ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici osnovala radne skupine za javne investicije, fondove EU-a te poslovnu klimu i privatne investicije koje trebaju pomoći u realizaciji vladinih strateških ciljeva u privlačenju i povećanju javnih i privatnih ulaganja. Po riječima potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja i fondova EU Branka Grčića, kroz četiri godine hrvatske krize pokazalo se da su investicije ključan problem jer su od svih komponenti agregatne potražnje najviše pale, gotovo 35 posto. Poseban su problem privatne investicije koje su pale gotovo 40 posto, a s obzirom da privatna ulaganja sudjeluju u ukupnim investicijama s gotovo 75 do 80 posto, jasno je kako je to ključni faktor krize i budućeg gospodarskog oporavka i rasta. Stoga Vlada osniva tri radne skupine - za realizaciju ključnih javnih investicija, projekata javnih poduzeća i projekata koji se financiraju iz državnog proračuna; za što veće uključivanje bespovratnih i besplatnih sredstava iz fondova EU-a; te za poboljšanje poslovne i investicijske klime, odnosno uklanjanje administrativnih i drugih prepreka privatnim ulaganjima. Za provedbu tih ciljeva uspostavljamo metodologiju i organiziramo predstavnike tijela državne uprave, ali i uključujemo partnere iz privatnog sektora te angažiramo ljude iz krugova poslodavaca i stručnjaka, rekao je Grčić.
ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić izjavio je danas da Vlada pregovara s bankama o zaduživanju u stranoj valuti te da neće izdavati obveznice na međunarodnom tržištu. "Sigurno je da ćemo se zaduživati i u valuti, jer naše su obveze u valuti, a neće biti izdavanja obveznica na međunarodnom tržištu, jer skidanje kreditnog rejtinga znači da investitori traže obrazloženje", rekao je Linić uoči sjednice Vlade komentirajući napise u medijima da će država u prvom tromjesečju podići kredit od milijardu eura kod stranih banaka. Izravni pregovori s bankama su nešto drugo nego trgovanje našim obveznicama, napomenuo je Linić dodavši kako je Vladi itekako stalo do ugleda kod investitora pa želi prije izlaska na međunarodno financijsko tržište ostvariti neke investicije, kako bi investitorima "mogla objasniti što se događa". Želimo da investitori shvate da Vlada vodi politiku vrlo odgovorno te da štedi i zna upravljati financijskim resursima, naglasio je Linić.
ZAGREB - Do 2. siječnja zaprimljeni su zahtjevi za predstečajnom nagodbom iz ukupno 1472 tvrtke koje duguju više od 20 milijardi kuna, a zapošljavaju gotovo 16.000 radnika, izvijestio je ministar financija Slavko Linić na današnjoj sjednici Vlade na kojoj je usvojena uredba o načinu kako će Vlada odlučivati o svojim potraživanjima u postupku predstečajne nagodbe. To pokazuje da će opseg posla biti manji nego što smo očekivali, jer smo računali da će biti preko 20.000 zahtjeva, rekao je Linić. Tvrtkama koje su zatražile predstečajne nagodbe pokušat ćemo zajedno s ostalim vjerovnicima pomoći da nastave poslovati, kazao je. Uredbom se predlaže podjela predstečajnih nagodbi u dvije skupine - za postupke čija vrijednost predmeta ne prelazi 10 milijuna kuna bit će nadležna Porezna uprava, koja će imati Savjetodavno vijeće koje će predlagati nagodbu ostalim vjerovnicima i odlučivati o prijedlogu dužnika. Postupci čija vrijednost prelazi 10 milijuna kuna bit će pod Ministarstvom financija koje će također imati Savjetodavno vijeće, a u njemu predstavnike nadležnih ministarstava koji će sudjelovati u davanju prijedloga što s potraživanjima države.
ZAGREB - Hrvatska je u razdoblju od 2008. do 2012. svojoj brodogradnji isplatila ukupno 14,4 milijardi kuna potpora, izvijestio je ministar financija Slavko Linić na današnjoj sjednici Vlade na kojoj je donesena odluka o usklađivanju državnih potpora brodogradnji s pravnim okvirom Europske unije. Od toga je isplaćeno više od 11,6 milijardi kuna glavnice te još 2,8 milijardi kuna za kamate i ostale troškove. Ta sredstva korištena su za gašenje proizvodnje, rješavanje problema zapošljavanja, strukturne reforme i modernizaciju brodogradilišta, kazao je Linić. Hrvatska sada mora svoje potpore brodogradnji uskladiti s okvirom koji se primjenjuje u EU, a on predviđa potpore samo za inovacije, regionalne potpore i izvozne kredite.To će vrijediti još ove godine, a od početka 2014. u EU se ukidaju sektorske potpore brodogradnji te ostaju potpore za inovacije i regionalne potpore, ali za sve grane industrije, pojasnio je ministar Linić.
ZAGREB - Vlada je s prve ovogodišnje sjednice Saboru uputila tri zakona kojima se, među ostalim, povećava koeficijent za izračun plaća ravnateljima zavoda za zdravstveno i mirovinsko osiguranje te njihovim zamjenicima i pomoćnicima. Dužnosnicima istog ranga postaju ravnatelji Zavoda za posredovanje pri zapošljavanju, Središnjeg registra osiguranika te Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU te njihovi zamjenici i pomoćnici. Status državnog dužnosnika daje se i predsjedniku Savjeta za nacionalne manjine. Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić obrazložio je da se povećanje plaća i usklađivanje statusa dužnosnika predlaže zbog značajne uloge ustanova kojima su na čelu i povećanog opsega poslova u predstojećim reformama i obvezama vezanim za ulazak Hrvatske u EU. Izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika uređuje se i pravo dužnosnika kojima je istekao mandat da se vrate na prijašnja radna mjesta u državnom i javnom te u realnom sektoru, ako su s tim suglasni čelnici tijela ili poslodavac kod kojega su ranije bili zaposleni.
ZAGREB - Vladinom prijedlogu povećanja plaća dužnosnika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) prethodilo je smanjenje plaća zaposlenih u tim službama i ustanovama, upozorava Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN). Taj sindikat smatra da Vlada svojim prijedlogom zaposlene u tim službama dijeli na dobro plaćenu elitu i, kako se navodi u priopćenju SDLSN-a, "stoku sitnog zuba kojoj je oduzela materijalna prava i smanjila plaće". Vlada je s prve ovogodišnje sjednice Saboru uputila tri zakona kojima se, među ostalim, povećava koeficijent za izračun plaća ravnateljima zavoda za zdravstveno i mirovinsko osiguranje te njihovim zamjenicima i pomoćnicima. Dužnosnicima istog ranga postaju ravnatelji Zavoda za posredovanje pri zapošljavanju, Središnjeg registra osiguranika te Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU te njihovi zamjenici i pomoćnici. Status državnog dužnosnika daje se i predsjedniku Savjeta za nacionalne manjine.
ZAGREB - Zagrebački Viadukt i Hrvatske ceste (HC) potpisali su ugovor o izgradnji brze ceste Popovec - Marija Bistrica - Zabok, vrijedan 123,6 milijuna kuna s PDV-om, izvijestio je Viadukt putem Zagrebačke burze. Viadukt će prema ugovoru graditi i spoj brze ceste na Breznički Hum, odnosno dionicu Andraševec - Mokrice. Rok izvršenja radova je 12 mjeseci od dana uvođenja u posao. Posao s HC-om jedan je u nizu Viaduktovih angažmana ugovorenih u zadnje vrijeme.
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj za listopad prošle godine iznosila je 30,23 kune, što je u odnosu na rujan manje za 8,8 posto, a u odnosu na listopad 2011. godine nominalno je manje za 5,4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Po podacima DZS-a, u listopadu je bio 180 plaćenih radni sat, ili 12,5 posto više nego u prethodnom mjesecu. Najviša prosječna neto satnica isplaćena je zračnom prijevozu, u iznosu od 55,64 kune. Najniža pak prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu zaposlenih za listopad isplaćena je u proizvodnji odjeće i iznosila je 16,14 kuna.
ZAGREB - Zagreb je u prvih deset mjeseci 2012. godine posjetilo 675.707 turista, što je za 5,7 posto više nego u istom razdoblju godine prije, a njihovih 1.087.974 noćenja u plusu je za 6,1 posto, podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada. Porastima turističkog prometa u glavnom hrvatskom gradu doprinjeli su gosti iz inozemstva, dok se kod domaćih turista bilježe minusi. Tako je Zagreb u razdoblju od siječnja do kraja listopada prošle godine posjetilo 531.399 gostiju iz inozemstva, što je porast od 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2011. godine. Inozemni su turisti ostvarili 857.648 noćenja, što predstavlja porast od 9,4 posto. Domaćih je pak turista bilo 144.308 ili 0,9 posto manje, a njihovih 230.326 noćenja u padu je za 4,5 posto. Među stranim je gostima bilo najviše turista iz Njemačke, njih 47.865, što je za 11,7 posto više nego u deset mjeseci 2011. Slijedi 30.861 posjetitelj iz SAD-a, što je porast za 9,5 posto.
ZAGREB - Nakon jučerašnjeg skoka za više od 1,3 posto, na Zagrebačkoj burzi danas Crobexi stagniraju, a osim novog posla Viadukta, nema važnijih poslovnih vijesti. Crobex indeks bio je oko 12,00 sati u plusu 0,10 posto, na 1.765 bodova, dok je Crobex10 oslabio 0,11 posto, na 986 bodova. Redovni promet iznosio je 4,8 milijuna kuna. Najveći promet do podneva je ostvaren dionicom Ericssona Nikole Tesle, 1,25 milijuna kuna. Cijena joj je porasla 2,26 posto, na 1.433,5 kuna. Slijedi dionica Atlantic grupe, sa 530.000 kuna prometa, a cijena joj je ojačala 0,99 posto, na 560 kuna. Znatniji rast cijene ostvarila je dionica Viadukta, za 6,24 posto, na 330 kuna. Viadukt je danas objavio da je s Hrvatskim cestama potpisao ugovor o izgradnji jedne dionice brze ceste Popovec - Marija Bistrica - Zabok, vrijedan 123,6 milijuna kuna s porezom na dodanu vrijednost.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu oslabila prema euru za 0,15 posto, a srednji tečaj eura prvi je put od početka lipnja prošle godine premašio razinu od 7,56 kuna. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,560583 kune, što je prvi put od 8. lipnja prošle godine da je srednji tečaj eura na razini iznad 7,56 kuna. Na vrijednosti su prema kuni dobile danas i ostale promatrane inozemne valute. Tako je kuna prema američkom dolaru oslabila za 1,29 posto, britanskoj funti za 0,58 posto, a prema švicarskom franku za 0,17 posto. Srednji tečaj franka iznosi 6,257207 kuna, funte 9,340972 kune i dolara 5,773200 kuna.
(Hina) xggoj yds