Stranke na vlasti koje upornom provedbom strogih programa štednje nastoje pridobiti povjerenje ulagača suočene su s opasnošću da ih s vlaste zbace birači kojima je preko glave smanjivanja troškova i povećanja poreza.
S druge strane, one vlade koje labavljenjem fiskalnih okova ili primjenom nekonvencionalnih načina žele vratiti potporu birača uoči izbora riskiraju pad interesa za investicije i posljedično još više muke za građane.
Situacija je gotovo bezizlazna i u njoj neće biti pobjednika. Koji god put njihove vlade odabrale, obični Bugari, Česi, Mađari i Slovenci, koji svi imaju priliku birati na izborima ove ili iduće godine, vjerojatno će se suočiti s još većom nezaposlenošću i zamrznutim plaćama.
To je smrtonosna kombinacija za izborne izglede bilo koje vladajuće stranke, a povećava i vjerojatnost ulaska u političke pat-pozicije u kojima se prekida proces odlučivanja, na površinu izlaze nekonvencionalne i neprovjerene političke vizije i raste potpora rubnim političkim snagama.
Mnogi među oko 100 milijuna ljudi koji su proteklog desetljeća ušli u Europsku uniju uz nadu u život po zapadnjačkim standardima svakim su danom sve obeshrabreniji.
Prema pokazateljima prosinačke ankete Eurobarometra, 80 posto ispitanih smatralo je "lošom" gospodarsku situaciju u osam od deset novih članica, nekadašnjih komunističkih zemalja, a najveći razlog za zabrinutost bila je nezaposlenost.
Ta zabrinutost sve je jača u Sloveniji i Češkoj, dvjema državama koje provode agresivne programe štednje koji produbljuju bolne posledice recesije i povećavaju broj nezaposlenih osoba do rekorno visokih razina.
"S obzirom na to kako vlada smanjuje potrošnju u javnom sektoru i ulaganjima, mali su izgledi da dobijem pravi posao", rekao je 24-godišnji Dejan, polaznik menadžerskog studija u Sloveniji. "I ja i mnogi moji kolege tražimo posao u inozemstvu u nadi da će nam tamo biti bolje", dodao je.
Ionako ranjiva zbog gospodarskih teškoća pod kojima stenje zemlja, koalicija premijera janeza Janše urušila se prošlog mjeseca pod optužbama za korupciju i sad toj državici prijeti održavanje već drugih izbora u posljednje dvije godine, ako se oporbene stranke ne uspiju dogovoriti o novoj vladi.
U sličnoj je situacija češka vlada na čelu s Petrom Nečasom, koju ekonomisti terete za produbljivanje najduže recesije u posljednjih 15 godina strogom provedbom mjera štednje. Kao najveću opasnost ističu samouništavajući krug u kojem štednja ubija rast i proračunske prihode da bi se potom moralo još jače štedjeti kako bi se ispunili fiskalni ciljevi.
"Tu je najveći krivac Češka Republika, koja se, kako se čini, udala za štednju", smatra londonski ekonomist William Jackson. Krajnja štednja kao jedini moto politike mogla bi usmjeriti birače prema rubovima političkog spektra.
Gnjev naroda zbog štednje u Češkoj je na površinu dovukao komuniste, koji se gotovo i nisu reformirali otkako su vladali nekadašnjom Čehoslovačkom, pa sad u nekim anketama, godinu dana prije izbora, zauzimaju drugo mjesto po potpori birača, s gotovo jednakim rezultatima kao i koalicija vladajućih građanskih demokrata premijera Nečasa i stranke TOP 09,
"Nitko ne želi i ne podupire ovu vladu. Zašto su još ovdje?", rekao je Premušil Mastny, 70-godišnji umirovljenik.
U Mađarskoj rascjepkana oporba ne predstavlja osobitu prijetnju vladi premijera Viktora Orbana, ali se uoči izbora, zakazanih za 2014., 40 posto biračkog tijela izjašnjava kao neodlučno.
Za Bugarsku, pak, analitičari predviđaju da bi se mogla naći u opasnosti da prijevremeni izbori, i to možda već u travnju, uzrokuju pat poziciju nalik na one koje su zaustavile reforme u susjednim Grčkoj i Rumunjskoj.
U pokušaju da se ponovno približe biračima, neki su političari skrenuli s uobičajenog neoliberalnog puta reformi i ponašanja koje zagovara većina vlada u Europskoj uniji. Orban je razbjesnio ulagače namećući najviši porez na banke u Europi i mjere kojim strane tvrtke želi primorati da više pridonose prihodima proračuna.
Bugarski premijer Bojko Borisov poveo se za mađarskim kolegom i uoči ovotjedne ostavke izazvao čuđenje prijetnjom oduzimanja licence za distribuciju električne energije češkoj tvrtki CEZ. Česi su odmah tu najavu osudili kao "zabrinjavajuću", a analitičari ukazuju na to da bi takav potez bio u suprotnosti s pravilima EU, čija je Bugarska članica.
Isti izvori dodaju da takve mjere mogu nakratko privući birače, ali bi dugoročno mogle biti opasne jer bi mogle otjerati ulagače i ugroziti gospodarski oporavak zemlje.