SALZBURG
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je u petak u Salzburgu kako smatra da će se hrvatska i slovenska vlada vrlo brzo dogovoriti oko Ljubljanske banke, a susret s predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom vidi kao priliku za stvaranje dobre atmosfere u kojoj bi se taj problem riješio i Hrvatska ušla u EU planiranog datuma 1. srpnja. Josipović i Pahor sastat će se u subotu u Salzburgu nakon svečane sjednice Europske akademije znanosti i umjetnosti na kojoj će biti proglašeni zaštitnicima te ugledne znanstvene ustanove.“Mi nećemo razgovarati o konkretnim temama, to će učiniti premijeri, a sastanak vidim kao stvaranje pozitivne atmosfere”, izjavio je Josipović novinarima. Upitan vjeruje li da bi najnovije političke promjene u Sloveniji mogle ubrzati postupak ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora u Državnom zboru, Josipović je rekao da se cijeli postupak ubrzava činjenicom da vrijeme teče i da obje strane žele ratifikaciju. “I u Hrvatskoj i u Sloveniji znamo da se mora krenuti ako želimo ratifikaciju, a znamo da je žele i naši prijatelji u Sloveniji. Mislim da je sada vrijeme da se posao završi i da budemo sigurni da ćemo 1. srpnja biti u EU-u”, istaknuo je hrvatski predsjednik. Slovenija je jedina članica EU-a koja nije ni pokrenula postupak ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora.
WASHINGTON
Američki predsjednik Barack Obama i republikanski čelnici iz Kongresa u petak na pregovorima u Bijeloj kući nisu postigli sporazum kojim bi se izbjeglo stupanje na snagu oštrih proračunskih rezova. Predsjednik Obama okrivio je republikansko odbijanje bilo kakvog povećanja poreza za neuspjeh pregovora, nazivajući sveobuhvatne rezove u javnoj potrošnji, vrijedne 85 milijardi dolara, "nepotrebnim" i "neoprostivim". Obama je upozorio da će "glupi" proračunski rezovi što u petak stupaju na snagu stajati Sjedinjene Države radnih mjesta i utjecati na gospodarstvo, optuživši svoje političke protivnike republikance da su odgovorni za takvo stanje.
"Nisam dikator. Predsjednik sam", rekao je Obama u novinarskoj sobi u Bijeloj kući, nedugo nakon što se sastao s predsjednicima zastupničkih skupina u Kongresu, na njihovu prvom susretu od početka ove političko-proračunske krize, kakvih je od 2011. bio nemali broj. "Ne mogu prisiliti Kongres da donosi dobre odluke", istaknuo je. "U nedostatku odluke (republikanskog) predsjednika Predstavničkog doma Johna Boehnera i drugih kako bi se interesi obitelji srednje klase stavili ispred političkih imperativa, ovi rezovi stupaju na snagu", dodao je. Obama je ocijenio da će ti "nepotrebni" rezovi "oslabiti naše gospodarstvo, stajati nas radnih mjesta i jasno pokazuju kako obje strane moraju biti kadre da postignu dogovor". "Neće se dogoditi apokalipsa kao što su rekli neki (..) ali će utjecati na ljude", napomenuo je.
Od 2011. kada su republikanci preuzeli kontrolu nad Predstavničkim domom Kongresa, Obama i njegovi protivnici sukobljuju se oko načina uravnoteženja javnih financija u prilikama vrtoglava rasta duga najvećeg svjetskog gospodarstva, koji trenutačno premašuje 16.000 milijardi dolara. Međunarodni monetarni fond (MMF) je upozorio da bi proračunski rezovi u SAD-u mogli usporiti globalni gospodarski rast. Analitičari u SAD-u su procijenili da bi bruto domaći proizvod u 2013. mogao rasti samo 1.4 posto ako se ne odgode ili zamijene proračunski rezovi. U 2012. godini američko je gospodarstvo raslo po stopi od 2.2 posto.
ŽENEVA
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon ocijenio je u petak u Ženevi da bi vojno rješenje u Siriji prouzročilo "raspad" zemlje u kojoj je u dvogodišnjem sukobu poginulo gotovo 70.000 ljudi, po podacima UN-a. "I dalje pozivam strane u Siriji da sjednu za pregovarački stol. Užasi zadnjih mjeseci i godina ne ostavljaju mjesta sumnji: vojno rješenje vodi k raspadu Sirije", rekao je glavni tajnik na konferenciji kojom je obilježena 10. obljetnica napada na zgradu UN-a u Bagdadu.
"Kakve se strahote još moraju dogoditi da bi svijet reagirao?", upitao se Ban. Ocijenio je da Vijeće sigurnosti UN više ne smije biti "nijemi svjedok" te krize.
"Mora sazvati sjednicu i utvrditi parametre demokratske tranzicije koja bi mogla biti posljednja nada za spas Sirije", rekao je. Stalni članovi Vijeća sigurnosti su podijeljeni u vezi sa sirijskom krizom. Washington i njegovi zapadni saveznici žele da sirijski predsjednik Bašar al-Asad ode s vlasti, a Rusija ne želi strano upletanje u sukob i triput je zajedno s Kinom u Vijeću sigurnosti blokirala nacrte rezolucija kojima bi se Damasku uvele sankcije. Ban Ki-moon je na tiskovnoj konferenciji uoči svog govora rekao da će se u subotu u Švicarskoj sastati s međunarodnim posrednikom za Siriju Lahdarom Brahimijem, u okviru godišnjeg susreta glavnog tajnika UN-a s predstavnicima i posebnim izaslanicima koji predvode 30 mirovnih i političkih misija. Ban je ocijenio da trenutačno ima "veoma malo prostora" za napredovanje prema političkom rješenju sukoba. Usto je izrazio zabrinutost zbog opasnosti širenja sukoba na susjedne zemlje.
VATIKAN
Benedikt XVI., papa u miru, proveo je prva 24 sata nakon odreknuća od papinske službe između televizije, molitve i krepkog sna tijekom noći, rekao je u petak predstojnik tiskovnog ureda Svete Stolice, dan nakon povijesnog odreknuća Josepha Ratzingera. "Jutros sam telefonirao njegovu osobnom tajniku, mons. Georgu Gaensweinu kako bih doznao novosti: rekao mi je da je Benedikt XVI. bio opušten, da je jako dobro spavao, da je u mirnom i spokojnom ozračju", rekao je u povjerenju otac Federico Lombardi na tiskovnoj konferenciji koju će odsad svakodnevno održavati. U četvrtak navečer, nakon odreknuća, "Njegova Svetost Benedikt XVI., papa u miru" gledao je "nekoliko informativnih emisija na televiziji i bio je zadovoljan dobrim prikazom uzbudljivih događaja tijekom poslijepodneva", komentirao je taj svećenik, isusovac. "Nakon večere, kako ima običaj prošetati nakon objeda, kratko je prošetao Švicarskim salonom koji gleda na jezero Albano a onda se povukao na molitvu i odmor", dodao je. Sutradan, kao i dok je boravio u Vatikanu, "ustao je u 7.00 sati kako bi slavio misu i molio časoslov", rekao je. Upoznao se i s brojnim porukama koje su mu pristigle. Osamdesetpetogodišnji bivši papa, velik zaljubljenik u glazbu, ponovo je sjeo za glasovir, istaknuo je još glasnogovornik. "Zadnjih dana je svirao u svojim odajama u Vatikanu. Jučer nije svirao jer je htio pogledati informativne emisije na televiziji. Vratit će se glasoviru ovih dana, što znači da je opušten", dodao je otac Lombardi.
ZAGREB
Turski premijer Tayyip Erdogan našao se na udaru kritika Izraela, SAD-a i UN-a zbog izjave na UN-ovu "summitu o toleranciji" u Beču, u kojoj je cionizam izjednačio s fašizmom, antisemitizmom i islamofobijom te sve pojave nazvao "zločinima protiv čovječnosti", izvješćuje u petak BBC. Erdogan je na forumu UN-a "Savez civilizacija", čiji je cilj proširiti dijalog između Zapada i islama, kazao da je "kao i na cionizam, antisemitizam i fašizam, neophodno i na islamofobiju gledati kao na zločin protiv čovječnosti". Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je Erdoganovu izjavu nazvao "mračnom i pogrdnom". "Strogo osuđujem usporedbu cionizma i fašizma turskog premijera. Mislio sam da su takve mračne i pogrdne izjave stvar prošlosti", rekao je Netanyahu. Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon je izrazio žaljenje što su takve "škodljive riječi izgovorene na skupu o odgovornom vodstvu". Glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost Tommy Vietor je kazao da je "karakteriziranje cionizma kao zločina protiv čovječnosti uvredljivo i pogrešno". Američki državni tajnik John Kerry, koji se nalazi u posjetu Ankari, u petak je kazao da SAD izjavu turskog premijera smatra "spornom". "Ne samo da se s tom izjavom ne slažemo, smatramo je spornom", kazao je Kerry na konferenciji za novinare s turskim ministrom vanjskih poslova Ahmetom Davutogluom. Potvrdio je da je o tome razgovarao sa svojim turskim kolegom, a da će o tome govoriti i s premijerom Tayyipom Erdoganom.
RIM/BERLIN
Talijanski predsjednik Giorgio Napolitano u petak je isključio mogućnost sazivanja novih izbora, dok se stranke i dalje natežu i svađaju oko formiranja vlade, izvješćuje Reuters i podsjeća da su rezultati nedavno održanih parlamentarnih izbora doveli zemlju u pat poziciju jer niti jedna stranka nema dovoljnu većinu.
Govoreći tijekom posjeta Berlinu, Napolitano je kazao da je Italiji potrebna stabilna vlada te da se novi izbori trenutno ne mogu održati. "Ne zanima me ponovni povratak na birališta", kazao je Napolitano novinarima na margini događanja na sveučilištu Humboldt. Napolitanov mandat završava sredinom svibnja, no uvjeren je da će i njegov nasljednik biti jednako protiv sazivanja novih izbora. "Sumnjam da će novi predsjednik jedino misliti o novim izborima. Moramo vidjeti kako Italiji podariti novu vladu", dodao je Napolitano. Pier Luigi Bersani, čelnik Demokratske stranke (PD) čija koalicija lijevog centra ima većinu u donjem, Zastupničkom domu ali ne kontrolira Senat, gornji dom parlamenta, isključuje kao rješenje "veliku koaliciju" s desnim centrom Silvija Berlusconija. Pokret 5 zvijezdica Beppea Grilla, koji je najjača pojedinačna stranka u zemlji i treća po snazi politička grupacija, isključio je pak svaku mogućnost da bilo kojoj stranci pokloni povjerenje, uz poruku da su spremni dati potporu pojedinačnim zakonima. Bersanija je Grillo nazvao "mrtvacem koji govori" i ocijenio da sljedeća vlada neće trajati više od godinu dana.
BERLIN
Donji dom njemačkog parlamenta Bundestag, prihvatio je u petak reformu prava intelektualnog vlasništva nazvanu "Lex Google" čija je zadaća bolje štititi nakladnike na internetu. Za "Lex Google" glasovala su 293 zastupnika iz redova većine (konzervativci iz CDU/CSU-a i liberali iz FDP-a) a protiv su bila 243 zastupnika ljevice (SPD, stranka Ljevice i Zeleni). "Ovim nacrtom zakona nakladnicima se želi zajamčiti da neće biti oštećeni u odnosu na druge operatere u 'online' sektoru", ističe se u preambuli pisma namjere uz taj nacrt koji se može pogledati na mrežnoj stranici Bundestaga. O tom će se nacrtu zakona još raspravljati u Bundesratu (gornji dom parlamenta), gdje koalicijska vlada nema većinu. Tekst predviđa da pretraživači ubuduće plaćaju nakladnicima pristojbu za korištenje njihovih sadržaja.
No pristojba se neće plaćati za "korištenje sadržaja u okviru prava citiranja", ističe se u pismu namjere, gdje se ne kaže ništa o dopuštenim razmjerima tog korištenja.
Udruga njemačkih nakladnika je u priopćenju "pohvalila odluku Bundestaga o autorskim pravima" koja je "prekinula pravnu prazninu". "Premda prihvaćen tekst ne vodi računa o svim očekivanjima nakladnika, on je važan čimbenik u jamčenju jednakih prava u digitalnom svijetu", ocijenili su.
BERLIN
Njemačka novinska agencija dapd po drugi put u posljednjih pet mjeseci nalazi se u stečajnom postupku, objavljeno je u petak u Berlinu. Agencija dapd, koja je početkom listopada 2012. prijavila insolventnost, početkom veljače počela je poslovati s novim vodstvom, ali je u petak pred sudom u Berlinu ponovno pokrenut stečajni postupak. "Nepredvidljive strukturalne teškoće, čiji su uzroci u prijašnjoj insolventnosti, prinudile su direktora dapd-a Ulricha Endea na ponovne pregovore s ulagačima", priopćila je agencija, dodajući kako investitori u agenciju nizu ispunjavali svoje ugovorne obveze. Tijekom stečajnog postupka krajem prošle godine, agencija je otpustila oko stotinu od ukupno gotovo 300 stalno zaposlenih, a mnogi korisnici otkazali su suradnju. Novi direktor Ende okupio je nove ulagače i najavio da je pronašao više od četiri milijuna eura za spas agencije. Sud je u petak imenovao stečajnu upraviteljicu. Dapd je nakon dpa najveća njemačka novinska agencija. Osnovana je 2010., spajanjem agencije Deutscher Depeschendienst (ddp) i njemačkog ogranka američke Associated Press (AP).
BEOGRAD
Srbijanska novinska agencija Tanjug bit će privatizirana nakon što 1. siječnja 2014. godine prestane financiranje medija iz državnog proračuna, izvjestili su u petak beogradski mediji navodeći izjavu pomoćnika srbijanskog ministra kulture Dragana Kolarevića. Prema njegovim riječima, Tanjug će biti privatiziran sukladno državnoj medijskoj strategiji i odluci države da se povuče iz vlasništva u medijima. Kolarević je na tiskovnoj konferenciji izjavio da s 1. siječnja 2014. prestaje proračunsko financiranje državnih medija. "Zasad je po zakonu planirano da potpuni prestanak financiranja Tanjuga iz proračuna bude sredinom 2014.", navodi Kolarevićeve riječi tjednik "Novi magazin". Beogradska RTV postaja B92 izvijestila je da će idućeg tjedna početi javna rasprava o prijedlogu novog zakona o informiranju, kojim je također predviđena privatizacija medija koji se financiraju iz državnog proračuna, uključujuči i agenciju Tanjug.
SARAJEVO
Nova vlada Republike Srpske trebala bi biti imenovana do 15. ožujka, a u njezinu sastavu bit će i neki ministri iz vlade koja je podnijela ostavku, najavili su u petak u Banjoj Luci visoki dužnosnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika čija će stranka činiti jezgru nove izvršne vlasti. Igor Radojičić, koji je član vodstva SNSD-a i predsjednik parlamenta RS, kazao je kako se zakazivanje sjednice parlamenta na kojoj će se odlučivati o potvrdi vlade može očekivati u razdoblju od 10. do 15. ožujka. Mandatar za sastav nove entitetske vlade Željka Cvijanović izjavila je kako je nakon konzultacija u vrhu SNSD-a odlučeno o tome tko će biti ministri, no nije željela kazati njihova imena. Imena novih ministra postat će javna tek na sjednici parlamenta na kojoj će se odlučivati o potvrdi nove vlade.
CAPE CANAVERAL
Privatna tvrtka za svemirska istraživanja SpaceX lansirala je u petak u Cape Canavaralu na Floridi svoju raketu Falcon-9 koja nosi kapsulu za opskrbu na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS), no ubrzo nakon lansiranja došlo je do problema s potisnicima, priopćio je vlasnik i utemeljitelj tvrtke, milijarder Elon Musk na svom Twitter profilu. "Falcon-9 je lansiran kako je planirano i ubrzo je dosegao orbitalnu visinu, no na teretnom vozilu Dragon, koje prevozi više od jedne tone tereta za ISS, radi samo jedna od četiri skupine potisnika", objasnio je Musk. Kontrola letenja NASA-e u Houstonu je ponudila pomoć, no SpaceX trenutno pokušava aktivirati barem dvije skupine potisnika. To je prvi put da kapsula Dragon ima probleme u orbiti. Dvije prijašnje kapsule, lansirane prošle godine, nisu imale problema na letu za ISS. SpaceX je potpisao milijardu dolara vrijedan ugovor s NASA-om o opskrbi ISS-e.