LJUBLJANA
Odluka premijera Janeza Janše da na parlament prebaci odlučivanje o podnesku kojim bi Slovenija Arbitražnom sudu trebala utemeljiti opravanost svoje argumentacije u graničnom prijeporu s Hrvatskom, za kojega se činilo da je smiren postizanjem Arbitražnog sporazuma 2009. godine, ima razloge u slovenskoj unutarnjoj politici i trenutačnoj situaciji u Janšinoj vladi, dominantna je ocjena kritičnih komentara u slovenskom tisku. Za Janšu i još dvije stranke u njegovoj trenutačnoj koaliciji, stranku Nova Slovenija (NSI) i Slovensku pučku stranku (SLS) takav "manevar" zapravo znači da "unaprijed peru ruke" u slučaju da bi rezultat arbitraže o granici za Sloveniju bio nepovoljan jer su se Arbitražnom sporazumu svojedobno u oporbi protivile, držeći ga štetnim za Sloveniju i upitnim u pogledu mogućnosti da Slovenija s Hrvatskom dobije "pravednu granicu", tvrdi u subotu u komentaru mariborski dnevnik "Večer". Istodobno, navodi komentator, Janšino "arbitražno manevriranje" predstavlja i pokušaj premijera da preusmjeri pažnju javnosti od poteza kojima on kadrovskim i drugim potezima osvaja sve više moći i utjecaja, iako je njegova koalicija pred raspadom i više nema većinu u parlamentu. Ljubljansko "Delo" u subotu također tvrdi da je obnova rasprave o temeljima arbitražnog sporazuma u slovenskom parlamentu "dimna bomba" i dio "strategije preusmjeravanja pažnje" od situacije koju Janša koristi za preuzimanje sve više vlasti u državnim ustanovama.
"Svjedoci smo potpunog apsurda: dok se političari i javnost budu zabavljali s granicom, Janša će dobiti priliku da prigrabi još više vlasti i utjecaja", navodi vodeći slovenski dnevnik. Iako Janša parlamentu predlaže samo "manje korekcije" definiranja predmeta graničnog prijepora s Hrvatskom, parlament bi zapravo trebao odlučivati između prijedloga koji su dali pravni stručnjaci i prijedloga razgraničenja koje je Janša zajedno sa nekim drugim strankama tadašnje desne oporbe predlagao početkom 2009. godine, u jeku rasprava treba li Slovenija hrvatsko članstvo u NATO savezu uvjetovati pitanjem granice, navodi list.
SARAJEVO
Europska unija izgubila je strpljenje u odnosu na Bosnu i Hercegovinu i ukoliko njeni političari do kraja ožujka ne postignu dogovor o provedbi izmjena ustava i izbornog zakona kojima se ukida diskriminacija pripadnika nacionalnih manjina, EU planira na "duže vrijeme" zamrznuti odnose s tom zemljom, prenio je u subotu sarajevski "Dnevni avaz" upozorenje iz delegacije Europske unije u BiH. Neimenovani dužnosnik EU je kazao kako je u ovom trenutku ključno da se do kraja narednog mjeseca postigne dogovor o provedbi presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci" iz 2009. godine kojom je utvrđeno da BiH krši prava manjina jer njihovim pripadnicima ne dopušta kandidiranje za članove Predsjedništva BiH i za zastupnike u Domu naroda državnog parlamenta.
Obećanje da će se to dogoditi najkasnije tijekom ožujka prošle su godine europskom povjereniku za proširenje Štefanu Fueleu dali čelnici najvećih parlamentarnih stranaka u BiH no dogovora među njima još nema. Ukoliko se do kraja ožujka ne postigne vjerodostojan napor na provedbi presude "Sejdić-Finci", Bosna i Hercegovina bi tek 2015. mogla obnoviti svoje aktivnosti na europskom putu", stajalište je EU kako ga prenosi "Avaz". Vjerodostojan napor u ovom slučaju znači "postizanje čvrstog političkog dogovora koji će biti prenesen na papir i upućen državnim institucijama da bi procedure promjene Ustava BiH i ustava nižih razina vlasti mogle biti pokrenute". Ukoliko se to dogodi, Europsko vijeće bi na zasjedanju planiranom za travanj moglo odobriti stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU. Nakon toga bi BiH dobila mogućnost predati zahtjev za odobravanje statusa kandidata za članstvo u EU i u slučaju ispunjavanja uvjeta mogla bi ga dobiti u prvoj polovici 2014. godine. "Mi smo, iskreno, izgubili strpljenje. Godinama se ništa nije učinilo na provedbi presude 'Sejdić-Finci' i želimo vidjeti može li se konačno postići dogovor. Ako rezultat našeg intenzivnijeg uključenja bude pozitivan, BiH će krenuti dalje na putu integriranja u EU. Ako to izostane, zamrznut će se na duže razdoblje odnos vaše zemlje i EU", izjavio je neimenovani dužnosnik. EU razmišlja i o kaznenim mjerama za političare u BiH za koje se ocijeni da koče reforme u zemlji. To uključuje zabranu ulaska u EU onima koji budu opstruirali dogovor i zamrzavanje imovine koju imaju u bilo kojoj zemlji Unije.
BEOGRAD
Srbijanski premijer Ivica Dačić našao se, drugi put za tjedan dana, na meti tabloida koji ga posredno ili izravno dovode u vezu s pripadnicima narko-klana odbjeglog Darka Šarića, za kojim zbog trgovine narkoticima traga nekoliko država i sigurnosnih agencija, među ostalim i američki ured za borbu protiv droge (DEA).
Beogradski tabliod “Informer” u subotnjem broju piše da je Uprava kriminalističke policije (UKP) MUP-a Srbije 2008. godine pratila Ivicu Dačića, tada ministra unutarnjih poslova, i snimila njegova dva susreta s Rodoljubom Radulovićem, bliskim Šarićevim suradnikom. Ta se informacija pojavila nakon što već nekoliko dana mediji spekuliraju da je nekadašnji Dačićev šef ureda Branko Lazarević također bio u kontaktu sa Šarićevim suradnicima i, navodno, ih izvjestio da su pod prismotrom policije. Lazarević, koji je danas službenik srbijanskog veleposlanstva u Ateni, posredstvom svog odvjetnika kategorički je opovrgnuo tvrdnje koje ga povezuju sa Šarićevim klanom. Subotnji “Informer”, međutim, navodi kako se Dačić susreo sa Šarićevim suradnikom Rodoljubom Radulovićem u studenom i prosincu 2008. godine i da je, pozivajući se na navode u UKP-u, dokumentacija o Dačićevim sumnjivim kontaktima proslijeđena odvjetništvu i uredu za komunikacije službi sigurnosti. Pozivajući se na “tajne službene bilješke UKP-a” u koje je, navodno, imao uvid, tabliod "Informer" tvrdi kako postoje konkretni dokazi o vezama Radulovića i Dačića. “Informer” tvrdi kako Dačić nije želio komentirati saznanja lista, ali da su njegovi najbliži suradnici, navodno, rekli tom listu da prije četiri i pol godine Dačić nije znao da je Radulović “osumnjičeni mafijaš”. Istovremeno, beogradski B92 na svojoj internetskoj stranici navodi kako je u službama sigurnosti “dobio potvrdu da imaju informaciju da se Ivica Dačić sastao s nekim od pripadnika Šarićevog narko-klana”. U međuvremenu, vrh koalicije na čijem je čelu Dačićeva SPS, kako tvrdi “Blic”, “intenzivno sprema odgovor na sve češće kriminaliziranje predsjednika SPS-a i premijera Ivice Dačića”.
BRUXELLES
Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton potvrdila je u subotu da će se 6. veljače u Bruxellesu srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić sastati s predsjednicom Kosova Atifete Jahjaga. "Visoka predstavnica EU-a pozvala je predsjednika Nikolića i predsjednicu Jahjagu u Bruxelles 6. veljače", ističe njezin ured u kratkom priopćenju. "Ti su susreti dio napora za normalizaciju odnosa" Beograda i Prištine, dodaje se. Bio bi to prvi susret na toj razini otkako je Kosovo 2008. proglasilo neovisnost od Srbije. Srbija ne priznaje neovisnost koju je njezina bivša pokrajina proglasila uz pomoć Sjedinjenih Država i većine zemalja članica EU-a i podupire Srbe na sjeveru Kosova, koji su ondje u većini i gdje još ima svoje institucije poput škola i sudova. Napredak u normalizaciji veza Prištine i Beograda u okviru dijaloga pod pokroviteljstvom EU-a uvjet je da Srbija dobije rok za početak pregovora o ulasku u Uniju.
MUENCHEN
Sjedinjene Države trebaju otvoren dijalog s novim kineskim vodstvom, suradnju s Europom i dalje smatraju ključnom, a s Rusijom usprkos mnogim razlikama mogu ostvariti partnerske odnose u interesu globalne sigurnosti, rekao je američki potpredsjednik Joe Biden u subotu na sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu.
Biden drži kako je u europskome interesu da se SAD šire angažira u svijetu. "A to bismo trebali raditi jedinstvenije", rekao je. Na izraženu zabrinutost da se SAD okreće od Europe, rekao je: "Europljani i Amerikanci i dalje se okreću jedni drugima prije nego što se obrate bilo komu drugome", jer su SAD i Europa "neodvojivi partneri". Govoreći o odnosima Washingtona s Kinom kazao je kako su "nužni izravan dijalog i izbjegavanje sukoba", te dodao da treba poticati zdravu konkurenciju između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava. SAD i Rusija se, po njegovoj ocjeni, uvelike razlikuju u odnosu prema mnogim važnim globalnim pitanjima.
"Ne slažemo se u pitanjima poput Sirije, američke raketne obrane i proširenja NATO-a, demokracije i zaštite ljudskih prava", rekao je Biden. Sirijski predsjednik Bašar al-Asad "tiranin koji ne želi sići s vlasti, više nije prikladna osoba da vodi sirijski narod i mora otići", rekao je Biden o jednom od spornih pitanja u odnosu SAD-a i Rusije. "No i dalje tražimo prilike da ostvarimo američko-rusko partnerstvo koje će unaprijediti sigurnost obiju strana", dodao je Biden na konferenciji u Muenchenu.
TIMBUKTU
Francuski predsjednik Francois Hollande stigao je u subotu u Timbuktu, gdje su ga dočekali francuski i malijski vojnici koji su nedavno od tamo protjerali naoružane islamističke skupine, izvijestila je agencija France Presse. Francuski predsjednik će u pratnji privremenog malijskog predsjednika Dioncounde Traorea posjetiti povijesnu džamiju u kojoj se čuvaju dragocjeni drevni rukopisi, od kojih su neke zapalili islamisti, i sastat će se s mještanima. Na glavnom trgu u Timbuktuu već se okupilo dvije do tri tisuće ljudi kako bi se "zahvalili" Francuskoj. Plesalo se uz zvuke bubnjeva koji su bili zabranjeni dok je grad bio u rukama islamističkih skupina.
U Timbuktuu, 900 km sjeveroistočno od Bamaka, uvedene su stroge sigurnosne mjere: francuski vojnici bili su raspoređeni na svakih 100 metara, oklopna vozila su patrolirala ulicama a kamioneti su bili krcati malijskim vojnicima. "Mi, žene iz Timbuktua beskrajno smo zahvalne Francoisu Hollandeu i želimo mu reći da je srušio drvo, ali mu još mora iščupati korijenje", rekla je Fanta Diarra Toure (53), bivša radnica na recepciji, odjevena u tradicionalnu nošnju i zaogrnuta francuskom zastavom. Hollande je doputovao u Mali u pratnji trojice ministara, Laurenta Fabiusa (vanjski poslovi), Jean-Yvesa Le Driana (obrana) i Pascala Canfina (razvoj).
Sredinom dana trebao bi stići u Bamako gdje je upriličen radni ručak s malijskim kolegom, nakon čega će se obratiti javnosti. Francuski predsjednik treba pozvati afričke zemlje da ubrzo zamijene francuske snage te na politički dijalog i nacionalnu pomirbu u toj zemlji. Usto bi mogao najaviti i povlačenje francuskih snaga iz Malija, gdje je trenutačno raspoređeno više od 3.500 francuskih vojnika.
VOLGOGRAD
Rusija u subotu s ponosom slavi 70. obljetnicu sovjetske pobjede u bitci za Staljingrad, u kojoj su nacisti pretrpjeli prvi veliki poraz u Drugom svjetskom ratu i koju Rusi obilježavaju kao događaj koji je zaustavio širenje nacizma u Europi. Za tu prigodu Volgogradu je čak nakratko vraćeno staro ime Staljingrad. Taj grad na obali rijeke Volge ukrašen je mnoštvom zastava i plakata u čast junaka i pobjednika bitke. Tisuće ljudi svih naraštaja od jutra su se okupljale u središtu grada kako bi gledale vojnu smotru. Predstavnici vlasti, napose ruski premijer Dmitrij Medvedev, ratni veterani i članovi komunističke partije položili su vijence i crvene karanfile kod spomenika neznanom junaku u Aleji heroja. U okviru nastojanja za oživljavanje domoljublja, ruske vlasti su veliku pozornost posvetile obilježavanju 70. obljetnice pobjede Crvene armije nad nacistima u presudnoj i krvavoj bitci 2. veljače 1943. Ruski predsjednik Vladimir Putin treba tijekom dana stići u Volgograd.
ŠANGAJ
Japanska obalna straža u subotu je zaplijenila kineski ribarski brod u blizini južnog otoka Okinave i uhitila kapetana zbog ilegalnog izlova koralja, rekao je dužnosnik obalne straže. Brod je zaplijenjen kod otoka Miyako, udaljenog oko 150 km od otočja Senkaku/Diaoyu u Istočno kineskom moru, koje je u središtu teritorijalnog spora između dviju zemalja. Dugotrajni spor oko neneseljenog otočja, poznatog kao Senkaku u Japanu i Diaoyu u Kini, u posljednjih je nekoliko mjeseci eskalirao do točke u kojoj su obje strane podizale borbene zrakoplove dok su patrolni brodovi pratili jedni druge u okolnom moru. U rujnu 2010. je japansko uhićenje kapetana kineskog teretnog broda blizu spornog otočja, izazvalo lavinu osuda iz Pekinga i prosvjede ispred japanskih diplomatskih misija. Dužnosnik japanske obalne straže izjavio je u subotu da je zapovjednik ribarice uhićen zbog navodnog kršenja japanskog zakona o zaštiti Isključive gospodarske zone (EEZ) od neovlaštenog ribolova.
Brod je pronađen pri izlovu koralja unutar EEZ-a, 46 km istočno-sjeveroistočno od otoka Miyako, rekao je dužnosnik. Brod i posada od 12 ljudi odvedeni su na otok Miyako.
PEŠAVAR
U napadu bombaša samoubojice na vojnu kontrolnu točku na sjeverozapadu Pakistana, za koji su odgovornost preuzeli talibani, u subotu su poginule 24 osobe, među kojima 11 civila, doznaje se od službenog izvora. Napad se dogodio oko 240 km južno od Pešavara, nestabilnog područja, blizu plemenskih zona gdje se krije velik broj talibana. Plemenska područja koja uživaju stanovitu autonomiju, talibansko su uporište i pozadinska baza za pobunjenike koji se u Afganistanu bore protiv međunarodne koalicije koju predvode Sjedinjene Države. Kako navodi pakistanska vlada, terorizam je u Pakistanu odnio 35.000 života od napada Al Kaide na New York i Washington 11. rujna 2001. i američke intervencije u Afganistanu koja je zatim uslijedila.