosnik.
BAGDAD - U bombaškim napadima u šijitskim područjima na jugu Iraka u ponedjeljak je ubijeno najmanje 26 ljudi, prema medicinskim i policijskim izvorima, u tjednu u kojem je u sektaškom nasilju živote izgubilo blizu 200 ljudi. Aktivistički napadi se intenziviraju dok bijesni građanski rat u susjednoj Siriji koji dodatno slabi sunitsko-šijtske odnose, a napetosti su na vrhuncu od kada su američke postrojbe napustile Irak prije više od godinu dana. Nitko još nije preuzeo odgovornost za napade, a agencije smatraju da koordinirani napadi u civilnim zonama nose potpis al-Kaide. U gradu Amari su blizu tržnice gotovo istovremeno odjeknule dvije eksplozije u kojima je ubijeno 13 ljudi, a više od 40 je ozlijeđeno. U mjestu Divaniji poginulo je osmero ljudi, u Kerbali dvoje i Mahmudiji troje.