ZAGREB
Stupanjem na snagu izmjena Prekršajnog zakona rasteretit će se sudovi, te povećati stupanj naplate izrečenih prekršajnih (novčanih) kazni i učinkovitost prekršajnog postupka, poručio je danas ministar pravosuđa Orsat Miljenić, predstavljajući u Hrvatskom saboru prijedlog zakonskih izmjena u prvom čitanju. Miljenić je izvijestio da godišnje za 10.000 do 12.000 raste broj predmeta na sudovima, a da se naplati tek 12 posto novčanih kazni. Zakonskim se izmjenama sužava definicija određenja prekršaja, na način da se traži veći stupanj povrjeđivanja ili ugrožavanja zaštićenog dobra koji odobrava prekršajno sankcioniranje. Ministar je napomenuo kako se broj prekršajnih zakonskih odredbi broji u tisućama, u čak 500 zakona, pa Vlada predloženom izmjenom želi potaknuti predlagatelje propisa da ne propisuju prekršajno kažnjivim ona ponašanja koja to ne zavrjeđuju. Predviđa se i uvođenje instituta beznačajnog prekršaja, kojim se daje mogućnost sudu i ovlaštenom tužitelju da pojedina ponašanja ne smatraju prekršajem, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen.
ZAGREB
Saborski klubovi danas su podržali izmjene prekršajnog zakona, a Laburist Branko Vukšić je prijedlog o smanjenju kazne za 50 posto ako se plati na licu mjesta, nazvao "butikaškim pravilom", dodavši međutim da sve "butikaško" nije nužno loše. "Pravilo, platiš jedan dobiješ dva, naročito vrijedi u vrijeme rasprodaja kad se za 'keš' u gotovo svakom dućanu može dobiti popust. Uskoro će ta potrošačka, butikaška pravila, biti ozakonjena i u prometu, na cestama i na sudovima", rekao je Vukšić dodavši, međutim, kako to nužno ne znači da je sve butikaško loše. Tako, kako je rekao, ako za dva prekršaja izvadiš iz novčanika 'keš' plaća se samo jedan. To znači dva za jedan i isplati se, ustvrdio je. Replicirajući mu, SDP-ov Peđa Grbin rekao je kako se slaže s nazivom "butikašenje" ako će on dovesti do više plaćenih sankcija, a manje postupaka. Vukšić se zapitao i zašto se prekršaji ne naplaćuju shodno financijskoj težini prekršitelja. "Kad je gospodin Kerum 'nisko letio' po autocesti izvadio je 2.000 kuna i zapitao se 'zar tako malo?'", prisjetio se Vukšić. Nezavisni zastupnik Damir Kajin založio se za to da sankcije budu ipak što niže jer, kako je kazao, gospodarska situacija u Hrvatskoj je mučna.
SPLIT
Dosadašnja članica splitskog HDZ-a, gradska vijećnica Sanja Bilač odlučila je, zbog neslaganja sa stranačkom politikom, istupiti iz te stranke i vratiti joj svoj mandat vijećnice u splitskom Gradskom vijeću. "Zbog neslaganja s politikom koju provodi vodstvo HDZ-a, kako na gradskoj tako i na nacionalnoj razini, želim obavijestiti javnost o svojem izlasku iz stranke. Svoj ću mandat u Gradskom vijeću vratiti stranci, jer to smatram svojom obvezom", priopćila je Bilač. U kratkom priopćenju Bilač je zahvalila članstvu HDZ-a na dosadašnjoj suradnji i potpori. Ovo je u posljednjih godinu dana drugi javni istup Sanje Bilač u kojem ona izražava neslaganje s politikom HDZ-a. U ožujku 2012. je u otvorenom pismu oštro kritizirala tadašnju predsjednicu HDZ-a Jadranku Kosor poručivši joj da "nije dorasla biti predsjednicom HDZ-a". No Bilač tada nije istupila iz HDZ-a. Sanja Bilač je za vijećnicu splitskog Gradskog vijeća kao kandidat HDZ-a izabrana na mjesnim izborima 2009. godine, a na sjednicama Gradskog vijeća bila je jedan od najžešćih kritičara gradonačelnika Željka Keruma s kojim se nerijetko i izravno sukobljavala.
ZAGREB
Ministar zdravlja Rajko Ostojić i predsjednik Udruge Hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata Grada Zagreba i Zagrebačke županije Mirko Ljubičić posjetili su danas 100 postotne hrvatske ratne vojne invalide Domovinskog rata (HRVI), pukovnika Gorana Brekala te pripadnika Specijalne policije Željka Tuzlu, koji se liječe u KB Dubrava. Zajednica udruga HVIDR-a Grada Zagreba u skrbi za svoje članove, posebno teško oboljele i 100 postotne HRVI koji se nalaze na bolničkom liječenju, tradicionalno posjećuje KBC Dubrava gdje su smješteni i liječe se najteži invalidi Domovinskog rata, naglasio je predsjednik zagrebačke HVIDR-e. Branitelji koji se liječe na Klinici za plastičnu kirurgiju KB Dubrava ministru zdravlja i predsjedniku zagrebačke HVIDR-e izrazili su zahvalnost na skrbi, a posebno su istaknuli trud i stručnost medicinskih sestara i liječnika koji brinu o njima. Ministar Rajko Ostojić zahvalio im je na njihovoj žrtvi za Hrvatsku dodavši da je i sam sudjelovao u Domovinskom ratu u sanitetu. Izrazio je zadovoljstvo što branitelji koji se liječe u toj bolnici imaju jako pozitivno mišljenje o bolničkom osoblju koje skrbi o njima. Ulijeva povjerenje vaš optimizam i osmjeh, naglasio je.
ZAGREB
Bivši pripadnik srpske paravojske Milan Španović, koji je široj javnosti postao poznat nakon izručenja iz Velike Britanije gdje se u međuvremenu preselio, odbacio je na početku trećeg suđenja optužbe za ratni zločin protiv hrvatskih civila, zbog kojih je isprva osuđen na 20 godina zatvora, a potom na šest puta manju kaznu. Postupak protiv njega ponovno je pokrenut na zagrebačkom Županijskom sudu jer je Vrhovni sud zbog bitnih povreda kaznenog postupka ukinuo presudu sisačkog Županijskog suda iz 2009. kojom je Španović kažnjen s tri godine i pet mjeseci zatvora. Na istom je sudu još 1993. u odsutnosti osuđen na 20 godina, zbog čega je za njim bila raspisana tjeralica temeljem koje ga je Velika Britanija izručila Hrvatskoj, nakon što je uhićen zbog krađe. Tužiteljstvo je u međuvremenu ublažilo i optužnicu pa ga se sada tereti samo za napad na selo Maja nedaleko Gline, dok mu se ranije sudilo i za ratni zločin nad civilima u selu Svračica. Španović je optužen da je kao pripadnik srpskih paravojnih formacija u kolovozu 1991. pucao po kućama Hrvata u selu Maja, upadao u kuće i dvorišta te krao poljoprivredne strojeve i kućanske aparate. Iako je optužba osjetno ublažena Španovićev odvjetnik Silvije Degen smatra da je riječ o primjeru neutemeljenih optužnica koje su se dizale prije dvadeset godina.
ZAGREB
Pripremno ročište u "slučaju Planinska" odgođeno je na zahtjev odvjetnika bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a Ive Sanadera koji su zatražili dodatno vrijeme za pripremu nakon što su optužbe za korupciju priznali bivši Sanaderov ministar Petar Čobanković te HDZ-ov saborski zastupnik Stjepan Fiolić. Sanaderovi odvjetnici Čedo Prodanović i Jadranka Sloković na sudu su pojasnili da im je dodatno vrijeme za pripremu potrebno zbog ostalih postupaka koji se vode protiv nekada najmoćnijeg hrvatskog političara. Suktinja zagrebačkog Županijskog suda Jasna Smiljanić je novo ročište zakazala za 7. ožujka. Optužnicu za slučaj "Planinska" sud je potvrdio sredinom prosinca, a obrana je već tada upozorila da se slučaj ne bi smio temeljiti samo na priznanjima dvojice suoptuženika. Tužitelj Tonči Petković ustvrdio je, pak, da su priznanja Fiolića i Čobankovića najvažnija, ali i da USKOK i bez njih ima dovoljno drugih dokaza. Sanadera se tereti da je na užem kabinetu vlade pogurao sklapanje spornog posla kojim je državni proračun za račun Fiolićeve tvrtke oštećen za najmanje 26,4 milijuna kuna. Fiolić je nakon uhićenja u travnju 2012. priznao prodaju zgrade po uvećanoj cijeni, tvrdeći da je sav novac ostao kod njega. Naknadno je promijenio iskaz rekavši da je oko 17 milijuna kuna odnio Sanaderu, na njegov zahtjev.
ZAGREB
Jednodnevna konferencija "Povijest umjetnosti i društvene znanosti u regiji - sadašnja situacija i perspektive u obrazovanju i istraživanju", koja se u organizaciji hrvatskog Instituta za povijest umjetnosti (IPU) održava danas u Zagrebu, okupila je brojne domaće i inozemne sudionike i izlagače oko teme društvene percepcije humanistike, s osobitim naglaskom na povijest umjetnosti. Osim stjecanja uvida u situaciju zemalja srednje i jugoistočne Europe, cilj panela je detektirati potencijalne probleme - različite tradicije istraživačkih praksi, interese i metodologije, te ukazati na pravne, ekonomske, kulturne i političke prepreke regionalnom umrežavanju, kao i na postojeće institucionalne i administrativne mehanizme koji bi potpomogli trans-nacionalnu i međunarodnu suradnju. "S obzirom na nove trendove i razvoj situacije vezane uz humanistiku i povijest umjetnosti, od izuzetne je važnosti raspravljati o mogućim rješenjima naših problema i pronaći odgovore na pitanja: kako preživjeti u današnjem gotovo neprijateljskom okružju, te kako se nametnuti u širem kontekstu izdvajanja za znanost", kazala je u uvodnom govoru predsjednica Znanstvenog vijeća IPU-a Mirjana Repanić Braun.