ZAGREB
Hrvatska vlada spremna je povući ovlasti koje je dala hrvatskim bankama za tužbe protiv Ljubljanske banke ako se prije toga nađe alternativno rješenje spora, izjavila je u srijedu glasnogovornica Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) reagirajući na najnovije najave iz Ljubljane da bi slovenski parlament do početka ožujka mogao ratificirati hrvatski pristupni ugovor uz uvjet povlačenja tužbi. "Kao što je ministrica Vesna Pusić više puta do sada izjavila, spremni smo povući ovlasti ako nađemo alternativno rješenje", rekla je Hini glasnogovornica MVEP-a Danijela Barišić. Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u srijedu kako se nada da bi slovenski parlament na zasjedanju od kraja veljače do 8. ožujka mogao ratificirati hrvatski pristupni ugovor, ako se ispuni slovenski uvjet da se prije toga povuku tužbe protiv Ljubljanske banke u Hrvatskoj. "Prvo rješenje, a onda povlačenje", istaknula je Barišić ponavljajući stav Zagreba da je spor oko Ljubljanske banke bilateralno pitanje koje treba odvojiti od postupka ratifikacije pristupnog ugovora. Ugovor o pristupanju Hrvatske u EU do sada su ratificirale 22 zemlje članice Unije, a među preostalih pet je Slovenija u čijem parlamentu proces ratifikacije nije ni pokrenut.
LJUBLJANA
Građanska lista (GL), jedna od pet stranaka u petostranačkoj slovenskoj vladi, u srijedu je donijela odluku o izlasku iz vladajuće koalicije, čime vlada premijera Janeza Janše gubi većinu u parlamentu. "Odluku smo donijeli jednoglasno i bila je zapravo prilično jednostavna", rekao je nakon sastanka vrha stranke njen predsjednik Gregor Virant, podsjetivši da premijer Janez Janša u 10-dnevnom roku koji su mu predlagali nije dao ostavku i predložio novog mandatara vlade, što je bio njihov uvjet za ostanak u koalicijskoj vladi. Građanska lista ima sedam zastupnika u parlamentu, a ostavku Janše tražila je nakon izvješća protukorupcijske komisije da su Janša i ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković sustavno i višekratno kršili zakon o suzbijanju korupcije i integritetu državnih dužnosnika, te da nisu komisiji prijavili svoju stvarnu imovinu i stanje na računima. Virant je u srijedu navečer nakon sastanka vijeća stranke izjavio da će parlament u ponedjeljak biti izviješten da dva njihova ministra u vladi, ministar financija Janez Šušteršič i ministar javne uprave Senko Pličanič, napuštaju vladu, čime će njihova ostavka postati izvršna. Istog dana Virant će, kako je pojasnio, dati i ostavku na mjesto predsjednika parlamenta. Time se produbljuje politička kriza u Sloveniji, a prijeti i opasnost novih prijevremenih izbora nakon onih od prije 14 mjeseci jer su odlazak iz vlade već najavile i Demokratska stranka umirovljenika (DESUS), te Slovenska pučka stranka (SLS). Janša će o nastaloj situaciji, prema najavama, govoriti u četvrtak nakon redovne sjednice vlade, a u srijedu je svoje dosadašnje koalicijske partnere optužio za destabilizaciju vlade i ugrožavanje reformi.
LJUBLJANA
Nekadašnji slovenski ministar prometa Marko Pavliha osvrnuo se u srijedu za portal Telekoma Slovenije na činjenicu što slovenska vlada na svojoj sjednici prošlog tjedna nije, kako se očekivalo, potvrdila tekst slovenskog podneska za arbitražni sud u kojemu treba definirati i što je za Sloveniju predmet graničnog prijepora s Hrvatskom, sugerirajući da bi se slovenska strana trebala truditi da dođe do bilateralnog rješenja s Hrvatskom mimo arbitraže."Žao mi je što predmet graničnog spora s Hrvatskom nije bio određen još prije godinu dana, kako je bilo planirano, ali bih apelirao na našeg arbitra u Arbitražnom sudu i druge naše predstavnike da nastave s nastojanjima da se nađe prijateljsko rješenje za spor, naravno uz suglasnost obiju strana", rekao je Pavliha za informativni portal blizak vladi premijera Janeza Janše.
Pavliha podsjeća na članak u Arbitražnom sporazumu po kojemu Hrvatska i Slovenija, ako bi se za to odlučili, u svakom trenutku mogu prekinuti postupak arbitraže i postići bilateralno rješenje s kojim bi se i jedna i druga strana složili. Dr. Marko Pavliha je u jednoj od prijašnjih koalicijskih vlada bio ministar prometa. Pavliha je početkom 2011. godine dao ostavku na članstvo u konzultativnom tijelu koje se bavilo pitanjem granične arbitraže, a koje je bila sastavila tadašnjeg premijera, a sada predsjednika Boruta Pahora. Nova vlada Janeza Janše uključila ga je u rad Strateškog vijeća ministarstva vanjskih poslova, tijela koje se također bavi pitanjem arbitraže. Prema kalendaru Arbitražnog suda Hrvatska i Slovenija trebale bi svoje podneske za arbitražu predati u Haagu 11. idućeg mjeseca. No, Slovenska tiskovna agencija STA, pozivajući se na neslužbene informacije, objavila je u utorak da u Ljubljani razmišljaju i o mogućnosti da se predloži produženje roka za dostavu podnesaka, navodno zbog aktualne političke krize u Sloveniji, ali da o tome još nema nikakve odluke.
LJUBLJANA
Zastoji na graničnim prijelazima sa Slovenijom, do kojih je došlo u srijedu zbog štrajka zaposlenih u javnom sektoru, mogu se očekivati i u četvrtak, jer će carinici, za razliku od ostalih javnih službenika, svoj "bijeli" štrajk nastaviti. Kako je u srijedu objavio slovenski radio, najveći zastoji danas su bili na graničnom prijelazu Macelj-Gruškovje, gdje su vozači teretnih vozila zbog "temeljitije" carinske kontrole nego inače za izlazak iz Slovenije čekali četiri sata, dok su teretna vozila na ulazak u Sloveniju iz Hrvatske čekala i do šest sati. Otprilike jednako je bilo i na najvećem hrvatsko-slovenskom prijelazu Bregana-Obrežje. Slovenski carinici za razliku od zaposlenih u školstvu i nekim drugim javnim službama nastavit će svoj bijeli štrajk "do ispunjavanja štrajkaških zahtjeva" pa se zastoji mogu očekivati i sutra, a možda i idućih dana. Kako je u razgovoru za Slovenski radio rekao tajnik carinskog sindikata Dušan Miščevič, ta služba, uz opće zahtjeve da im se dodatno ne snižavaju plaće zbog mjera štednje u ovoj godini, ima i neke druge specifične zahtjeve prema vladi. U prvom redu traže rješenje svog statusa nakon što s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju prestane granična kontrola, jer su zabrinuti za svoj budući položaj. U štrajku slovenskog javnog sektora koji je započeo ujutro i još traje, prema procjenama sindikata koji su štrajk organizirali, sudjelovalo je 80.000 do 100.000 zaposlenih. Među ostalima, štrajkaju zaposleni u zdravstvu i školstvu koji se boje najavljenog smanjenja plaća u javnom sektoru za pet posto kao i otpuštanja te traže da vlada s njima nastavi pregovore, što ona za sada odbija.
ZAGREB/BEČ
Medijska organizacija jugoistočne Europe (SEEMO), mreža urednika, direktora medija i vodećih novinara regije, šokirana je pritvaranjem hrvatske novinarke Jasne Babić zbog tužbe za klevetu, objavio je SEEMO u srijedu. Jasna Babić od utorka je u zagrebačkom zatvoru u Remetincu, a prijeti joj i 30 dana pritvora ocijeni li sud da je to nužno kako bi ona sigurno došla na suđenje. Sud tvrdi da je novinarka privedena jer 16 puta nije došla na ročište te da je riječ o "disciplinskom pritvoru", kaže se u priopćenju SEEMO-a, organizacije u sklopu Međunarodnog novinarskog instituta (IPI). "Od hrvatskih vlasti zahtijevam da odmah puste Jasnu Babić", rekao je Oliver Vujović, generalni direktor SEEMO-a. "Nadam se da će se to danas dogoditi i da će ona izaći na slobodu. Neprihvatljivo je poslužiti se pritvorom kao disciplinskom mjerom u slučaju klevete. (Jasna) Babić, slavna istraživačka novinarka, uhićena je i s njom su postupali kao s kriminacem", dodaje se u priopćenju.
O puštanju iz Remetinca zagrebački Općinski kazneni sud odlučit će u četvrtak.
BEOGRAD
Voditelj delegacije Europske unije u Srbiji Vincent Degert izjavio je u utorak da je u dijalogu Srbije i Kosova postignut dobar napredak i da se uskoro očekuje imenovanje časnika za vezu, a u razgovoru s predsjednikom srbijanske vlade Ivicom Dačićem istaknuo da EU osuđuje oskvrnuća srpskih spomenika i groblja na Kosovu i podupire dijalog za rješavanje problema na jugu Srbije. Među temama razgovora s Dačićem bilo je i pitanje imenovanja časnika za vezu, koje bi trebalo biti obavljeno idućih dana", rekao je Degert novinarima u Beogradu nakon sastanka sa Dačićem. Na pitanje kad Srbija može očekivati datum početka pregovora s EU, Degert je ocijenio da je postignut "dobar napredak" u dijalogu Beograda i Prištine, podsjetivši na da su nakon prošlotjednih dogovora u Bruxellesu učinjeni zadovoljavajući koraci. "Mislim da idemo u dobrom smjeru", rekao je. Beogradski mediji ranije su objavili kako bi Kosovo u Beograd kao časnika za vezu poslalo sadašnjeg veleposlanika u Švedskoj Lulzima Pecija, koji bi na tu dužnost, navodno, trebao stupiti u ožujku. Istodobno, po saznanjima beogradskih medijia, kandidat srbijanske vlade za časnika za vezu u Prištini bivši je državni tajnik u ministarstvu za Kosovo Oliver Ivanović.
BRUXELLES
Europska komisija u srijedu je oprezno reagirala na govor britanskog premijera Davida Camerona, pozdravivši njegovu želju da Britanija ostane u EU, dok su reakcije u Europskom parlamentu uglavnom negativne. Britanski premijer David Cameron obećao je u srijedu u svom dugoočekivanom govoru o odnosima Britanije i Unije da će, bude li ponovno izabran, organizirati do kraja 2017. referendum o ostanku ili izlasku Velike Britanije iz Europske unije. Cameron je rekao da bi želio da Britanija ostane u bloku 27-orice, ali je jasno rekao da smatra kako se EU mora radikalno reformirati. Cameron je rekao da želi ispregovarati novi sporazum o odnosima Velike Britanije s EU-om, koji bi onda ponudio Britancima da se o njemu izjasne na referendumu s jasnim pitanjem: ostati u EU-u na tim novim temeljima ili u potpunosti izaći. "Govor premijera Camerona važan je doprinos demokratskoj raspravi u Velikoj Britaniji o Europi. Na britanskoj je vladi i narodu da kažu kakav položaj Ujedinjenog Kraljevstva žele unutar EU-a. Komisija pozdravlja nedvosmislenu izjavu premijera Camerona da želi zadržati Britaniju u Europskoj uniji. Unija je utemeljena na demokratskoj volji svojih članica i Komisija je dosljedna u svojem stajalištu da je, pod uvjetom da želi ostati u EU-u, u interesu i EU-a i Britanije da ona bude aktivna članica u samom središtu EU-a", rekla je glasnogovornica Europske komisije Pia Ahrenkilde-Hansen. Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz rekao je da je Cameronov govor okrenut domaćoj javnosti, te da "neće impresionirati puno britanskih partnera u Europi". Vrlo oštar u svojoj reakciji bio je šef najveće političke skupine u Europskom parlamentu, Jospeh Daul iz Europske pučke stranke. Daul izražava čuđenje što premijer iz Konzervativne stranke pokušava poništiti doprinose svojih konzervativih prethodnika, poput Winstona Churchilla, Harolda Macmillana, Edwarda Heatha, Margaret Thatcher i Johna Majora, "koji su pridonijeli stvaranju današnje Europe".
WASHINGTON
Američka državna tajnica Hillary Clinton u srijedu je, svjedočeći pred senatskim odborom za vanjske poslove, energično branila svoje postupanje kod napada na američki konzulat u libijskom gradu Bengaziju 11. rujna 2012., u kojem je ubijen američki veleposlanik i tri druga Amerikanaca. Na mahove emotivna Clinton, zastupnicima je rekla da "preuzima odgovornost" za incident u kojem su ubijeni veleposlanik Christopher Stevens i tri druga pripadnika diplomatskog osoblja, koji prijeti da će ostaviti mrlju na njenom političkom naslijeđu i umanjiti nade u izbor za predsjednicu SAD-a 2016. godine. Jednog je senatora prekinula kako bi mu proturječila i istaknula da ona nije vidjela zahtjeve za dodatnim sigurnosnim mjerama za zaštitu predstavništva u Bengaziju. Clinton je incident objasnila kao dio duge povijesti takvog nasilja i kao rezultat regionalne nestabilnosti koja je zavladala početkom 2011. s narodnim ustancima Arapskog proljeća. Svjedočeći s odgodom od više od mjesec dana zbog lošeg zdravlja, državnoj tajnici je glas drhtao dok je govorila o obiteljima koje su izgubile voljene u napadu, prvom u kojem je ubijen neki veleposlanik SAD-a od 1988. godine. "Za mene to nije samo pitanje politike, to je osobno", rekla je Clinton senatskom Odboru za vanjske poslove, tijekom vjerojatno posljednjeg dana svjedočenja u Kongresu prije no što će odstupiti s položaja državne tajnice. Napad bi mogao opterećivati političku budućnost Hillary Clinton ako se odluči ponovno kandidirati za predsjednicu 2016. godine. Clinton bi idućih dana svoju dužnost trebala prepustiti senatoru Johnu Kerryju, nakon što njegovo imenovanje potvrdi Senat. Službena istraga napada militanata 11. rujna na diplomatsko predstavništvo SAD-a u Bengaziju je zaključila da je State Department bio potpuno nepripremljen za napad i istaknula nedostatke u "vodstvu i upravljanju", lošu koordinaciju i nejasne linije nadležnosti u Washingtonu. Istraga nije zaključila da je Hillary Clinton osobno kriva.
DIABALY/SEGOU
Sjedinjene Države i čelnici afričkih država u srijedu su diplomatski podržali kampanju za protjerivanje islamističkih pobunjenika iz Malija. Intervencija u Maliju s mandatom UN-a prvotno je zamišljena kao "afrički vođena, afrički nadzirana" ali s obzirom na rasulo u malijskoj vojsci i teškoće afričkih sujseda u slanju postrojbi, vodstvo operacije preuzela je Francuska. Izražavajući potporu SAD-a državna tajnica Hillary Cinton je međunarodno podržanu interevenciju opisala kao odgovor na "vrlo ozbiljnu, aktualnu prijetnju" koju predstavljaju s Al Kaidom povezane skupine i njihovi lokalni saveznici. "U borbi smo ali je to nužna borba. Ne možemo dopustiti da sjeverni Mali postane utočište" za terorističke organizacije ali i kriminalne aktivnosti, rekla je Clinton u Washingtonu. Afričke vlade, koje su do sada bile kritične prema potezima koje bi vidjeli kao uplitanje bivših kolonijalnih sila poput Francuske, sada prihvaćaju od Pariza vođenu akciju kao način za izbjegavanje širenja islamističke pobune u Africi. "Cijeli afrički kontinent, svi njegovi državni čelnici, sretni su zbog brzine kojom je Francuska djelovala i političke hrabrosti Francuske", rekao je predsjedatelj Afričke unije Thomas Boni Yayi, predsjednik Benina, tijekom posjeta Njemačkoj. "Ako se to ne obuzda sigurno će se preliti na zapadnu Afriku... To je jedan od razloga zašto moramo brzo djelovati", rekao je nigerijski predsjednik Goodluck Jonathan na Svjetskom gospodarskom forumu u švicarskom Davosu. Južnoafrički predsjednik Jacob Zuma je najavio da će stanje u Maliju biti visoko na dnevnom redu summita Afričke unije ovoga vikenda.
RIM/BEJRUT
Građanski rat u Siriji uništio je vitalnu infrastrukturu i prepolovio urod glavnih usjeva, objavili su u srijedu Ujedinjeni narodi, a 22-mjesečni sukobi u toj zemlji ne pokazuju znake smirivanja. Ustanak koji je počeo mirnim prosvjedima protiv režima predsjednika Bašara al-Asada pretvorio se u građanski rat u kojem je dosad ubijeno 60 tisuća ljudi, sirijsko je gospodarstvo uništeno, a dva i pol milijuna ljudi gladuje. UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) objavila je da je proizvodnja pšenice i raži u Siriji u 2012. pala na dva milijuna tona, a običavala je biti četiri do četiri i pol milijuna. Poljoprivreda je ključan dio sirijskoga gospodarstva i prije rata nosila je otprilike petinu bruto domaćega proizvoda. Izgledi da se pregovorima dođe do mira sve su manji, rat sve više poprima obilježja sektaškoga sukoba, a zapadne sile sve više strahuju od islamističke radikalizacije.
BRUXELLES
Iran odugovlači i ne želi odrediti točan datum i mjesto novoga kruga pregovora o svojem nuklearnom programu, objavila je u srijedu visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku, ali još ima nade da ti pregovori službenog Teherana i šest svjetskih sila uskoro počnu. Dužnosnici EU-a od prosinca su u kontaktu s iranskim pregovaračima i pokušavaju pripremiti novu rundu razgovora, a Zapad se nada da će uspjeti nagovoriti Iran da reducira nuklearni program kako bi se izbjegla prijetnja još jednim ratom na Bliskome istoku. No, zasad se ne uspijevaju dogovoriti. "U prosincu smo predložili konkretne datume i mjesto", rekao je glasnogovornik visoke predstavnice EU-a Catherine Ashton koja nadgleda kontakte s Iranom u ime skupine 5+1, koju čini pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN - SAD, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija - te Njemačka. "Nakon toga, iznenađeni smo što nam se Iran iznova obraća s novim uvjetima za pregovore, na primjer promjenom lokacije i odugovlačenjem odgovora", rekao je glasnogovornik Michael Mann. Iranska novinska agencija ISNA u srijedu je objavila da Teheran predlaže Kairo za mjesto održavanja pregovora, ali bez spomena datuma.
WASHINGTON
Američka državna tajnica Hillary Clinton u srijedu je, svjedočeći pred senatskim odborom za vanjske poslove, energično branila svoje postupanje kod napada na američki konzulat u libijskom gradu Bengaziju 11. rujna 2012., u kojem je ubijen američki veleposlanik i tri druga Amerikanaca. Na mahove emotivna Clinton, zastupnicima je rekla da "preuzima odgovornost" za incident u kojem su ubijeni veleposlanik Christopher Stevens i tri druga pripadnika diplomatskog osoblja, koji prijeti da će ostaviti mrlju na njenom političkom naslijeđu i umanjiti nade u izbor za predsjednicu SAD-a 2016. godine. Jednog je senatora prekinula kako bi mu proturječila i istaknula da ona nije vidjela zahtjeve za dodatnim sigurnosnim mjerama za zaštitu predstavništva u Bengaziju. Clinton je incident objasnila kao dio duge povijesti takvog nasilja i kao rezultat regionalne nestabilnosti koja je zavladala početkom 2011. s narodnim ustancima Arapskog proljeća. Svjedočeći s odgodom od više od mjesec dana zbog lošeg zdravlja, državnoj tajnici je glas drhtao dok je govorila o obiteljima koje su izgubile voljene u napadu, prvom u kojem je ubijen neki veleposlanik SAD-a od 1988. godine. "Za mene to nije samo pitanje politike, to je osobno", rekla je Clinton senatskom Odboru za vanjske poslove, tijekom vjerojatno posljednjeg dana svjedočenja u Kongresu prije no što će odstupiti s položaja državne tajnice. Napad bi mogao opterećivati političku budućnost Hillary Clinton ako se odluči ponovno kandidirati za predsjednicu 2016. godine. Clinton bi idućih dana svoju dužnost trebala prepustiti senatoru Johnu Kerryju, nakon što njegovo imenovanje potvrdi Senat. Službena istraga napada militanata 11. rujna na diplomatsko predstavništvo SAD-a u Bengaziju je zaključila da je State Department bio potpuno nepripremljen za napad i istaknula nedostatke u "vodstvu i upravljanju", lošu koordinaciju i nejasne linije nadležnosti u Washingtonu. Istraga nije zaključila da je Hillary Clinton osobno kriva.
BAGDAD
Najmanje su 42 osobe ubijene, a 75 ih je ranjeno u samoubilačkom napadu počinjenom tijekom održavanja pogreb u šijitskoj džamiji na sjeveru Iraka, izvijestio je dužnosnik regionalnih vlasti. Eksplozija je odjeknula u džamiji Saida al Shuada u Touz Khourmatou, 175 km sjeverno od Bagdada, gdje se održavao pogreb roditelja jednoga političkog dužnosnika, ubijenog prethodne večeri. Glavni tajnik Regionalnog vijeća Salahedine, pokrajine o kojoj ovisi Touz Khourmatou, Niyazi Moamer Oghlu, rekao je da su u eksploziji ubijene 42 osobe, a 75 ih je ranjeno. "Napadač samoubojica uspio je ući u džamiju gdje se raznio usred grupe vjernika i članova ožalošćene obitelji", rekao je Shallal Abdul, gradonačelnik Touza Khourmatoua.