MONTEVIDEO
Hrvat Anastazije Martinčić iz Pule, uhićen u listopadu 2009. u Urugvaju s više od dvije tone kokaina, osuđen je na sudu u Montevideu na 15 godina zatvora, nakon čega bi mogao biti izručen Hrvatskoj, izvijestila je u petak agencija Prensa Latina pozivajući se na sudske izvore. Martinčić (39) je uhićen 15. listopada 2009., nakon što su urugvajski policajci na njegovoj jahti Maui pronašli 2.164 kilograma kokaina poslanog za crnogorsku luku Bar, što je najveća zapljena kokaina visoke čistoće u povijesti.
Hrvatski državljanin, osuđen za kazneno djelo nezakonitog prometa opojnim drogama, uhvaćen je u operaciji u kojoj su sudjelovali agenti za suzbijanje trovine drogom iz Urugvaja, Argentine, SAD-a i drugih zemalja, navodi agencija. Sutkinje specijalizirane za borbu protiv organiziranog kriminala, Graciela Gatti i Nestora Valetti, u obrazloženju presude su ocijenile da je Martinčić posebno opasan zbog pripadnosti balkanskoj mreži trgovine drogom, čijih je nekoliko pripadnika uhićeno u Hrvatskoj, dodaje Prensa Latina. Tužiteljica Monica Ferrero zatražila je 17 godina zatvora za Martinčića, a maksimalna kazna za to kazneno djelo u Urugvaju je 18-godišnji zatvor.
Martinčića se, prema novinskim izvješćima, povezuje s crnogorskim narko bosom Darkom Šarićem.
SKOPLJE
Makedonska policija u subotu se u Skoplju sukobila s prosvjednicima albanske nacionalnosti koji su zapalili autobus i razbijali dućane drugog dana nasilja izazvanog imenovanjem bivšeg albanskog gerilca za ministra obrane. Subotnje nasilje, u kojem je je najmanje 20 osoba ozlijeđeno a desetak osoba uhićeno, je, kako se čini, odgovor na prosvjed Makedonaca od petka zbog prošlomjesečnog imenovanja bivšeg zapovjednika gerilaca Talata Džaferija za ministra obrane. Nekoliko stotina makedonskih Albanaca je u Skoplju zapalilo autobus, oštetilo nekolio automobila i razbijalo dućane. Policija je protiv prosvjednika uporabila suzavac i šok bombe kako bi ih rastjerala, rekao je fotograf agencije Reuters. "Stanje je pod nadzorom. Dvanestak je osoba uhićeno dok su ostali pobjegli", rekao je glasnogovornik policije. "Policija je na terenu i traži ostale koji su sudjelovali u nasilju. Materijalna je šteta velika". Džaferi je bio pripadnik albanske gerilske vojske koja se borila za veća prava i zastupljenost albanske manjine u Makedoniji, koja čini 25 posto stanovništva te zemlje. Posredovanjem zapadnih zemalja prije više od jednog desteljeća albanski gerilci su se razoružali i ušli u politiku, a jedna od njihovih frakcija sada je u koalicijskoj vladi desničara Nikole Gruevskog.
LISABON
Stotine tisuća Portugalaca izašlo je u subotu na ulice Lisabona i drugih gradova tražeći okončanje mjera štednje, koje nalažu uvjeti za dobivanje međunarodne financijske pomoći, i ostavku vlade desnog centra. Prosvjedni skupovi koji su uslijedili nakon najvećeg povećanja poreza za života građana te zemlje najveće su javno iskazivanje nezadovljstva od prosvjeda prošlog rujna koji su vladu primorali na prilagodbe nekih mjera štednje. Više od 200.000 prosvjednika u Lisabonu isupnilo je prostrani trg Praca de Comercio, na kojem se nalazi zgrada ministarstva financija, i okolne ulice i skandiralo "Vrijeme je da vlada ode". Skupovi, koji se podudaraju s kvartalnim izvješćem inspektora EU-a i MMF-a, prvi su veliki prosvjedi otkako je vlada prošlog mjeseca objavila da će ove godine gospodarski pad biti gotovo dvostruko veći od ranijih predviđanja. Predviđanje pada od 1,9 posto dodatno će produbiti najgoru recesiju u toj zemlji od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a koja je ušla već u treću godinu.
Povećanje poreza i rezanje troškova koje nalažu uvjeti dobivanja 78 milijardi eura pomoći smanjili su potrošnju i nezaposlenost doveli na rekordnih 17 posto.
MOSKVA
Tisuće ljudi su u subotu u prosvjednoj povorci prošetale Moskvom pozivajući vlasti da zabrane svako posvajanje ruske djece u inozemstvu i tražeći povratak dječaka čiji je brat umro u Teksasu, što je tragedija koja je dodatno zategnula veze Moskve i Washingtona. Oko 12.000 ljudi sudjelovalo je u toj hodnji "za zaštitu djece" u središtu Moskve, izvijestila je moskovska policija, a organizatori su procijenili da je bilo dvadesetak tisuća prosvjednika. Mnogi su nosili ruske zastave, vjerske ikone, ali i fotografije Maksima, ruskog dječačića koji je umro u Teksasu. Marš je na temperaturi -8 Celizijevih stupnjeva održan nedugo nakon vijesti koju su objavile američke vlasti da je smrt Maksima Shatta (Kuzmina) bila nesretan slučaj i da su njegovi roditelji oslobođeni svake sumnje. Trogodišnji dječak je umro od "puknuća arterije" u trbušnoj šupljini zbog udarca u abdomen, po nalazima obdukcije. Vještačenje četvorice stručnjaka pokazalo je da je dijete usto patilo od psihičkih smetnja koje su ga navodile na samoranjavanje.
Povjerenik ruskog ministarstva vanjskih poslova za ljudska prava Konstantin Dolgov ipak je rekao da ga zabrinjava takva inačica događaja. Ocijenio je da nalazi obdukcije nisu potpuni i zatražio je od američkih vlasti da Rusiji pošalju sve potrebne dokumente kako bi se rasvijetlila djetetova smrt, među kojima i smrtni list.
KABUL
Australski vojnici u sastavu međunarodnih snaga u Afganistanu u četvrtak su ubili dvoje afganistanske djece koja su čuvala stoku, tijekom sukoba s talibanima u pokrajini Uruzganu, na jugu zemlje, priopćili su u subotu guverner te pokrajine i međunarodnih snaga u Afganistanu (ISAF). Dvoje djece, od sedam i osam godina, ubijeni su zabunom kada su australski vojnici uzvraćali na vatru pobunjenih talibana, rekao je za agenciju France Presse guverner Amir Muhamed Akundzada. "Djecu su ubili australski vojnici, bio je to incident koji se dogodio slučajno", dodao je Akundzada. Istaknuo je da su pobunjenici prvi zapucali na helikopter koji je prevozio australske vojnike. ISAF je izrazio "iskreno žaljenje" zbog smrti malih pastira i istaknuo da uvijek nastoji smanjiti gubitke među civilima, što je stalni povod napetosti između afganistanskog predsjednika Hamida Karzaja i saveznika u NATO-u.
STOCKHOLM
Policija je dobila stotine novih informacija o ubojstvu premijera Olofa Palmea, javlja u subotu švedska novinska agencija TT, što je dokaz da Švedska 27 godina poslije vjeruje kako može riješiti zagonetku tog ubojstva. Policija je u četvrtak, na godišnjicu ubojstva švedskog premijera, otvorila telefonsku liniju namijenjenu sakupljanju informacija o tom još uvijek nerasvijetljenu ubojstvu. Javilo se više od 100 ljudi, neki po prvi put. Kako je rekao policajac zadužen za to pitanje Dag Andersson, a prenosi TT, "nekoliko tih iskaza je zanimljivo" za istragu. "Proučit ćemo ih i ustanoviti koje su informacije nove i koje nisu bile provjerene", dodao je istražitelj. Hladnokrvno ustrijeljen na zaleđenom nogostupu u središtu Stockholma dok se sa ženom pješice vraćao iz kina, Palme i dalje ima posebno mjesto u srcima Šveđana. Nedavno je objavljen dokumentarni film o njemu koji je naišao na dobru ocjenu kritike. Njegov ubojica je uspio pobjeći, odnijevši sa sobom oružje kojim je ubijen i koje nikada nije pronađeno.
Christer Pettersson, ovisnik o alkoholu već osuđivan za ubojstvo, kojeg je prepoznala udovica bivšeg socijaldemokratskog premijera Lisbeth Palme, proglašen je krivim u srpnju 1989. ali je nakon žalbe pušten nakon nekoliko mjeseci u nedostatku dokaza.