WASHINGTON - Američki Senat u utorak je, dva sata nakon što je istekao rok 31. prosinca, odobrio zakon čiji je cilj izbjeći "fiskalnu liticu", zaustavljajući većinu povećanja poreza i odgađajući automatsko smanjenje potrošnje koje je trebalo početi s Novom godinom. Senat je velikom većinom od 89 glasova "za" naspram osam protiv izglasao dogovor koji su nekoliko sati ranije ispregovarali Bijela kuća i republikanska manjina u Senatu. Potpredsjednik Joe Biden i šef repulikanske manjine u Senatu Mitch McConnell postigli su kompromis po kojem će se povećati porezi najbogatijih Amerikanaca a za dva mjeseca odgoditi svako rezanje proračunskih rashoda. Nakon što je dogovor potvrdio Senat, njega bi još trebao potvrditi i Predstavnički dom gdje su u većini republikanci, te potom potpisati predsjednik Barack Obama da bi postao zakon. Predstavnički dom vjerojatno će glasovati u utorak. Odgoda glasovanja neće imati negativnih učinaka bez obzira na rok jer su zbog neradnog dana sva financijska tržišta zatvorena 1. siječnja.
BRUXELLES - S prvim danom Nove 2013. godine, rotirajuće šestomjesečno predsjedništvo Vijećem Europske unije preuzima Irska, kojoj će to biti sedmo predsjedništvo i koje pada točno na 40. obljetnicu ulaska zemlje u Europsku uniju. Irska je posljednje rotirajuće predsjedništvo EU-a prije ulaska Hrvatske koja bi trebala postati članicom na dan kada Litva preuzme šestomjesečno predsjedništvo. Irska ministrica za europske poslove Lucinda Creighton izjavila je, predstavljajući sredinom prosinca prioritete irskog predsjedništva, da ne očekuje nikakve probleme s ratifikacijom hrvatskog pristupnog ugovora i da bilateralna pitanja sa Slovenijom ne smiju ometati proces pristupanja. "Uvjereni smo da će proces ratifikacije ići glatko i da će Hrvatska ući u EU 1. srpnja sljedeće godine. Tijesno ćemo surađivati s našim hrvatskim kolegama, s kojima imamo odlične odnose, kako bismo izbjegli eventualne poteškoće tijekom šest mjeseci našeg predsjedanja", izjavila je Creighton. Na pitanje o mogućim poteškoćama u ratifikaciji pristupnog ugovora u Sloveniji, ministrica Creighton je rekla da bilateralna pitanja ne smiju ometati proces pristupanja. "Naše je stajalište da bilateralna pitanja ne smiju ometati proces pristupanja. Postoji jasna europska pravna stečevina, jasan proces ispunjavanja kopenhaških kriterija. Znam da je Komisija u svom izvješću u listopadu naglasila potrebu da se nastavi zamah u reformskom procesu i vjerujem da će se to dogoditi. Znam da je hrvatska vlada odlučna to učiniti. Bilo koje pitanje koje Slovenija može imati s Hrvatskom treba se riješiti bilateralno, mi ćemo naravno podupirati taj proces, ali to ne smije stajati na putu hrvatskom pristupanju", rekla je ministrica Creighton. Irska, koja je prije dvije godine spašena od bankrota financijskom pomoći EU-a i Međunarodnog monetarnog fonda, istaknula je za geslo svoga predsjedništva: stabilnost, rast i radna mjesta.
BRUXELLES - Europski fiskalni pakt, koji uključuje stroža proračunska pravila za zemlje potpisnice i automatske sankcije za one koje ih krše, stupio je na snagu u utorak, 1. siječnja. Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj politici, poznatiji kao fiskalni pakt potpisan je 2. ožujka 2012. Budući da nije bilo konsenzusa da se to provede kroz promjene ugovora o EU-u, odlučeno je da se to učini potpisivanjem međuvladina sporazuma. Potpis na ugovor stavilo je 25 zemalja članica, sve osim Velike Britanije i Češke. Ugovorom je predviđeno da stupa na snagu kada ga ratificira najmanje 12 članica eurozone. Taj uvjet je ispunjen 21. prosinca kada je Finska, kao 12. članica eurozone, predala ratifikacijske instrumente. Fiskalni pakt je do sada ratificiralo ukupno 16 zemalja članica EU-a - 12 članica eurozone: Austrija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Italija, Irska, Njemačka, Portugal, Slovenija i Španjolska te četiri članice izvan eurozone: Danska, Litva, Latvija i Rumunjska. Po odredbama fiskalnog pakta, nacionalni proračuni moraju biti uravnoteženi ili u plusu. Strukturni proračunski manjak ne smije prelaziti 0,5 posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a. Zemlje potpisnice sada imaju godinu dana, do 1. siječnja 2014., da odredbe o uravnoteženom proračunu ugrade u svoj pravni poredak, u svoje ustave ili zakone koji imaju ustavnu snagu. Fiskalni pakt, kao međunarodni ugovor pravno je obvezujući za zemlje potpisnice čija je valuta euro, dok će se na ostale primjenjivati kada uvedu euro, osim ako se same ne izjasne da žele primjenjivati određene odredbe i prije toga. Zemlje potpisnice obvezale su se da će u roku od pet godina od stupanja na snagu ugraditi fiskalni pakt u pravni poredak EU-a, europsku pravnu stečevinu.