BERLIN - Pristup njemačkom tržištu rada za hrvatske građane bit će najmanje dvije godine nakon planiranog ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja ove godine i dalje ograničen, priopćila je Vlada SR Njemačke nakon redovite sjednice u srijedu. "Shodno zakonodavstvu Europske unije o izdavanju radnih dozvola pristup njemačkom tržištu rada tijekom prijelaznog razdoblja od dvije godine i dalje bi ostao ograničen za radnike iz Hrvatske", rekao je glasnogovornik Njemačke vlade Steffen Seibert u srijedu izvješćujući novinare o tijeku redovite sjednice kabineta. Na sjednici se, između ostalog, raspravljalo i o Nacrtu zakona o prilagodbi zakonskih odredbi SR Njemačke u sklopu procesa pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. I dalje će kao i dosada vrijediti izuzeci za određene grupe koje ni nakon 1. srpnja za zaposlenje u Njemačkoj neće trebati izdavanje radne dozvole. "Tu se prije svega radi o akademski obrazovanim građanima koji u Njemačkoj pronađu radno mjesto shodno njihovoj naobrazbi. Nadalje je tržište rada otvoreno onim naučnicima koji u Njemačkoj žele izučiti neko zanimanje u trajanju od najmanje dvije godine kao i za sezonske radnike koji i dalje mogu šest mjeseci godišnje raditi u Njemačkoj bez izdavanja radne dozvole", objasnio je Seibert. "Pristupni pregovor Hrvatske s Europskom unijom trebao bi, prema očekivanjima, stupiti na snagu 1. srpnja ove godine pod uvjetom da ga ratificiraju sve zemlje članice EU-a. U Njemačkoj je ratifikacijski proces započeo lani u kolovozu i to iziskuje prilagodbu zakonika SR Njemačke“, objasnio je Seibert. Njemačka je u sklopu posljednjih proširenja EU-a maksimalno iskoritila prijelazno razdoblje tijekom kojeg je omogućeno zatvaranje vlastitog tržišta rada za građane novih članica Unije. Za radnike iz zemalja koje su 2004. pristupile EU (Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Estonija, Litva, Latvija) Njemačka je iskoristila maksimalan rok pa je blokadu svog tržišta rada ukinula tek 2011., nakon sedam godina. Za Rumunjsku i Bugarsku, koje su EU ušle 2007., ograničen pristup tržištu rada još je na snazi.
WASHINGTON - Američki lobi za oružje ocijenio je u srijedu da mjere koje je predsjednik Barack Obama najavio radi suzbijanja oružanog nasilja nisu primjeren odgovor na "krizu" koja je zahvatila Sjedinjene Države. "Okomiti se na oružje i zaboraviti na djecu nije rješenje za krizu koja nas je snašla", ističe Nacionalna puškarska udruga (NRA) koja je nakon pokolja učenika u Newtownu (Connecticut) predložila da ispred svake škole stražare naoružani čuvari. "Samo će pošteni vlasnici oružja koji poštuju zakon biti pogođeni (mjerama koje je najavio Obama) a naša će djeca biti nezaštićena od novih neizbježnih tragedija", dodaje NRA u priopćenju. "Želimo surađivati s Kongresom (...) radi pronalaženja pravog rješenja kako bismo zaštitili najdragocjenije blago Amerike: njezinu djecu", kaže se dalje u tekstu. Američki predsjednik u srijedu je objavio svoj plan borbe s oružanim nasiljem, potpisavši niz odluka o kontroli oružja i pozivajući Kongres da izmijeni zakon zabranjujući automatsko i poluautomatsko oružje i spremnike s više od deset metaka. Lobistička udruga NRA, koja od početka njegova prvog mandata optužuje Obamu da je neprijateljski raspoložen prema vlasnicima oružja i koja ima utjecaja na mnoge republikanske zastupnike objavila je u utorak kratku videosnimku na svojoj mrežnoj stranici. U tom filmu lobi ističe da predsjednikove kćeri štite elitni pripadnici Tajne službe. "Jesu li predsjednikova djeca važnija od vaših?", pita se NRA optužujući demokratskog čelnika da je "licemjerni elitist". Bijela kuća je preko svog glasnogovornika Jaya Carneyja u srijedu oštro osudila taj uradak ocijenivši ga "odvratnim i kukavičkim".
RIM - Vojne operacije koje se upravo vode u Maliju su "međunarodna akcija" a ne samo francuska, ocijenio je u srijedu navečer u Rimu američki ministar obrane Leon Panetta. Odgovarajući na pitanje "Je li to francuski rat", Panetta je rekao da je riječ o "međunarodnoj akciji. Francuska je dakako intervenirala, ali mislim da to mora biti međunarodna akcija". "Svojim pristankom je i UN jasno rekao da međunarodna zajednica mora učiniti sve što treba kako bi se oduprla Al Kaidi u Magrebu", dodao je Panetta koji je govorio na susretu s novinarima u američkom veleposlanstvu. "Zadaća je omogućiti afričkim snagama (ECOWAS) da preuzmu kontrolu na terenu", dodao je. Panetta je nešto ranije istog dana izrazio potporu francuskoj intervenciji u Maliju. U Bamaku se do 26. siječnja očekuje dolazak oko 2.000 vojnika zapadnoafričkih interventnih snaga a u četvrtak stiže prvi nigerijski kontigent. Načelnici glavnog stožera Ekonomske zajednice zapadnoafričkih zemalja (ECOWAS) sastali su se u utorak i u srijedu u malijskoj prijestolnici kako bi uglavili vojni plan za "oslobađanje" sjevera Malija, koji je već više od devet mjeseci u rukama naoružanih islamističkih skupina.
NEW YORK - Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon "osudio je užasan napad" na sveučilište u Alepu (na sjeveru Sirije) u utorak i podsjetio je da je "namjerno uzimanje civila za metu ratni zločin", ističe UN u srijedu. "Takvi gnusni napadi su neprihvatljivi i moraju odmah prestati", dodaje se u UN-ovu priopćenju. Ban traži "brzu i temeljitu istragu o tom zločinu" i ponovo ističe "žurnu potrebu pronalaženje mirnog političkog rješenja" u Siriji. U utorak je 87 osoba poginulo a 150 je ranjeno na sveučilištu u Alepu u bombardiranju za koje nitko nije preuzeo odgovornost. Sveučilišta su u srijedu, u vrijeme ispita, bila zatvorena u znak žalosti. Režim i pobunjenici se međusobno optužuju za taj pokolj.
NOUAKCHOTT - Teško naoružani islamski militanti kažu da su odbili pokušaj alžirske vojske da uđe u plinsko postrojenje na istoku Alžira u kojem tvrde da drže do 41 stranog taoca, izvijestila je u srijedu novinska agencija ANI iz Mauritanije. Pozivajući se na izvor iz militantne skupine pridružene Al Kaidi koja je preuzela odgovornost za napad na plinsko postrojenje In Amenas, ANI navodi da su napadači razmijenili vatru s alžirskim vojnicima, koji su bili prisiljeni na povlačenje. Izvor navodi da se u In Amenasu nalaze deseci otmičara, naoružanih s lakim i teškim oružjem, uključujući minobacače i protuzračne projektile. Ažirska je vlada ranije isključila mogućnost pregovora s islamskim militantima koji su uzeli strane taoce. "Alžirske vlasti neće odgovoriti na zahtjeve terorista i neće pregovarati", rekao je ministar unutarnjih poslova Daho Ould Kabila, prenosi alžirska agencija APS. Militantni islamisti koji drže strane taoce u In Amenasu traže prekid francuske vojne intervencije u Maliju.
WASHINGTON - Sjedinjene Države u četvrtak će službeno priznati somalijsku vladu u Mogadišu, okončavajući 20-godišnje razdoblje bez diplomatskih odnosa, te otvarajući vrata povećanju američke i međunarodne ekonomske pomoći toj afričkoj zemlji zahvaćenoj višegodišnjim nasiljem, izjavio je u srijedu visoki američki dužnosnik. Američka državna tajnica Hillary Clinton objavit će taj zaokret tijekom sastanka s predsjednikom Somalije Hassan Sheikh Mohamudom, čiji je prošlogodišnji izbor obilježio prvo takvo glasovanje otkako su ratni vođe srušili vojnu diktaturu Mohameda Siad Barrea 1991., rekao je novinarima pomoćnik američke državne tajnice Johnnie Carson. "Kad se državna tajnica sutra sastane s Hassan Sheikhom, ona će s njim razmijeniti diplomatske note i priznati somalijsku vladu u Mogadišu, po prvi put u 20 godina", rekao je Carson na brifingu za novinare.