BRUXELLES
Europska komisija predviđa i za 2013. pad BDP-a, drugu godinu za redom u eurozoni, a u zemljama koje su najteže pogođene krizom očekuje se daljnji porast nezaposlenosti. Eurozona će i ove godine biti u recesiji, s padom BDP-a od 0,3 posto, a na razini cijele Unije BDP bi trebao ostvariti vrlo mali rast od 0,1 posto, pokazuju ekonomske prognoze Europske komisije objavljene u petak u Bruxellesu. Prošle je godine pad BDP-a u eurozoni iznosio 0,6 posto.
Najveće gospodarsko u eurozoni, Njemačka, ove bi godine trebalo rasti 0,5 posto, a Francuska, drugo po veličini gospodarstvo, samo 0,1 posto. U Italiji se očekuje pad od 1 posto. Komisija za Španjolsku očekuje pad od 1,4 posto za ovu godinu, a toliko je iznosio i prošle. U Grčkoj će ove godine šestu godinu za redom pasti BDP i to za 4,4 posto, što je nešto bolji rezultat nego prošle godine kada je pad iznosio 6,4 posto. Portugal, koji je kao i Grčka dobio međunarodnu financijsku pomoć, također očekuje gospodarski pad od 1,9 posto, dok je prošle godine iznosio 3,2 posto. Te tri zemlje koje su u programu međunarodne financijske pomoći imaju najveće stope nezaposlenosti, u Grčkoj 27 posto, Španjolskoj 26,9 posto i u Portugalu 17,3 posto. Prosječna stopa nezaposlenosti u eurozoni također je visoka i ove bi godine trebala dosegnuti 12,2 posto s prošlogodišnjih 11,4 posto. Irska je jedina od zemalja koje su u programu međunarodne financijske pomoći uspjela ostvariti rast. Prošle godine njezino je gospodarstvo raslo 0,7 posto, a za ovu se godinu očekuje rast od 1,1 posto. Komisija za Austriju predviđa ove godine rast od 0,7 posto, a u Sloveniji pad od 2 posto. Ekonomske prognoze, između ostaloga, služe Europskoj komisiji kao podloga za odluke o pokretanju postupka zbog pretjeranog proračunskog deficita. U okviru toga postupka Komisija pregovara s pojedinim članicama i utvrđuje do kada moraju svesti svoj proračunski manjak unutar dopuštenih 3 posto BDP-a. Od izbijanja krize u EU je dogovoreno niz mjera za jačanje proračunske discipline i sada Komisija ima instrumente za kažnjavanje onih zemalja koje ne surađuju. Trenutačno je postupak zbog prekomjernog deficita pokrenut protiv 20 od 27 zemalja članica.
LJUBLJANA
Stranka Pozitivna Slovenija (PS) podnijela je u petak prijedlog za glasovanje o Alenki Bratušek kao mandatarki za sastav nove vlade, izjavio je popodne na konferenciji za novinare predsjednik zastupničke skupine te stranke Janko Moederndorfer na konferenciji za novinare. Pudupiru je i Demokratska stranka umirovljenika (DESUS), Socijalni demokrati (SD) te Građanska lista (GL). Riječ je o pokretanju mehanizma izricanja tzv. "konstruktivnog nepovjerenja" sadašnjoj vladi, kojim se dobiva istodobno imenuje mandatar za sastav nove vlade. U slučaju da dobije natpolovičnu većinu glasova, Bratušek bi postala mandatarka za sastav nove vlade koju bi potom trebala predložiti parlamentu. Prema ovom postupku, parlament u roku od tjedan dana mora sazvati sjednicu na kojoj se glasuje o novoj vladi.
Moederndorfer je rekao da predlaže da se sjednica na kojoj bi se glasovalo o Bratušek kao mandatarki održi u srijedu s početkom u 10 sati.
BEOGRAD
Skupina nevladinih udruga u Srbiji zatražila je u petak od srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića da se odrekne titule četničkog vojvode, ocijenivši da bi to bilo od velikog značenja za Srbiju i srpski narod. U otvorenom pismu 11 nevladinih udruga podsjeća da je titula četničkog vojvode Nikoliću dodijeljena 1993. godine na Romaniji. Iako ta titula, po mišljenju udruga, "nema nikakvu vrijednost niti smisao", odricanje od nje bilo bi, smatraju "od velikog značenja za Srbiju i srpski narod i za njihove odnose s drugim narodima i državama". Kako izvješćuju beogradski elktronički mediji, nevladine udruge ukazuju da je temeljni uzrok svih sadašnjih teškoća Srbije njezina nesposobnost da se odlučno distancira od devedesetih godina, da istinski raskine s mitovima i zabludama jednog doba u kojem je došla u sukob s cijelim svijetom. "Ako se ta tendencija kretanja unatrag hitno ne zaustavi, treba se bojati da će se Srbija ponovo suočiti s teškim iskušenjima", navodi se u pismu nevladinih udruga srbijanskom predsjedniku i dodaje da Nikolić "nije jedini, ali je najpozvaniji" da se suprotstavi tome hodu unatrag."Fenomen četništva u Srbiji će, u najmanju ruku, ostati diskutabilan i kontroverzan dok o njemu, a naročito o neočetništvu iz devedesetih godina, najbliži susjedi Srbije misle sve najgore", tvrde nevladine udrue u pismu Nikoliću i dodaju kako je veći broj pripadnika "neočetništva" završio na raznim sudovima pod optužbama za ratne zločine, "bacivši tako ljagu na sve nas".
"Ni Srbiji ni Vama taj teret nije potreban. Mi ćemo svakako, kao narod, biti vječno odgovorni za zločine što su ih počinili naši sunarodnjaci, ali i sebi i drugima dugujemo bar to da stvari nazovemo pravim imenom i da za sva vremena raskinemo s onim što nas je osramotilo pred svijetom", navodi se u pismu 11 nevladinih udruga srbijanskom predsjedniku Tomislavu Nikoliću. Podsjećajući Nikolića kako je nekoliko puta rekao da želi biti presjednik svih građana Srbije, udruge su istakle da on to ne može biti sve dok nosi titulu četničkog vojvode i dok je se javno ne odrekne.
VATIKAN
Vatikan je u petak objavio kako kardinali moraju prisustvovati konklavama koje će omogućiti izbor novoga Pape, bez obzira na to što ih udruge bivših žrtava svećenika pedofila pokušavaju spriječiti u tome. "To je obveza, sastanak kojemu moraju prisustvovati svi kardinali. Ni uz kakvu izliku ne smiju izbjeći ovu obvezu", rekao je na konferenciji iza novinare glasnogovornik Svete Stolice, otac Federico Lombardi. U nekoliko su zemalja, među kojima su SAD, Belgija i Irska, udruge bivših žrtava svećenika pedofila koje optužuju crkvenu hijerarhiju da je štitila svećenike, izvršile pritisak na određene kardinale, pokušavši ih spriječiti u odlasku u Rim.
Među njima je i kardinal losangeleske nadbiskupije Roger Mahony kojemu su oduzete sve ovlasti, od administrativnih do mogućnosti da predvodi javna slavlja. Kardinal Mahony je zajedno s ostalim crkvenim čelnicima svojedobno pokušao zaštititi svećenike pedofile. Sličan je slučaj s bivšim nadbiskupom Philadelphije Justinom Francisom Rigalijem, belgijskim kardinalom Godfriedom Danneelsom te irskim kardinalom Seanom Bradyjem. Ukupno 117 kardinala mlađih od 80 godina ima pravo glasa, no dio ih, zbog zdravstvenog stanja, neće prisustvovati konklavama. "Ukoliko bilo tko od pozvanih kardinala odgovori kako istodobno ima drugih obveza, to se neće uzeti kao valjana isprika", rekao je Lombardi.
ZAGREB
Papa Benedikt XVI na svoju se šokantni odlazak s položaja zadnjeg dana ovog mjeseca možda nije odlučio zbog pomanjkanja snage, što se navodi kao službeni razlog, nego zbog saznanja da u Vatikanu ima homoseksualnih svećenika koji su pod ucjenama otkrivali tajne dokumente u aferi Vatileaks, pišu u petak svjetski mediji, pozivajući se na članke objavljene u talijanskom dnevniku Reppublica i tjedniku Panorama. Izraelski dnevnik Haaretz u svojem osvrtu tvrdi da je Papa odluku o odlasku donio 17. prosinca, na dan kad je dobio snop dokumenata koje su prikupila trojica kandidata tijekom tajne unutarnje istrage o okolnostima Vatileaksa.
Francuska agencija France Presse navodi da su kardinali na čelu sa Španjolcem Julianom Herranzom, kojima je Papa istragu povjerio još u proljeće, Svetog oca u listopadu izvijestili o postojanju "gay lobija" u Vatikanu, kojem Panorama u svojem članku pridaje "daleko najveću važnost i utjecaj od svih drugih unutar kurije".
Haaretz navodi da je izvješće u dva toma na više od 300 stranica pohranjeno u sef i da će biti predano nasljedniku Benedikta XVI. kad bude izabran, dok poznavatelj vatikanskih prilika u dnevniku Stampa, po AFP-u, tvrdi da će Papa prije abdikacije primiti trojicu kardinala i da će se o sadržaju njihovog golemog izvješća raspravljati možda i tijekom opće kongregacije na kojoj će kardinali pripremiti konklave. Također se navode riječi izvora bliskog vatikanskim kardinalima da se "sve vrti oko nepoštivanja šeste i sedme zapovijedi". Šesta zapovijed zabranjuje preljub, a katolici tvrde da se to odnosi i na homoseksualnu aktivnost. Sedma zabranjuje krađu.
Vatikan je reagirao istaknuvši velike pogreške u člancima u talijanskom tisku i najavio kako se te članke ne treba uzimati za ozbiljno. "Neće biti ni demantija, ni komentara ni potvrda nagađanja, fantazija i stajališta" koji će biti objavljeni u tisku u to doba, rekao je vatikanski glasnogovornik Federico Lombardi. Lombardi je potvrdio da povijesna Papina odluka o odlasku s položaja nije motivirana nikakvom "depresijom" ni psihološkim motivima nego nedostatkom snage.
BRUXELLES
Saveznici razmatraju zadržavanje od 8000 do 12000 vojnika NATO-a u Afganistanu nakon 2014. godine, rekle su Sjedinjene Države u petak naznačivši prvi puta službeno koliko bi stranih vojnika ostalo u zemlji nakon što je napusti veći dio borbenih postrojbi. Predsjednik SAD-a Barack Obama još nije odlučio koliko će američkih vojnika ostati u Afganistanu nakon 2014. godine, rekao je glasnogovornik Pentagona George Little. "Predsjednik još uvijek razmatra opcije i nije donio odluku o veličini moguće vojne nazočnosti SAD-a nakon 2014. godine i nastavit će razgovarati sa saveznicima i Afganistancima o tome kako najbolje možemo provesti dvije osnovne misije: djelovanje protiv ostataka al Kaide i s njom povezanih skupina te obuku i opremanje afganistanskih snaga", rekao je Little nakon sastanka ministara obrane zemalja NATO-a u Bruxellesu. Ministar obrane SAD-a Leon Panetta ranije je opovrgnuo izjavu njemačkog ministra obrane Thomasa de Maizierea da je SAD saveznicima u Bruxellesu rekao da će samo Sjedinjene Države zadržati 8.000 do 12.000 vojnika u Afganistanu. Od NATO-a predvođene snage u Afganistanu postupno odgovornost za sigurnost predaju afganistanskim kolegama dok se većina stranih postrojbi priprema napustiti zemlju do kraja 2014. godine. NATO će u Afganistanu nakon 2014. nastaviti voditi manju misiju za obuku.
WASHINGTON
Američki predsjednik Barack Obama objavio je u petak da je oko 100 američkih vojnika razmješteno u zapadnoafričkoj državi Niger, gdje će po riječima dužnosnika Pentagona uspostaviti bazu za bespilotne letjelice koje će špijunirati borce Al Kaide u području Sahare, izvijestio je The Washington Post. U pismu upućenom Kongresu, Obama je rekao da je oko 40 američkih vojnih osoba stiglo u Niger u srijedu, čime je ukupan broj vojnika stacioniranih tamo "oko" 100. Rekao je da će vojnici, koji su naoružani za samozaštitu, podržati vojnu operaciju koju Francuska predvodi u susjednom Maliju, gdje su borci Al Kaide i drugi militanti stvorili uporišta na području veličine Teksasa (696,241 km2). Baza za bespilotne letjelice u Nigeru označava pokretanje nove široke američke vojne operacije protiv Al Kaide i njenih podružnica, pored aktualnih borbenih misija u Afganistanu, Jemenu i Somaliji. CIA provodi i zračne napade protiv ciljeva Al Kaide u Pakistanu i Jemenu.
Obama nije izrijekom spomenuo bazu za bespilotne letjelice u pismu Kongresu, ali je rekao da će američke snage u Nigeru "osigurati podršku za prikupljanje obavještajnih podataka" i razmjenjivati te podatke s francuskim snagama u Maliju. Američki vojni dužnosnik, govoreći pod uvjetom anonimnosti kako bi iznio dodatne pojedinosti o vojnim operacijama, rekao je da gotovo svih 40 vojnika koji su u Niger stigli u srijedu pripada osoblju Ratnog zrakoplovstva i da je njihova misija podržati letove bespilotnih letjelica. Dužnosnik je rekao da će operacije bespilotnih letjelica krenuti "uskoro", ali je odbio reći da li su letjelice Predator već stigle u Niger ili koliko će ih biti razmješteno u toj zemlji. Bespilotne letjelice će u početku biti stacionirane u glavnom gradu Niameyu, ali ih vojni dužnosnici u konačnici žele premjestiti u sjeverni grad Agadez, koji je bliže dijelovima sjevernog Malija gdje je Al Kaida prisutnija. Dovođenje Predatora u Niger popunjava prazninu u vojnim sposobnostima Pentagona iznad Sahare, koja ostaje izvan dosega njegovih baza s bespilotnim letjelicama u istočnoj Africi i južnoj Europi. Predatori će u Nigeru samo provoditi nadzor a neće izvoditi zračne napade, rekao je dužnosnik. "To je čisto misija prikupljanja obavještajnih podataka", rekao je on. Ostali dužnosnici su kazali da Obamina administracija nije isključila mogućnost naoružavanja Predatora s projektilima u budućnosti.
HAVANA
Kubanski predsjednik Raul Castro u petak je neočekivano najavio svoje moguće povlačenje s dužnosti zbog poodmaklih godina, unatoč tome što bi u nedjelju trebao biti ponovno izabran na predsjedničku dužnost. "Podnijet ću ostavku. Navršio sam 82 godine i imam pravo povući se. Ne mislite li i vi tako?", odgovorio je novinarima uz smijeh Castro, tijekom ceremonije na kojoj je zajedno s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedevom obišao sovjetsko vojno groblje u Havani. Kubanski čelnik nije rekao kada bi se mogao povući s dužnosti. Na pitanje novinara o govoru koji će održati u nedjelju nakon ponovnog izbora, Raul Castro nije želio govoriti o pojedinostima: "Ne bi bilo u redu govoriti unaprijed", odgovorio je novinarima, kazavši im kako će "govor biti zanimljiv" te da ga svakako prate. Raul Castro je na predsjedničku dužnost izabran godine 2008., naslijedivši na tom mjestu brata Fidela koji se povukao s vlasti iz zdravstvenih razloga. Raul Castro će 2018., kada mu završi mandat, imati 86 godina.
DAMASK
U eksploziji triju raketa zemlja-zemlja na istočnu četvrt sirijskoga grada Alepa ubijeno je najmanje 12 civila, među kojima je dvoje djece, a više desetaka ih je ranjeno, objavio je u petak sirijski Opservatorij za ljudska prava sa sjedištem u Londonu. "Smrtno je stradalo najmanje 12 ljudi, a više od 50 ih je ranjeno", rekao je za France presse telefonom Rami Abdel Rahman, direktor organizacije. Rakete su ispaljene na istočnu četvrt Alepa Tariq al-Bab, stoji u priopćenju organizacije te se ističe kako se strahuje da bi broj smrtno stradalih mogao biti i veći s obzirom na to da su uništeni brojni domovi, a ispod ruševina bi moglo biti još mrtvih.
EREVAN
Tisuće ljudi prosvjedovale su u petak u Erevanu, glavnom gradu Armenije, protiv reizbora predsjednika Serža Sarksjana tvrdeći da je stvarni pobjednik izbora čelnik oporbene stranke. Međunarodni promatrači su izjavili da je glasovanje održano u ponedjeljak pokazalo poboljšanje u odnosu na prošle izbore u Armeniji, ali da je i dalje slaba konkurencija budući da se neki od najistaknutijih Sarksjanovih suparnika nisu kandidirali na izborima jer su smatrali da će izbori biti lažirani kako bi on pobijedio. Skup na Trgu slobode u Erevanu bio je miran, a prosvjeda u drugim gradovima te bivše sovjetske republike nije bilo. Međutim, analitičari su zabrinuti da bi moglo doći do nestabilnosti u regiji koja je ključna tranzitna ruta za opskrbu Europe kaspijskim plinom i naftom. Pristaše Sarksjanovog glavnog protukandidata na predsjedničkim izborima, Rafija Hovanesjana, uzvikivali su na skupu "Rafi! Rafi!" i "Armenija! Armenija!" i tvrdili su da su izbori namješteni u korist Sarksjana.
"Trebamo mirno nastaviti svoju borbu i to u skladu s ustavom. Naš demokratski pokret neće stati i mi ćemo pobijediti", rekao je Hovanesjan. Po službenim podacima izbora, Sarksjan je ponovo izabran za predsjednika s 58,64 posto glasova birača, dok je bivši ministar vanjskih poslova Rafi Hovanesjan dobio 36,75 posto glasova.
PEKING
Kinesko ministarstvo okoliša priznalo je postojanje takozvanih "sela karcinoma" nakon godina javnih nagađanja o pogubnom utjecaju onečišćenja na određenim područjima, prenosi u petak BBC. Aktivisti za zaštitu okoliša godinama tvrde da su stope oboljelih od karcinama u nekim selima u blizini tvornica i zagađenih tekućica jako porasle. Ministarstvo okoliša u svom posljednjem izvješću navodi da je u Kini raširena proizvodnja i potrošnja štetnih kemikalija koje su zabranjene u mnogim razvijenim zemljama. "Toksične kemikalije prouzročile su mnoge hitne situacije vezane za onečišćenje vode i zraka", stoji u izvješću. Također se navodi da takve kemikalije mogu predstavljati dugoročnu prijetnju ljudskom zdravlju i to se izravno povezuje s takozvanim "selima karcinoma". "Postoje čak neki ozbiljni slučajevi zdravstvenih i socijalnih problema kao što je pojava sela karcinoma u pojedinim regijama", ističe se u izvješću, ali se ne pojašnjava izraz "selo karcinoma".
Kina se susreće s rastućim nezadovoljstvom javnosti zbog zagađenja zraka i industrijskog otpada kao posljedica industrijskog razvoja. Medijska izvješća o uvjetima života u tim "selima karcinoma" su vrlo česta. Godine 2009. jedan je kineski novinar objavio zemljovid na kojem su obilježena ta navodno pogođena sela. Aktivist za zaštitu okoliša Wang Canfa, koji vodi centar za zagađenje zraka u Pekingu, izjavio je za AFP kako je to prvi put da se fraza "sela karcinoma" pojavila u dokumentu jednog ministarstva.