ZAGREB/VATIKAN - Franjo I, isusovac i argentinski kardinal Jorge Mario Bergoglio novi je papa, objavio je u srijedu navečer kratko nakon 20 sati s balkona bazilike svetog Petra kardinal protođakon, Francuz Jean-Louis Tauran čuvenom izrekom "Habemus Papam" (imamo papu). Ukupno 115 kardinala u srijedu predvečer izabralo je nasljednika Benedikta XVI. i 266. papu u povijesti Katoličke crkve dvotrećinskom potporom, odnosno, u ovom slučaju, s najmanje 77 glasova. Nakon što je prihvatio izbor, novi poglavar Katoličke crkve je upitan kojim će se imenom zvati a nedugo potom je otišao u "sobu suza", malenu prostoriju uz Sikstinsku kapelu, u kojoj se odjenuo u papinsku reverendu i pripremio se za izlazak na balkon bazilike svetog Petra. Izbor novog pape tradicionalnom rečenicom "Habemus Papam" (imamo Papu) objavio je kardinal protođakon Francuz Jean-Louis Tauran. Novi rimski biskup, s crvenom mocetom na sebi i papinskim palijem preko ramena, potom se predstavio i podijelio svoj prvi blagoslov Urbi et orbi (gradu i svijetu) i u tom je trenutku počeo novi pontifikat.
ZAGREB/VATIKAN - Novi poglavar Katoličke crkve papa Franjo I izašao je u srijedu u 20 sati i 20 minuta pred vjernike na balkon bazilike svetog Petra, zahvalio se kardinalima na izboru i pozvao vjernike da mu se prvo pridruže u molitvi za papu u miru Benedikta XVI. "Sada ćemo započeti taj put biskupa i naroda, put ljubavi i povjerenja među nama, molimo za nas, molimo za cijeli svijet da ostvarimo bratstvo", rekao je novi papa nakon molitve i zamolio vjernike da se pomole za njega. Papa je potom uputio svoj blagoslov Urbi et orbi, gradu i svijetu. Papa Franjo I se nakon svog prvog obraćanja vjernicima u svojstvu poglavara Katoličke crkve u 20 sati i 34 minuta povukao s balkona bazilike Svetog petra zaželjevši svima "laku noć".
BRUXELLES - Predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović razgovarao je u srijedu u Bruxellesu s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom o završnom izvješću o pretpristupnom monitoringu te o nizu pitanja koje Hrvatsku čekaju uoči stupanja u članstvo. "Bilo je riječi o završnom izvješću o monitoringu, koje je dobro. Povjerenik za proširenje Štefan Fuele će doći u Zagreb 26. ožujka na sjednicu vlade koju ćemo za tu prigodu organizirati i predstaviti to izvješće. Ta priča je gotova, svoj posao smo obavili. Ostalo su bili mnogobrojni detalji koji moraju ostati u zoni diskrecije. Ja sam zagovarao neke hrvatske intrese, ne kadrovske", rekao je Milanović novinarima nakon razgovora s Barrosom u četiri oka koji je trajao sat vremena. Na pitanje je li bilo govora o hrvatskom kandidatu za povjerenika u Eurposkoj komisiji, Milanović nije želio spomenuti ime, dodavši da se više razgovaralo o profilu kandidata.
LJUBLJANA - Mandatarka za sastav nove slovenske vlade Alenka Bratušek u četvrtak će, kada istječe 15-dnevni rok od kada je izabrana, predati parlamentu popis kandidata za ministre u svojoj vladi. O novoj vladi parlament bi prema najavama mogao glasovati u srijedu, nakon predstavljanja ministarskih kandidata u parlamentarnim odborima. Potpisivanje koalicijskog ugovora najavljeno je za srijedu na večer. Kako javljaju slovenski mediji, najviše ministarskih mjesta (pet) u novoj vladi trebalo bi pripasti Pozitivnoj Sloveniji (PS) koju vodi Bratušek, a nagađa se da bi ona privremeno vodila i ministarstvo financija.
ZAGREB/STRASBOURG - Europski parlament u srijedu je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu izrazio nezadovoljstvo nacrtom proračuna EU-a za razdoblje od 2014. do 2020., koji su usvojili europski čelnici, te je zatražio izmjene kako bi mogao dati svoje zeleno svjetlo na plenarnoj sjednici u srpnju. Rezolucija u kojoj se izražava nezadovoljstvo nacrtom proračuna usvojena je s 506 glasova za, 161 protiv i 23 suzdržana. Čelnici zemalja članica dogovorili su na summitu 8. veljače višegodišnji financijski okvir u iznosu od 960 milijardi. Taj dogovor predstavlja zajedničku poziciju zemalja članica, koja se onda mora uskladiti sa stajalištem Europskog parlamenta. Europski parlament suodlučuje zajedno s vladama zemalja članica o višegodišnjem proračunu. "Europski parlament odbacuje dogovor u postojećem obliku", kaže se u rezoluciji. "Parlament ocjenjuje da taj dogovor.. ne može biti usvojen ako se ne ispune određeni ključni uvjeti", kaže se u rezoluciji.
BRUXELLES - Europski čelnici, među njima i hrvatski premijer Zoran Milanović, okupit će se u četvrtak i petak na proljetnom summitu Europske unije, koji će uglavnom biti posvećen gospodarskim temama. S toga summita se ne očekuju nikakve odluke, a čelnici zemalja članica razgovarat će o provedbi brojnih mjera i reformi koje su donesene od početka krize, a koje su uglavnom išle na rezanje rashoda i ozdravljenje javnih financija, te kako u tim okolnostima potaknuti gospodarski rast i zapošljavanje. Većina zemalja članica slaže se da je srednjoročno i dugoročno gledajući nemoguće osigurati rast bez zdravih i održivih javnih financija, ali dio zemalja koje su najteže pogođene krizom željele bi imati više vremena za dovođenje svojih financija u red kako bi na taj način pokušale pokrenuti rast ili barem zaustaviti pad gospodarskih aktivnosti.
SARAJEVO - Predsjednici HDZ-a BiH Dragan Čović i HDZ-a 1990. Božo Ljubić predstavili su u srijedu čelnicima SDP-a BiH Zlatku Lagumdžiji i Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH Fahrudinu Radončiću prijedlog novog modela načina biranja članova predsjedništva BiH i doma naroda Parlamenta BiH temeljen na izborničkom sustavu, kako bi se provela presuda suda za ljudska prava iz Strasbourga i uklonila zapreka da bi ta zemlja mogla podnijeti prijavu za otvaranje pregovora s Europskom unijom, izvijestila je Federalna televizija (FTV). Na konferenciji za novinare nakon višesatnog sastanka, predsjednik HDZ-a 1990. Božo Ljubić istaknuo je kako bi novi model mogao ispuniti očekivanja Hrvata da im predstavnike u vlasti neće birati Bošnjaci, a da će se istodobno otkloniti zapreka da i predstavnici manjina mogu biti birani na najviše državne pozicije. To će po njemu zahtjevati promjene ustava BiH i izbornog zakona.
MOSTAR - Pripadnici Ravnogorskog četničkog pokreta iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore okupili su se u srijedu u blizini Višegrada na istoku BiH kako bi obilježili obljetnicu uhićenja četničkoga vođe Draže Mihailovića, što je izazvalo osude dijela bošnjačke javnosti u ovoj zemlji. Ispred spomen obilježja na mjestu gdje su pripadnici jugoslavenske tajne vojne službe OZNA-e 1946. uhitili četničkog vođu položeni su vijenci, a služena je i liturgija. Pri tome su predstavnici Ravnogorskog četničkog pokreta najavili da će do kraja godine rehabilitirati Dražu Mihailovića. Mediji u Sarajevu navode pak da se istodobno obiteljima žrtava Bošnjaka ubijenih u proteklom ratu, Udruženju "Ćuprija" i Medžlis Islamske zajednice Višegrad ne dopušta spomen obilježje u groblju u znak sjećanja na žrtve genocida 1992.-1995.
BEOGRAD - Šef Delegacije Europske unije u Srbiji Vincent Degert ocijenio je da u dijalogu Beograda i Prištine obje strane narednih dana moraju načiniti dodatne korake u pojedinim oblastima o kojima se pregovara, izvijestili su srbijanski elektronički mediji. Degert je na Kopaoniku, gdje sudjeluje u radu "Kopaonik bussines foruma", istaknuo kako postoji "određeni broj pitanja", poput elektroprivrede, telekomunikacija i pošta, te sjevera Kosova, zbog kojih obje strane moraju "načiniti korak naprijed" ali tako da rješenja budu primjenjiva i "takva da stvore odgovarajuće okruženje za sve".
WASHINGTON - Američki predsjednik Barack Obama objavio je u srijedu odluku o imenovanju karijerne diplomatkinje Deborah Jones na mjesto veleposlanice u Libiji, šest mjeseci nakon pogibije šefa američke misije u Bengaziju. Jones, čije imenovanje mora potvrditi Senat, do sada je bila dužnosnica "Instituta za Bliski istok", a prethodno je, od 2008. do 2011. obnašala dužnost veleposlanice u Kuvajtu. Tijekom 31-godišnje karijere u State Departmentu, Jones je često boravila na Bliskom istoku: Siriji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Turskoj.
PARIZ - Bivši vojni vođa baskijskog separatističkog pokreta ETA, poznat po nadimku Txeroki, osuđen je u srijedu na francuskom sudu na 20 godina zatvora zbog otmice i izrade bombi. Miguel de Garikoitz Asoiazu Rubina uhićen je 2008. u planinskom području Pirineja kod španjolske granice. Povezuje ga se s otmicom španjolskog para i djeteta u tom području prethodne godine. Francuski sud proglasio ga je krivim za izradu 500 kilograma eksploziva i otmicom spomenutog para i četverogodišnjeg djeteta. Devet suoptuženih je dobilo zatvorske kazne od osam do 20 godina.