BEOGRAD
Hrvatski premijer Zoran Milanović i njegov srbijanski domaćin Ivica Dačić razgovarali su u srijedu u Beogradu na svom prvom radnom sastanku od formiranja nove srbijanske vlade u svibnju prošle godine o otvorenim pitanjima između dviju zemalja, pitanjima izbjeglica, raseljenih, stanarskih prava, procesuranja ratnih zločina, granica i međusobnih tužbi pred Međunarodnim sudom pravde, te gospodarskim pitanjima i europskim integracijama. "Došao sam u Beograd da vidim možemo li bolje, mi, Hrvatska i Srbija...Politika nije samo razum već i osjećaji", kazao je Milanović na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon sastanka koji je trajao znatno dulje od predviđenog.
Prema njegovim riječima, dvije su zemlje proteklih 20 godina prošle kroz teško razdoblje, ali da je sada na "nama da u okviru svog posla učinimo ono razumno što možemo". Hrvatski premijer je rekao da je do susreta možda moglo doći i ranije, ali da su sada tenzije splasnule te pozvao dvije strane na aktivnost i ambicije u poslu, a na suzdržanost u onim stvarima koje utječu na nečije emocije. Dačić je kazao da su odnosi Hrvatske i Srbije ključni za regiju te da je važno da dvije vlade surađuju i da postoji operativna suradnja u izgradnji odnosa između dviju zemalja. "Razgovarali smo o važnim temama koje očekuju dvije zemlje i naši odnosi trebaju ići u pravcu normalizacije", kazao je premijer Dačić. Istaknuo je da se nisu zaobišle ni teme koje sežu u bližu ili dalju povijest, ali da "moramo surađivati i razvijati odnose u svim segmentima jer smo neposredni susjedi".
BEOGRAD
Hrvatska manjinska zajednica u Srbiji očekuje da će se povoljni signali što su ih poslali predsjednici hrvatske i srbijanske vlade Zoran Milanović i Ivica Dačić sa sastanka u srijedu u Beogradu pozitivno odraziti i na položaj Hrvata u Srbiji, ocijenili su u izjavama Hini dužnosnici nacionalnih institucija Hrvata u Srbiji nakon sastanka s Milanovićem u hrvatskome veleposlanstvu u Beogradu. Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji (HNV) Slaven Bačić nada se poboljšanju odnosa dviju zemalja, a time i boljem položaju hrvatske manjine u Srbiji. "Očekujem poboljšanje odnosa Srbije i Hrvatske na međudržavnoj razini, što će se svakakao pozitivno reflektirati i na položaj hrvatske manjine u Srbiji", rekao je Bačić, zadovoljan zainteresiranošću koju je premijer Hrvatske pokazao za sunarodnjake u Srbiji. "Premijer je pokazao energičnost, znanje i zainteresiranost za položaj i budućnost hrvatske zajednice u Srbiji i obećao nam potporu Republike Hrvatske posredstvom Državnmog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske”, izjavio je Bačić.
ZAGREB
Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić izrazio je u srijedu sumnje u iskrene namjere posjeta hrvatskog premijera Zorana Milanovića Srbiji s obzirom na tužbu Hrvatske protiv Srbije za genocid i ocijenio da se radi o pokušaju Hrvatske da bez protivljenja Srbije, s kojom ima niz nerješenih pitanja, "mirno uplovi u EU". Nikolić je rekao kako je prvo trebalo doći do njegova sastanka s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem za kojega drži da izbjegava taj susret. "Ako je Hrvatska podnijela tužbu protiv Srbije zbog genocida, kako onda može predsjednik hrvatske vlade doći u posjet? Netko onda tu nije iskren. Ili znaju da mi nismo počinili genocid, ili posjeta nije iskreno prijateljska", rekao je Nikolić, prenose beogradski mediji. "Najlakše je da sjednemo i ručamo zajedno, ali prije toga trebamo pomiriti narode. Političari se lako svađaju i lako mire, ali sudbinu nosi narod", rekao je srbijanski predsjednik u razgovoru s dopisnicima stranih medija.
BRUXELLES
Hrvatska vlada bi na sjednici u četvrtak trebala dati suglasnost za kupnju zgrade u Bruxellesu u kojoj će biti smješteno Stalno predsjedništvo pri Europskoj uniji.
Nakon što vlada dade suglasnost potpisat će se predugovor za kupovinu zgrade koja se se nalazi u europskoj četvrti, u neposrednoj blizini europskih institucija, u ulici Joseph II, doznaje se iz neformalnih izvora. Zgrada ima četiri podzemne etaže u kojima su garaže te sedam nadzemnih etaža. Ukupna površina uredskog prostora je oko 4.000 metara četvornih. Cijena zgrade je 11,5 milijuna eura, dok je prije pet godina njezina tržišna vrijednost bila procijenjena na 13,7 milijuna eura. Nakon potpisivanja predugovora potrebno je obaviti još neke tehničke provjere prije potpisivanja ugovora. Čim se potpiše predugovor moći će se započeti s uređivanjem i adaptacijom prostora, a zgrada bi trebala biti useljiva ovoga proljeća. Zgrada, izgrađena početkom 80-tih u potpunosti zadovoljava potrebe Misije pri EU-u, koja ulaskom u EU-u postaje Stalno predstavništvo. Do sada je nešto manje od 70 ljudi radilo u potpuno neuvjetnom prostoru od nešto manje od 1300 četvornih metara. Nova zgrada imat će i dvorane za konferencije te dvorane opremljene za video-konferencije te prostor za prijeme.
MOSTAR
Predsjednik vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda razgovarao je u ponedjeljak u Zagrebu s predsjednikom hrvatske vlade Zoranom Milanovićem, objavljeno je u srijedu u Mostaru, a Bevanda je u izjavi za medije naglasio da je Hrvatska najveći prijatelj BiH i da joj pomaže u svim procesima, napose u procesu približavanja Europskoj uniji.
Po Bevandinim riječima, sastanak s Milanovićem potrajao je dva i pol sata i razgovaralo se o svim otvorenim pitanjima."Proveli smo dva i pol sata u prijateljskom razgovoru. Naš je zajednički zaključak da nema neriješnivih problema i zapreka. Na stol smo stavili sve otvorene probleme i pitanja koji se tiču obiju država, a to uključuje i Hrvate u BiH", rekao je Bevanda. Dodao je da pojedini predstavnici u vlasti u BiH često ne promatraju iskreno ulogu Hrvatske, ali nije rekao na koga pri tome misli. Najavio je i skoro rješavanje pitanja slobodnog prolaza kroz Neum i korištenje luke Ploče kad Hrvatska uđe u Europsku uniju.
SARAJEVO
Ravnatelj Državne agencije za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine (SIPA) Goran Zubac potvrdio je u srijedu kako je i ta krovna policijska agencija u BiH uključena u istragu o Vojislavu Blaževiću, kojega hrvatska policija sumnjiči za postavljanje eksplozivnih naprava u Zagrebu. "S obzirom da se to odnosi na područje terorizma, organiziranog kriminala, to je i naša zakonska uloga i normalno je da smo i u ovom slučaju postupanja prema Hrvatskoj imali i te kakvu komunikaciju i uradili smo svoj dio posla iako s tim nimo išli u javnost", kazao je Zubac novinarima u sarajevskom sjedištu SIPE, koje je tijekom dana posjetio predsjednik predsjedništva BiH Nebojša Radmanović. On je tom prigodom kazao kako od SIPA-e očekuje odlučnu borbu protiv kriminala i korupcije u zemlji kako unutar BiH tako i u susjedstvu.
PARIZ
Predsjednik francuskog Senata Jean-Pierre Bel rekao je u srijedu da je jučerašnje izglasavanje hrvatskog ugovora o pristupanju Europskoj uniji u francuskom Senatu znak velikog prijateljstva te pokazuje kako Hrvatska i Francuska imaju vrlo bliske veze.
"Jučer i danas su važni dani, jučer je Senat bio jednoglasan za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, danas sam se sastao s predsjednikom Hrvatskog sabora. To su znakovi velikog prijateljstva i bliskih veza koje imamo između naših zemalja, ali i vrijednosti koje zajednički branimo a koje će Hrvatska pomoći još bolje braniti" svojim ulaskom u EU, rekao je Bel hrvatskim novinarima nakon sastanka s predsjednikom Sabora Josipom Lekom u sjedištu Senata u Luksemburškoj palači u Parizu. Francuski Senat u utorak je jednoglasno potvrdio hrvatski pristupni ugovor, a Nacionalna skupština, donji dom parlamenta, raspravu i izglasavanje ugovora održat će u četvrtak. Tome će događaju biti nazočan i Leko koji će se potom sastati i s predsjednikom parlamenta Claudeom Bartoloneom.
BRUXELLES/SARAJEVO
Visoki američki dužnosnik zadužen za zapadni Balkan oštro je u srijedu kritizirao čelnike Bosne i Hercegovine, kazavši da moraju staviti interese zemlje ispred svojih osobnih. "Godina 2012. bila je godina propuštenih prilika i razočaranja, ne samo za nas prijatelje BiH nego i za narod. Vođe BiH bez obzira na njihovu etničku i stranačku pripadnost moraju ostaviti po strani svoje osobne agende i usredotočiti se na pokretanje zemlje prema euroatantskoj budućnosti", rekao je Philip Reeker, pomoćnik zamjenika američke državne tajnice koji je zadužen za zemlje jugoistočne Europe. On je rekao da su političari "protratili cijelu prošlu godinu", mijenjenjem najprije vlade na državnoj razini, a sada vlade Federacije BiH te je izrazio nadu da će federalna vlada biti brzo formirana. "Važno je da političari shvate da se ne mogu osloniti na međunarodnu zajednicu da riješi sve njihove probleme", rekao je Reeker osuđujući "političke igre, retoriku koja razdvaja, koja odvlači pozornost s pravih problema". Čelnici se trebaju okrenuti rješavanju ekonomskih pitanja, otvaranju radnih mjesta, rekao je Reeker, dodajući da zadaće ne političkom planu nisu osobito zahtjevne.
MARKALA
Malijski džihadisti su objavili da su u napadu na plinsko polje u Alžiru oteli 41 zapadnog državljanina, kao odgovor na intervenciju francuskih vojnika u Maliju, gdje potonji trenutačno vode bore s islamistima. Islamistički borci povezani s Al Kaidom napali su u zoru plinsko polje In Amenas, na istoku Alžira, blizu libijske granice, kojim upravljaju britanska kompanija BP, norveški Statoil i alžirski Sonatrach. Otet je 41 "zapadni državljanin", među kojima je "sedam Amerikanaca, Francuzi, Britanci i Japanci", rekao je glasnogovornik napadača, a prenijele su dvije mauritanske informativne mrežne stranice, agencija Naouakchott information i Sahara Medias. Kako je rekao glasnogovornik, ta je operacija "odgovor na očito uplitanje Alžira koji je francuskim zrakoplovima dopustio korištenje svog zračnog prostora kako bi izvodili zračne udare na sjeveru Malija". U "terorističkom" napadu poginule su dvije osobe, strani državljani, među kojima jedan Britanac, izvijestila je alžirska novinska agencija APS, a ministarstvo unutarnjih poslova izvijestilo je o jednoj poginuloj i šest ranjenih osoba (dva stranca, dva policajca i dva agenta sigurnosne službe) i o "neodređenom" broju talaca. Među taocima su jedan Irac i Norvežanin, navode Dublin i norveški tisak.
"Mi smo pripadnici Al Kaide i došli smo sa sjevera Malija", rekao je islamistički borac u telefonskom razgovoru za agenciju France Presse. Napadači su rekli da su pod zapovjedništvom Mokhtara Belmokhtara, zvanog "jednooki", povijesnog vođe Al Kaide islamskog Magreba (AQMI) koji ih je ubacio na sjever Malija.
WASHINGTON
Američki predsjednik Barack Obama predložio je u srijedu uvođenje zabrane na prodaju jurišnog oružja i obveznu provjeru kupaca svih tipova naoružanja, u nastojanju da bijes javnosti zbog masakra u osnovnoj školi u Newtownu kanalizira u dosad najsveobuhvatniji plan kontrole oružja. "Ovo više ne smijemo odgađati", rekao je Obama pozivajući Kongres da odobri te mjere jer sa svakim danom čekanja u Sjedinjenim Državama raste broj žrtava oružanog nasilja. "To se neće dogoditi dok to ne zatraži američki narod", istaknuo je Obama na primanju u Bijeloj kući na kojem su sudjelovala i djeca iz svih dijelova SAD-a, što je bio dirljiv podsjetnik na 20 prvašića koje je zajedno sa šest odraslih osoba ubio naoružani napadač 14. prosinca u osnovnoj školi u Newtonu, u američkoj saveznoj državi Connecticut. "I dok je smanjenje oružanog nasilja složen izazov, zaštita naše djece ne bi nas trebala dijeliti", naglasio je američki predsjednik. Ustrajući na širokom planu suzbojanja nasilja, koji uključuje mjere i zakonodavne i izvršne vlasti, Obama je izazvao oštar sukob s moćnim američkim oružanim lobijem i njegovim pristašama u Kongresu, koji će se zasigurno usprotiviti onome što nazivaju povredom ustavnog prava na nošenje oružja. U planu američkog predsjednika poziva se Kongres da obnovi zabranu prodaje jurišnog oružja koja je istekla 2004., uvede obveznu provjeru kupaca, uključujući i onih koji oružje kupuju na izložbama oružja, kao i donošenje novog saveznog zakona o krijumčarenju oružja koji već duže traže gradonačelnici velikih gradova kako bi se s ulica uklonilo oružje izvan državne kontrole.
ZAGREB
Njemačka središnja banka povlači u zemlju gotovo 700 tona zlatnih rezerva koje drži u New Yorku i Parizu, objavio je u srijedu BBC. Do 2020. polovina svih zlatnih poluga bit će u Njemačkoj, objavila je Bundesbanka. Trenutačno je kod kuće manje od trećine. Zlatne poluge bile su iznesene iz Njemačke zbog straha od sovjetske invazije. Središnje banke zlato drže u inozemstvu kako bi u kriznim vremenima mogle brzo kupovati stranu valutu.
Bundesbanka više rezerve neće držati u Parizu jer su obje zemlje u eurozoni, a do kraja desetljeća i količinu koju drži u New Yorku smanjit će s 45 na 37 posto. No iz sefova engleske središnje banke, Bank of England, Njemačka zlato neće povući i u Londonu će zadržati 13 posto ukupnih rezervi, objavilo je Bundesbank.
VATIKAN
Sveta Stolica se u srijedu založila za autonomiju crkve i religija prema državi u "moralno spornim" pitanjima poput pobačaja i homoseksualnosti, reagirajući na ocjene Europskog suda za ljudska prava (ECHR). Europski sud za ljudska prava u utorak je presudio da zakoni o jednakosti i propisi sigurnosti imaju prednost pred vjerskim slobodama u tri slučaja u kojima su britanski kršćani bili otpušteni ili sankcionirani za izražavanja svojih vjerskih uvjerenja na radnom mjestu. Vatikan je objavio dugu notu svog predstavništva pri Vijeću Europe u Strasbourgu o slobodi i institucionalnoj slobodi crkve uz razgovor na radio Vatikanu svog "ministra" vanjskih poslova Francuza Dominiquea Mambertija. U utorak je Europski sud osudio Veliku Britaniju jer je zabranila nošenje križa jednoj stjuardesi, ali ona je osudila nošenje vjerskih obilježja u jednoj drugoj aferi.