NEW YORK - SAD je kao "huškačku" bojkotirao raspravu o radu međunarodnih kaznenih sudova pred Općom skupštinom UN-a u New Yorku u srijedu, koju je sazvao predsjednik skupštine Vuk Jeremić, a čija je jedina svrha, po mišljenju nekih zemalja, bila negodovanje zbog tretmana Srba na sudovima za ratne zločine. Neki diplomati UN-a optužili su Jeremića, srbijanskog političara i bivšeg ministra vanjskih poslova te zemlje, da koristi Opću skupštinu za svoju vlastitu i promociju svoje zemlje. Jeremić je u intervjuu za Reuters rekao kako smatra da je rasprava bila uspješna, ali i ocijenio "vrijednim žaljenja" to što neke važne zemlje, poput SAD, nisu sudjelovale. Europske i druge zapadne zemlje izjavile su da je rasprava u srijedu o međunarodnoj pravdi bila loše prikriveni pokušaj napada na Međunarodni sud za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji, koji Srbija kritizira. Jordan i Kanada pridružile su se SAD-u u bojkotu rasprave. "SAD se nimalo ne slaže s odlukom predsjednika Opće skupštine da danas održi neuravnoteženu, huškačku tematsku raspravu o ulozi međunarodnih kaznenih sudova u procesu pomirbe i neće u njoj sudjelovati", rekla je Erin Pelton, glasnogovornica američke misije pri Ujedinjenim narodima. "Mi vjerujemo da su ad hoc međunarodni kazneni sudovi i druge pravosudne međunarodne institucije u Ruandi, bivšoj Jugoslaviji, Sijeri Leoneu i Kambodži presudni u nastojanjima da se prekine nekažnjavanje i pomogne tim zemljama da ostvare novu, pozitivniju budućnost", rekla je Pelton. Dodala je da je posebice problematično to što rasprava "nije uspjela dati primjeren glas žrtvama tih zločina". Jedan visoki zapadni diplomat, koji je želio ostati anoniman, rekao je da je Jeremić odlukom da organizira raspravu 10. travnja, na dan osnutka NDH, uspio postići da "cijeli događaj prođe u srbijanskom tonu". Dodao je da je Jeremić odbio promijeniti datum održavanja unatoč tome što ga je za to zamolio niz izaslanstva. Jeremić je to potvrdio za Reuters, ali je jasno rekao da taj datum smatra prikladnim jer privlači pozornost na zločine iz vremena nacizma.
ZAGREB - Vijeće Europe upozorilo je Hrvatsku da je reforma Zakona o državnim maticama dobra prigoda da se zaštite ljudska prava svih transrodnih osoba, navodi se u priopćenju vijeća Europe dostavljenom Hini u četvrtak. "U skladu s presudom Europskog suda za ljudska prava, Odbor ministara Vijeća Europe zatražio je od zemalja članica da zajamče u svim područjima života sveobuhvatno pravno priznavanje promjene spola, prije svega da omoguće promjenu imena i spola transrodnim osobama u službenim dokumentima, na brz, transparentan i pristupačan način", stoji u pismu koje je ovaj mjesec poslao povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe Niols Muižnieks hrvatskom ministru uprave Arsenu Bauku i predsjednici Saborskog odbora za ravnopravnost spolova Nensi Tireli. "Moje je stajalište da prepostavka pravnog priznavanja spola ne smije biti podvrgavanje operaciji koja vodi sterilitetu ili liječnički tretmani koji mogu ozbiljno naštetiti autonomnosti, zdravlju ili dobrobiti pojedinca. Svaki zahtjev za dostavljanjem liječničke dijagnoze treba preispitati u cilju uklanjanja prepreka za djelotvorno uživanje ljudskih prava, uključujući pravo na samoodređenje glede nečijeg spola, kod transrodnih osoba", kaže se. Povjerenik dodaje da razvod ili status nevjenčane osobe ne smije biti preduvjet za priznavanje spola jer može imati "nerazmjeran učinak na prava na obiteljski život". "Snažno potičem vaše napore da uskladite hrvatske zakone u tom polju s europskim standardima. Bilo bi mi vrlo drago da me informirate o napretku u reformi i veselim se konstruktivnom dijalogu o tom pitanju", dodaje u pismu.
SEUL - SAD je pozvao Sjevernu Koreju da se prestane igrati vatrom te da odustane od ispaljivanja raketa, poteza koji ta zemlja, kako se čini, unatoč međunarodnim sankcijama i opasnosti od pogoršanja situacije, želi provesti. Američke i južnokorejske vojne snage i dalje su u stanju visoke pripravnosti s obzirom na "prijetnju opasnu po život" koju, prema njihovu mišljenju, predstavljaju poruke sjevernokorejskog režima, ali i njegovo sve učestalije "izazivanje" neprijatelja tijekom posljednjih mjeseci. Od veljače 2012. Pyongyang je dvaput lansirao rakete (od čega jednu uspješno u prosincu). Zapad to smatra prikrivenim ispitivanjem balističkih raketa, odnosno nuklearnim pokusima koji su Sjevernoj Koreji već donijeli UN-ove sankcije. "Svojom ratnom retorikom Sjeverna Koreja igra se vatrom i ne pridonosi rješenju nestabilne situacije", rekao je u srijedu američki ministar obrane Chuck Hagel, dodavši kako je SAD "spreman suočiti se s bilo kojom mogućnošću". "Naša je zemlja spremna suočiti se s bilo kojom mogućnošću, s bilo kojom akcijom koju bi Sjeverna Koreja mogla poduzeti i s bilo kojom provokacijom kojoj bi ta zemlja mogla pribjeći", istaknuo je prvi čovjek Pentagona.
VATIKAN - Vatikan je u četvrtak potvrdio da se zdravlje pape emeritusa Benedikta pogoršalo, objavio je britanski list Telegraph. Benedikt (85) je izgledao sve krhkije u nekoliko posljednjih javnih pojavljivanja od napuštanja položaja 28. veljače, prenosi britanski list. Osobito je loše izgledao kad ga je u Castel Gandolfu posjetio njegov nasljednik, papa Franjo. "Benedikt je u vrlo lošem stanju. U posljednjih je 15 dana dosta fizički propao", rekla je dugogodišnja španjolska dopisnica iz Vatikana Paloma Gomez Borerro. Bilo je predviđeno da Benedikt tijekom idućeg mjeseca preseli u samostan koji se nalazi unutar vatikanskih zidina, no Gomez Borrero kazala je kako smatra da je malo vjerojatno da će uslijed sve lošijeg zdravstvenog stanja ondje provesti još puno vremena. "Mislim da neće još dugo ostati s nama", kazala je Gomez Borrero. Vatikanski izvori njezine izjave smatraju pretjeranima, no priznaju da se zdravstveno stanje pape u miru posljednjih mjeseci pogoršalo.
SARAJEVO - Europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele ponovio je u četvrtak u Sarajevu kako izmjene ustava i izbornog zakona, čiji je cilj ukloniti diskriminaciju pripadnika nacionalnih manjina iz izbornog procesa, ostaju temeljni preduvjet za napredovanje Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji te kako će bez toga europski put te zemlje ostati blokiran. "Smatramo da svatko treba imati pravo kandidirati se na izborima", kazao je Fuele uoči odvojenih razgovora s bosanskohercegovačkim političarima ističući kako je upravo na njima sva odgovornost za postizanje dogovora o provedbi presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci". "Političari u BiH nisu shvatili Europsku uniju kao prioritet i to me je veoma razočaralo", izjavio je Fuele. Europski je povjerenik za proširenje podsjetio kako o njihovu dogovoru ovisi stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU (SSP) te eventualno odobravanje statusa kandidata za članstvo u EU, ali i legitimnost izbora koji bi se u BiH trebali održati tijekom jeseni 2014. godine. Presudom Europskog suda za ljudska prava iz 2009. godine vlasti BiH dobile su obvezu ukloniti odredbe ustava i izbornog zakona koje priječe kandidiranje i izbor pripadnika nacionalnih manjina za članove Predsjedništva BiH i zastupnike u Domu naroda državnog parlamenta. Lideri ključnih političkih stranaka u BiH počeli su ozbiljne pregovore o provedbi presude tek 2012. godine, a u ožujku su u Bruxellesu uz posredovanje Europske komisije postigli načelan dogovor o preustroju izbornog sustava, no problem je nastao zbog inzistiranja HDZ BiH i HDZ 1990. da se "u paketu" dogovore i mehanizmi kojima će se spriječiti preglasavanje Hrvata pri glasovanju za izbor članova Predsjedništva BiH. Predsjednik SDP BiH Zlatko Lagumdžija izjavio je u četvrtak nakon sastanka s Fueleom kako je problem u tome "jer su neki odstupili od dogovora u Bruxellesu". Nije naznačio tko je zapravo odgovoran, no istaknuo je kako se problem ne može riješiti bez posredovanja Europske komisije odnosno Vijeća Europe. Lagumdžija je kazao i kako je u krajnjem slučaju alternativa da svih sedam stranaka odnosno njihovih lidera koji sudjeluju u ovim pregovorima budu zamijenjeni te da dogovor pokušaju postići neki drugi ljudi. "Ukoliko su s tim suglasni svi drugi stranački lideri, ja sam se spreman povući i s pozicije ministra vanjskih poslova i predsjednika SDP-a", kazao je Lagumdžija. Fuele će tijekom dana sastati i s ostalim bosanskohercegovačkim čelnicima.CIUDAD DE MEXICO - Vrhovni sud Meksika naredio je u srijedu hitno oslobađanje 15 urođenika osuđenih na 36 godina zatvora zbog pokolja nad drugih 45 urođenika, počinjenog 1997. u Actealu, na jugoistoku zemlje, zbog "protupravnih" dokaza korištenih protiv njih. Skupina naoružanih osoba usmrtila je 22. prosinca 1997. 45 urođenika tzotzila, većinom žena i djece, dok su molili u malenoj crkvi u Actealu, u meksičkoj saveznoj državi Chiapas. Žrtve su bile pripadnici civilne organizacije "Pčele", osnovane 1992. za zaštitu prava urođeničkih zajednica. Tih 15 osoba uložilo je žalbu, ističući da su vlasti prekršile načelo pretpostavljene nevinosti kad su ispitanicima tijekom suđenja pokazivali njihove fotografije kao počinitelja pokolja. "Njihova ustavna prava na pravedno suđenje prekršena su, što je dovoljan motiv za njihovo trenutačno puštanje na slobodu", istaknuo je Vrhovni sud o obrazloženju odluke. Prema podacima vlade Chiapasa, Vrhovni sud je od 2010. dosad već oslobodio druge 73 osobe koje su također bile optužene za pokolj, dok ih je u zatvoru još sedam.
TOKIO - Približno 3,39 milijuna automobila japanskih marki Toyota, Nissan, Honda i Mazda, bit će povučeno u svijetu zbog potencijalno neispravnog putničkog zračnog jastuka, saznaje se u četvrtak od proizvođača. Postoji mogućnost da se zračni jastuk u tim vozilima, proizvedenim između 2000. i 2004., ne bi pravilno aktivirao zbog moguće greške na razini sustava napuhavanja, objasnilo je japansko ministarstvo prometa. Tim zračnim jastucima proizvođače je opskrbljivala ista japanska tvrtka, istaknulo je ministarstvo. Ministarstvo barata brojkom od 2,92 milijuna vozila i zasad nije jasno odakle razlika u odnosu na broj koji su iznijeli proizvođači. Glasnogovornik Toyote kazao je da je prvi svjetski proizvođač automobila sam povukao 1,73 milijuna vozila - 320.000 u Japanu, 580.000 u Sjevernoj Americi, 490.000 u Europi te 340.000 drugdje u svijetu.
LJUBLJANA - Slovenci su do sada dva puta glasovali na izborima za Europski parlament, ali je i 2004. i 2009. na birališta izašlo manje od trećine birača, a izborni rezultat znatno odstupao od biračke volje pokazane na izborima za sastav nacionalnog parlamenta. Slovenija je članicom EU-a postala u svibnju 2004. godine, a već idućeg mjeseca održani su izbori u svih 25 članica "proširene" Unije. Na prve izbore za 7 slovenskih europarlamentaraca 13. lipnja 2004. odazvalo se samo 28,29 posto birača, izabravši zastupnike s četiri stranačke liste. Izborni uspjeh kandidata tadašnje oporbe dao je naslutiti da će na izborima za nacionalni parlament, koji su održani u jesen iste godine, doći do "smjene" vlasti, što se kasnije i dogodilo jer je pobjeda desnog centra omogućila formiranje prve vlade Janeza Janše. Veliko iznenađenje, uz nisku izlaznost, na europarlamentarnim izborima 2004. u Sloveniji donio je i uspjeh oporbenih Kršćanskih demokrata (SKD), danas stranke Nova Slovenija, koji su osvojili skoro četvrtinu glasova i dobili dva mandata. Vladajući Liberalni demokrati (LDS) tadašnjeg premijera Antona Ropa, također s dva mandata i oko petine glasova, bili su razočarani rezultatom jer birači očito nisu honorirali zasluge Ropove vlade za ulazak u EU i karizmu Janeza Drnovšeka, koji je stranku vodio prije Ropa. Jedan od partnera vladajuće koalicije Socijalni demokrati (SD) tada su osvojili jedan mandat, no izabrani eurozastupnik Borut Pahor odmah nakon objave rezultata naglasio je da ostaje u slovenskoj politici i na mjestu predsjednika stranke pa je tako mjesto zastupnika u Europskom parlamentu prepustio drugom članu stranke nekoliko mjeseci pred slovenske izbore u jesen 2008.Na drugim izborima za slovenske zastupnike u Europskom parlamentu, koji su održani 7. lipnja 2009. godine, glasovalo je 28,33 posto od ukupno registriranih birača. Na njima je 26 posto glasova osvojila tada oporbena Janšina SDS, a 18 posto tada vladajući Pahorovi Socijalni demokrati (SD). To se dogodilo manje od godine dana nakon izbora za slovenski parlament na kojima je pobijedio Pahor, poslavši Janšinu stranku i vladu u oporbu.Prema Lisabonskom ugovoru Slovenija je dobila pravo na jednog zastupnika u Europskom parlamentu više, pa ih sada ima osam. To su: Milan Zver, Romana Jordan Cizelj i Zofija Mazej Kukovič ( Slovenska demokratska stranka,SDS), Mojca Kleva i Tanja Fajon (Socijalni demokrati, SD), Alojz Peterle (Nova Slovenija, NSI), Jelko Kacin (Liberalni demokrati, LDS) i Ivo Vajgl (stranka Zares). Veterani u eurozastupničkim klupama su nekadašnji premijer i ministar vanjskih poslova Peterle te Kacin, kojima teče drugi mandat. Zanimljivo je i to da Vajglova i Kacinova stranka na slovenskim parlamentarnim izborima 2011. godine, nisu prešle izborni prag pa su u slovenskoj politici sasvim marginalizirane.
PESHAWAR - Petnaest militanata i jedan vojnik ubijeni su u četvrtak kad je, u tjednu punom sukoba, pakistanska vojska pokrenula još jednu operaciju s ciljem preuzimanja kontrole nad strateški važnom dolinom na sjeverozapadu zemlje, priopćila je vojska. Vojska je suočena sa žestokim otporom talibana i njihovih saveznika u dolini Tirah u regiji Hiber otkako je prije šest dana krenula istjerivati pobunjenike sa strateški važnih uzvisina nad dolinom. Pakistanski vojni dužnosnici rekli su da su pobunjenici koristili tu dolinu kao bazu iz koje su izvodili napade na druga poluautonomna plemenska područja nedaleko od afganistanske granice. "Novi sukobi počeli su u četvrtak kad su snage sigurnosti pokrenule još jednu operaciju kako bi preuzele kontrolu nad dolinom", rekao je jedan vojni dužnosnik u sjeverozapadnom pakistanskog gradu Peshawaru, dodajući da je pritom ubijeno 15 militanata i jedan vojnik.
BEJRUT - Najmanje 57 osoba ubijeno je u napadu sirijske vojske na dva sela u pokrajini Deraa, na jugu zemlje, objavio je u četvrtak Sirijski opservatorij za ljudska prava. "Broj osoba ubijenih u pucnjavi, bombardiranju, nasumičnim pogubljenjima i sukobima između ustanika i vojnika u srijedu na lokalitetima Al Sanamein i Habaheb popeo se na 57", tvrdi ta nevladina organizacija, pozivajući se na najnovije podatke. Riječ je o 16 ustanika, 12 vladinih vojnika, sedam žena, šestero djece i još 16 civila. Prvi podaci govorili su u četvrtak o 45 mrtvih. Po riječima direktora Opservatorija Ramija Abdela Rahmana, "deset vojnika napustilo je u utorak navečer važan vojni položaj i sakrilo se u dva sela. Sutradan je vojska krenula u napad". Ustanici su nedavno preuzeli nadzor na jugu zemlje nad pojasom od 25 kilometara koji se proteže od Jordana do linije prekida vatre s Izraelom na Golanskoj visoravni.