ZAGREB - Vlada je danas Saboru poslala prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna kojim se prihodi proračuna smanjuju za 253,9 milijuna kuna, na ukupno 113,4 milijarde kuna, a rashodi se smanjuju za 874 milijuna kuna, na 123,6 milijardi kuna. Glavni razlog rebalansa proračuna je korekcija projekcija gospodarskog rasta u ovoj godini s 1,8 posto na 0,7 posto, istaknuo je na sjednici Vlade zamjenik ministra financija Boris Lalovac. Na smanjenje projekcije rasta ponajviše su utjecali usporavanje ekonomske aktivnosti u EU, i dalje prisutna negativna kretanja u hrvatskom gospodarstvu te smanjenje obujma investicija javnog sektora. Lalovac ističe kako se rebalansom nastavlja i fiskalna konsolidacija, jer se proračunski deficit smanjuje s ranije planiranih 10,9 milijardi kuna na 10,2 milijarde kuna koliko je planirano rebalansom. Tako će deficit biti smanjen sa 3,2 posto BDP-a na 3 posto BDP-a. Također, manjak proračuna konsolidirane opće države iznosit će 11,5 milijardi kuna, odnosno 3,4 posto BDP-a, što je 0,5 postotnih bodova manje nego što je dosad bilo predviđeno.
ZAGREB - Vlada je danas donijela odluku o sanaciji devet kliničkih bolnica, čiji je osnivač država, a čije su ukupne obveze krajem prošle godine dosezale gotovo 1,9 milijardi kuna. Zbog gubitaka odlučila je sanirati šest zagrebačkih kliničkih bolnica (Klinička bolnica Dubrava, Klinički bolnički centar "Sestre milosrdnice", Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Klinika za dječje bolesti, Klinička bolnica "Merkur") te klinički bolnički centri u Osijeku, Rijeci i Splitu. Postupak sanacije obuhvaća analizu i utvrđivanje uzroka nastalog gubitka, pregovore s vjerovnicima, podmirivanje obveza, otpis potraživanja i svođenje rokova plaćanja u zakonom utvrđene rokove te provođenje Programa sanacije kojim se utvrđuju mjere reorganizacije i racionalizacije poslovanja kojima će se osigurati stabilnost poslovanja i onemogućiti stvaranja novih gubitaka. Obveze tih bolnica podmirile bi se na teret državnog proračuna, a predviđeno je da se za sanaciju imenuju sanacijski upravitelji i sanacijska vijeća u kojima bi bili predstavnici ministarstava zdravlja i financija te same bolnice.
ZAGREB - Vlada je danas donijela i odluku o visini naknade troškova izborne promidžbe za izbore članova u Europski parlament (EP) iz Republike Hrvatske te će pravo na naknadu imati političke stranke i liste grupe birača koje na izborima za EP dobiju najmanje pet posto važećih glasova birača. Stranke i liste tako dobivaju pravo na naknadu u iznosu od 250 tisuća kuna po osvojenom mjestu u EP-u, s time da ukupan iznos naknade troškova izborne promidžbe ne smije prelaziti 1,5 milijun kuna, a one stranke i liste koje su prešle prag od pet posto, ali nisu osvojile mjestu u EP-u, imaju pravo na naknadu u iznosu od 50 tisuća kuna. Naknada troškova izborne promidžbe za izbore za članove europarlamenta, koji će se održati 14. travnja, isplaćivat će se u roku 60 dana od dana objave konačnih službenih rezultata izbora na posebne račune koje stranke, odnosno liste, trebaju otvoriti za financiranje troškova izborne promidžbe.
ZAGREB - Vlada je odustala od ideje da se osobama koje se nađu u registru izrečenih, a nenaplaćenih prekršajnih kazni uskrati dobivanje koncesija, sudjelovanje u javnim natječajima te osnivanje i registracija tvrtki i obrta. Rekao je to ministar pravosuđa Orsat Miljenić, najavljujući u Saboru amandman Vlade na konačni prijedlog izmjena Zakona o prekršajima, po kojem će se uskrata odnositi samo na one koji ne plate kaznu za prometne prekršaje, a uskraćivat će im se vozačke i prometne dozvole. "Ići ćemo amandmanom zbog pitanja koja su se postavila na Odboru za pravosuđe oko koncesija, javnih natječaja itd. Sada ga ostavljamo primarno za promet, za vozačke i prometne dozvole, a ostalo se može propisati drugim zakonima", rekao je Miljenić. Kao razloge za donošenje zakona, Miljenić je naveo velik porast broja prekršajnih predmeta i zaostataka te lošu naplatu prekršajnih kazni.
ZAGREB - Zamjenica ministra obrane Višnja Tafra danas je od saborskih zastupnika zatražila potporu Odluci o povlačenju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) iz mirovne misije UN-a na Golanskoj visoravni (UNDOF), koju je Saboru na potvrđivanje uputio predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik OSRH Ivo Josipović. Tu je Odluku predsjednik Saboru uputio 1. ožujka zbog sprječavanja izloženosti naših vojnika mogućoj pogibelji. Na temelju te odluke svih 97 pripadnika OSRH, koliko ih je na Golansku visoravan bilo upućeno u zadnjoj rotaciji u studenom prošle godine, sigurno se vratilo u Hrvatsku. Odluka je uslijedila je nakon što je New York Times objavio da je Saudijska Arabija kupila pješačko naoružanje u Hrvatskoj te da je ono završilo u rukama sirijskih pobunjenika. Hrvatska je to demantirala, ali je ocijenjeno da su novinski napisi doveli hrvatske vojnike u opasnost, te da ih treba povući. Operacija izvlačenja pripadnika OSRH trajala je šest dana, bila je, istaknula je Tafra, izuzetno dobro organizirana, a cjelokupna organizacija 12 dana, U nedjelju 17. ožujka pripadnici OSRH su u skladu sa svim pravilima struke skinuli hrvatsku zastavu s jarbola mirovne operacije UNDOF, te su se idući dan sretno vratili u Hrvatsku. "U tome nam izuzetno pomogli naši saveznici, ne samo u organizaciji, već i u razumijevanju razloga zašto je RH donijela takvu odluku i povukla se iz operacije", poručila je Tafra. Povod su definitivno sigurnosni razlozi, istaknula je Tafra, odgovarajući na pitanje saborskih zastupnika jesu li točna medijska nagađanja da Hrvatska više nije zainteresirana za sudjelovanje u misijama pod okriljem UN-a te da se s Golanske visoravni povlači kako bi smanjila proračunski deficit.
ZAGREB - U aktualnom satu posljednje sjednice zagrebačke Gradske skupštine u ovom sazivu, zastupnik Marin Knezović (SDP) upitao je danas gradonačelnika Milana Bandića o zabrani uzgoja svinja na Jakuševcu radi zaštite zdravlja oko 2.500 stanovnika Kamenarke i okolnih naselja, a on je najavio da će se pronaći rješenje za ljude koji od toga žive do kraja lipnja ove godine. Pozvao je na strpljenje u rješavanju problema koje nije moguće preko noći, jer je to problem koji, kako je rekao, traje dulje od 40 godina, podsjetivši da i Jakuševčanima smrdi odlagalište otpada. Poručio je da će rješenje biti pronađeno do 30. lipnja ove godine i da ne treba biti "nabrijan" na te ljude. "Dođite na Jakuševec i recite tim ljudima da ne mogu više uzgajati svinje i kad im to kažete, otići ćete brže iz Jakuševca nego Usain Bolt (najbrži čovjek na svijetu - svjetski prvak u sprintu)", kazao je Bandić zastupniku Knezoviću. Zastupnik SDP-a Jurica Meić upitao je gradonačelnika zašto Zagreb nema plan gospodarenja otpadom i zašto je ukinuo kompostanu i drobilicu otpada zbog lošeg utjecaja na okoliš, a istodobno dopušta uzgoj svinja i produljuje rad odlagališta otpada u Jakuševcu unedogled. Meić je također zahvalio Bandiću na svemu dobro što je učinio te rekao kako se nada da će za ono loše što prije odgovarati, na što mu je gradonačelnik odgovorio da je on, Meić, još "u milosti Politbiroa", ali da to neće još dugo biti tako te da će svi odgovarati za svoje postupke na lokalnim izborima 19. svibnja.
OSIJEK - Osječko-baranjske županijske organizacije SDP-a i HNS-a potpisali su danas u Osijeku sporazum o suradnji na predstojećim lokalnim izborima, koji uključuje predizbornu i postizbornu suradnju, stvaranje zajedničke liste za Županijsku skupštinu te potporu HNS-a kandidatu za župana, iz redova SDP-a. Predsjednik županijskog SDP-a i kandidat za župana Domagoj Hajduković kazao je kako su pokazatelji današnjeg stanja u Slavoniji i Baranji zatvorene tvornice, propale tvrtke, neučinkovita lokalna samouprava te opće društveno i gospodarsko odumiranje. Ocijenio je kako su za to odgovorni oni koji ovom županijom vladaju već 20 godina, a "svoju nesposobnost skrivaju iza inata, svađe i buke", dodavši da to još nikome nije pomoglo, već samo "unazađuje i izolira" ovaj kraj. Ustvrdio je kako su neki gradovi i županije, iako s manjim komparativnim prednostima od ovoga područja, od sebe napravili perspektivne sredine, poželjne za život te da Slavoniju vidi kao zemlju suradnje, rada i razgovora, a ne inata, svađe i vike.
ZAGREB - U godinu dana humanitarne akcije "Palčić gore" prikupljeno je više od 2,5 milijuna kuna, a 11 rodilišta diljem Hrvatske opskrbljeno je opremom za nedonoščad u ukupnoj vrijednosti većoj od 1.6 milijuna kuna, izvijestio je klub roditelja nedonoščadi "Palčići". Sve donacije omogućili su građani Hrvatske uplatama na račun akcije "Palčić gore", pozivima na humanitarni telefon 060 9098 te velike tvrtke koje su prepoznale akciju i odlučile se pridružiti najvećoj borbi za najmanje heroje, priopćili su organizatori u povodu godišnjice te velike humanitarne akcije. Zahvaljujući svima koji su im pomogli i podržali ih organizatori su u priopćenju naveli i sve svoje donacije u proteklih godinu dana. Među njima su reanimacijski stolići donirani bolnicama u Dubrovniku i Varaždinu, inkubatori poklonjeni bolnicama u Rijeci, Čakovcu, Osijeku, zagrebačkoj bolnici Sveti Duh te aparat za terapijsko pothlađivanje doniran KBC-u Zagreb.
ZAGREB - Skup "Croatie, la voici", otvoren jutros u organizaciji Hrvatske udruge stipendista francuske vlade, podsjetio je na višemjesečni festival hrvatske kulture u Francuskog, tijekom kojega su, rečeno je, markirane nove točke francusko-hrvatskih odnosa. Seadeta Midžić, hrvatska izbornica festivala, kao jedan od najdragocjenijih rezultata projekta izdvojila je što su hrvatski stručnjaci imali priliku učiti od francuskih, ali su u jednakoj mjeri i francuski stručnjaci učili o nama, o hrvatskoj kulturi i umjetnosti. Skup, organiziran u okviru Mjeseca frankofonije, poduprli su Sveučilište u Zagrebu i Francusko veleposlanstvo u Zagrebu. Francuska veleposlanica Michele Boccoz tom je prigodom izrazila zadovoljstvo što je festival, osim profesionalnih, uspostavio i individualne prijateljske veze između dviju zemalja, a rektor zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš je podsjetio na dugu tradiciju suradnje tog sveučilišta s francuskim kolegama, izrazivši uvjerenje da će ona još i rasti. U Francuskoj se od rujna do kraja prošle godine, u nekim slučajevima i duže, održalo više od 60 programa na četrdesetak lokacija, od izložbi, promocija knjiga, koncerata, filmskih projekcija do dizajnerskih i arhitektonskih događanja, a današnji skup podsjetio je na neke od njih.