ZAGREB
Hrvatski sabor jutros je zasjedanje nastavio raspravom o prijedlogu dopuna Zakona o cestama, kojima Vlada želi omogućiti dovršetak ugovorenih radova na cestovnoj infrastrukturi čija je realizacija prekinuta. Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić uvodno je kazao kako važeći Zakon propisuje da se javne ceste razvrstavaju - ovisno o njihovom društvenom, prometnom i gospodarskom značenju - u autoceste, državne, županijske i lokalne ceste. Predloženom dopunom regulira se nadležnost pravnih osoba koje upravljaju autocestama i državnim cestama te način završetka radova na izgradnji pojedinih dionica javnih cesta u slučaju kada se one razvrstavaju iz autocesta u državne ceste i obrnuto. U slučajevima kada se javna cesta, koja je razvrstana u autocestu, razvrstava u drugu skupinu tako da prelazi u državnu cestu, i obrnuto, (a već se započelo s izgradnjom pojedine dionice ili je u visokoj fazi izgrađenosti), započete radove završit će pravna osoba koja je do trenutka razvrstavanja u drugu skupinu upravljala tom cestom. Tako će se, ustvrdio je, omogućiti kontinuirano izvršenje investicijskih projekata, što će ujedno spriječiti i otkloniti moguće veće poremećaje u gospodarstvu, te omogućiti nastavak započetih poslova građevinskog sektora niskogradnje.
ZAGREB
Iako su zastupnički klubovi podržali dopune Zakona o cestama Dujomir Marasović (HDZ) obrušio se na vladajuće optužujući ih kako godinu i pol nisu napravili ništa na po pitanju cesta. "Ova partija nije godinu i dva, tri mjeseca ni jednu lopatu udarila na autocesti, državnoj cesti, županijskoj cesti, nigdje", rekao je Marasović zapitavši što je s cestama Trogir–Split ili Trogir-Omiš, koja ima svu dokumentaciju. "Stanovnicima županije Bjelovarsko-bilogorske te Virovitičko - podravske na jednom, odnosno Koprivničko - križevačke na drugom pravcu Podravsko-bilogorskog ipsilona ova zakonska izmjena jedina je nada da će navedeni projekt napokon zaživjeti", ocijenio je, pak, SDP-ov Vedran Babić podsjećajući kako je nelogičnom prekategorizacijom Podravsko-bilogorskog ipsilona iz državne u autocestu započelo odugovlačenje projekta. Kako su i željeli, stanovnici moje županije ovako će se i dalje voziti besplatnom brzom cestom, a ne nekakvom autocestom, zadovoljno je ustvrdio Babić, na što ga je Marasović prozvao da prestane govoriti kao "lokalpolitičar" u ime svoga sela. HDZ-ov Josip Borić zapitao je vladajuće zašto nakon prošlogodišnjeg zastoja cestogradnje u Hrvatskoj sada zakon ide po hitnom postupku. "Da li kroz ovakve izmjene dobivamo nešto novo ili se nastavlja stari model, kreditna zaduženja, vlastiti prihodi i slično. Da li se na ovaj način osiguravaju prihodi kao povrat određene razine investicija", zapitao se Borić.
ZAGREB
Hrvatski laburisti osudili su jučerašnju izjavu ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka kojom je zahvalio poslodavcima "što nam dajete plaću i hranite svoje djelatnike", prozivajući ga da se tom "sramotnom izjavom" vratio u robovlasničko društvo jer radnike tretira robovima koje treba hraniti. "Izjavom 'zahvaljujem vam što nam dajete plaću i što hranite svoje djelatnike' ministar Vrdoljak promašio je ne samo stojeće, nego i tisućljeća, vratio se u robovlasničko društvo jer samo su robovlasnici na taj način tretirali ljude koji su radili za njih", rekao je danas novinarima Branko Vukšić, saborski zastupnik Laburista. Dodao je kako je Vrdoljak tom izjavom pokazao kako radnike tretira robovima, "kojima on, tajkuni, kapitalisti, pa izgleda i Vlada plaću poklanjaju, daju svojom milošću". Ministrovu zahvalu i odnos prema radnicima Vukšić je nazvao jednom od najskandaloznijih izjava u 22 godine hrvatske samostalnosti. Njegov stranački kolega Nikola Vuljanić ministrovu izjavu ocijenio je sramotnom, ističući kako se Vrdoljak vjerojatno zahvalio na svojoj, ministarskoj plaću, koju, naglasio je, realiziraju poslodavci iz poreza na dobit sa 7 milijardi kuna i radnici iz poreza na dohodak s 11 milijardi kuna. "Poslodavcima je zahvalio ovako, a radnicima zahvaljuje fleksibilizacijom tržišta rada i zakonom o strateškim investicijama", rekao je Vuljanić.
ZAGREB
HDZ je na današnjoj konferenciji za novinare izrazio nezadovoljstvo stanjem u zdravstvu i smanjivanje prava mladih liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika te pozvao ministra zdravlja Rajka Ostojića da već sutra raspiše natječaj za njihov pripravnički staž. Na "katastrofalne Ostojićeve poruke" i na loše stanje u zdravstvu upozorili su predsjednik saborskog Odbora za zdravstvo dr. Darko Milinović i predsjednik HDZ-ovog Odbora za zdravstvo dr. Ante Čorušić. Pozvavši mlade liječnike i druge zdravstvene djelatnike da ostanu u Hrvatskoj, Milinović je kazao da im ministar Ostojić svojim neraspisivanjem natječaja onemogućuje daljnje školovanje i kaže - "idite van, ovdje nećete moći završiti svoje školovanje i nećete dobiti posao". Milinović je pozvao ministra Ostojića da prekine takva razmišljanje mladih ljudi i natječaj za pripravnički staž raspiše već sutra, a ministrovu najavu raspisivanja natječaja u travnju ocijenio Ostojićevom predizbornom kampanjom za lokalne izbore. Naglasivši da u ovom trenutku Hrvatskoj nedostaje četiri tisuće liječnika, Milinović je podsjetio da je za prošle vlade u četiri godine mandata 4872 mladih liječnika i liječnica dobilo plaćen pripravnički staž, a njih 1767 plaćenu specijalizaciju.
ZAGREB
HDZ-ov zastupnik i predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane Josip Đakić izjavio je kako vjeruje da će HDZ danas Ustavnom sudu uputiti zahtjev za ocjenu ustavnosti izmijenjenog Zakona o pravima hrvatskih branitelja, na temelju kojega je krajem prošle godine objavljen Registar branitelja. Đakić je novinare u Hrvatskom saboru izvijestio da je HDZ prikupio potpise trećine saborskih zastupnika, kojima su "potkrijepili" zahtjev Ustavnom sudu za preispitivanje ustavnosti objave Registra. "Mislim da ćemo do kraja radnog vremena to uputiti u proceduru", kazao je Đakić, uvjeren da će taj HDZ-ov potez polučiti rezultate, odnosno da će Ustavni sud ukinuti sporne zakonske odredbe temeljem kojih je Registar objavljen, s obzirom na to da Ustav svakom građaninu, dakle i braniteljima, jamči zaštitu osobnih podataka. Đakić je istaknuo da je sadržaj tog zahtjeva završen, da je na njega bilo nekih dopuna i dorada te da stoga još nije upućen u proceduru. "Čekali smo da sve bude kako treba, kako ne bi bilo nikakvih mogućnosti da ne uspijemo u tom svom pokušaju. Vidite da su nas neki i preduhitrili, ali ja nisam žurio, vremena uvijek postoji i ne treba žuriti, iako je možda trebalo hitno reagirati zbog svih onih koji danas sa strahom putuju ili uopće ne putuju", poručio je.
ZAGREB
Hrvatska policija sudjelovala je u velikoj međunarodnoj akciji suzbijanja krijumčarenja ljudi, a o rezultatima akcije izvijestiti će na izvanrednoj konferenciji za novinare u Ravnateljstvu policije u 14 sati. Akcija je u suradnji s EUROPOL-om provedena jučer u 15 europskih država, a u Hrvatskoj se, u koordinaciji s PNUSKOK-om i USKOK-om, provodila na varaždinskom, čakovečkom i riječkom području. Akcija je održana u okviru FIMATHU projekta i Zajedničkog akcijskog dana (International Common Action Day). O rezultatima akcije na konferenciji za novinare izvijestit će predstavnici Ravnateljstva policije te Međimurske i Varaždinske policijske uprave.
ZAGREB
Izrazivši protivljenje uvođenju ćirilice u Vukovaru, osamnaest braniteljskih udruga zadarske županije "Zadar za Vukovar" u današnjem je otvorenom pismu od hrvatske vlade, Hrvatskog sabora i političkih stranaka zatražilo da utvrde "stvarno prebivalište" Srba u Vukovaru. "Sada tražimo da utvrdite, kao što ste utvrdili da mnogi Hercegovci godinama glasaju u Hrvatskoj a žive u BiH, kao što ste utvrdili da Hrvati koji žive u Europi i svijetu ne plaćaju porez ovoj državi, te da ne mogu glasati u njoj, da za 34,87 posto Srba koji odjednom žive u Vukovaru, utvrdite stvarno prebivalište", stoji u pismu. Podsjećaju da, prema zakonu, prebivanje podrazumijeva "stalno i kontinuirano korištenje objekta odnosno stanovanje u istom, radi zadovoljavanja i ispunjavanja svakodnevnih životnih i stambenih potreba". Od političara traže "da objasne Srbima koji žive u Hrvatskoj, u Vukovaru, Gračacu, Benkovcu, Obrovcu, Petrinji kako tamo može živjeti stotine drugih nacionalnosti, no "ti će gradovi i sela uvijek i zauvijek biti hrvatski", te da im se kaže kako moraju poštivati zemlju u kojoj žive i njezina obilježja ispod kojih "spava 20 tisuća ubijenih Hrvata u Domovinskom ratu".
ZAGREB
Projekt preseljenja Hrvatskog povijesnog muzeja (HPM) u Zagrebu u zgradu bivše Tvornice duhana Zagreb (TDZ) u Klaićevoj ulici jedan je od ovogodišnjih prioriteta hrvatske kulturne politike a Ministarstvo kulture uskoro će najaviti novu fazu njegove realizacije. Riječ je o ukupno 230 milijuna kuna vrijednom projektu preseljenja HPM-a iz sadašnjih neadekvatnih prostora u Matoševoj ulici na zagrebačkom Gornjem gradu u neorenesansnu zgradu bivšeg TDZ-a u donjogradskom kompleksu omeđenom Klaićevom, Hochmanovom i Jagićevom ulicom. "To je jedna od najvećih investicija u kulturi uopće u nas, koju bismo željeli napokon realizirati jer smatramo da je HPM ključna institucija kulture, povijesti i umjetnosti u Hrvatskoj", kazao je u razgovoru za Hinu zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš. Hrvatska država zgradu je prije šest godina kupila od vlasnika TDZ-a Adris grupe za 70 milijuna kuna s idejom da se tamo preseli budući povijesni muzej koji bi tako dobio oko devet tisuća četvornih metara prostora, što je 30 puta veći izložbeni prostor od onoga kojim raspolaže sada. U međuvremenu je Adris grupa, s kojom muzej dijeli kompleks, srušila noviji aneks zgrade TDZ-a i u dvorištu na strani Jagićeve ulice sagradila moderan poslovni toranj u čijem će prizemlju biti kafići, restorani, banka i ljekarna. Između će biti javni prostor.
ZAGREB
Predstava "Diplomac", nastala prema istoimenu filmskom klasiku iz 1967., koja će u režiji Aide Bukvić uskoro imati premijeru u zagrebačkom kazalištu Komediji, prvo je hrvatsko kazališno uprizorenje poznate priče o mladiću koji se upliće u ljubavnu aferu s puno starijom ženom. "To je kazališni komad nastao prema scenariju. Predstava prati priču i sve što se događa na filmu, događa se i u predstavi", otkrila je u razgovoru za Hinu redateljica. Kazališna adaptacija znači da su neki događaji koji se u filmu odvijaju kroz više scena ovdje spojeni, te je sve općenito malo zgusnutije, pojasnila je Bukvić. Prema scenariju Caldera Willinghama i Bucka Henryja za istoimeni film redatelja Mikea Nicholsa iz 1967., priču je za kazalište 2000. prilagodio britanski dramatičar i redatelj Terry Johnson. Svjetska je praizvedba održana iste godine u travnju u kazalištu Gielgud u Londonu i odmah je postala hit, a predstava je 2002. dobila i još uspješniju broadwaysku inačicu.