Definiranje migracijske politike dio je monitoringa EU i jedna od 10 zadaća koje Hrvatska treba ispuniti prije pristupanja Uniji. Kako je uvodno obrazložio ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, njome se, uz ostalo, određuje statusno pitanje stranaca bez hrvatskog državljanstva, pitanje azilanata, viznog režima, ali i olakšavanja povratka svim zainteresiranim hrvatskim iseljenicima. Neregularne migracije pojačano će se sankcionirati nakon pristupanja EU, za što se uvode četiri vrste prekršaja - za nezakoniti prelazak granice, nazakoniti boravak, nezakoniti rad i neposjedovanje putne isprave. Kao promjene u viznom režimu, koji se potpuno usklađuje s onim EU, Ostojić je najavio uvođenje viza za državljane Turske i Ruske Federacije. Cilj je da migracijska kretanja budu u korist gospodarskog i socijalnog razvitka hrvatske države, poručio je ministar.
Sonja Koenig u ime Kluba HNS-a pozdravila je vladin prijedlog, istaknuvši njegovu usklađenost s europskom idejom slobode kretanja. "Moramo u Hrvatskoj stvoriti multikulturalno ozračje, zanimljivo strancima koji traže posao", rekla je Koening, upozorivši na pokazatelje negativnih demografskih trendova u Hrvatskoj i idućih 30-ak godina.
Replicirao joj je Dinko Burić (HDSSB) poručivši kako nije sporno da treba stvarati bolje uvjete života za strance, ali je sporno da Hrvati moraju odlaziti iz Hrvatske.
"Nismo stvarali hrvatsku državu koja će biti poželjna strancima, a nepoželjna Hrvatima. Nažalost, danas imamo vlast koja se ponaša kao imigracijski ured za strance, a emigracijski za Hrvate", poručio je Burić.
Njegov stranački kolega Zoran Vinković upozorio je da je riječ o nepotpunom dokumentu, u kojemu nema ni riječi o akutnom problemu hrvatske ekonomske emigracije.
"Iz Hrvatske odlaze visokoobrazovani kadrovi u koje je utrošeno mnogo novca, a koji su od hrvatske države dobili 1600 kuna mjesečno za stažiranje", istaknuo je Vinković.
Davor Stier (HDZ) također smatra da predloženi vladin dokument nudi samo tehničko usklađivanje s EU, bez jasnih strateških ciljeva i rješenja demografskih problema. Izostao je, ističe, aspekt regionalnog razvoja, a povratak hrvatskog iseljeništva samo se deklarativno potiče, jer se uvode restriktivni kriteriji za stjecanje hrvatskog državljanstva. Citirajući dio dokumenta u kojemu se "priznaje da u idućem četverogodišnjem razdoblju nije moguće predvidjeti hoće li prestati recesija",
Stier je upozorio da je to u suprotnosti sa službenim stavom vlade i najavama gospodarskog oporavka. Ostaje nejasno što je uopće stav vlade, upozorio je Stier te poručio da HDZ neće podržati "dokument u ovom obliku i traži od vlade da u njegovu izradu uključi i znanstvenu zajednicu".
U ime predlagatelja odgovorio mu je ministar Ostojić, upozorivši da je neprecizno citirao dio dokumenta koji se odnosi na recesiju. Kao nejasan naveden je tempo izlaska iz recesije, pojasnio je Ostojić te poručio kako to "vjerojatno ne znaju ni u Njemačkoj".
Da je predložena migracijska politika nepotpuna mišljenja je i Dragan Crnogorac (SDSS), koji je posebno upozorio na oko tri tisuće osoba, rođenih u Hrvatskoj, koje do danas ne mogu ostvariti pravo na hrvatsko državljanstvo. "Politika migracije RH za iduće razdoblje trebala bi sadržavati i pitanja povratka i održivog povratka ljudi koji su morali otići iz Hrvatske", poručio je Crnogorac.
Sabor je danas završio s radom.