LJUBLJANA
Slovenska diplomacija želi da u zaključke o proširenju EU-a koje će u petak prihvatiti voditelji država EU-a uđe i formulacija da se Hrvatska i dalje mora baviti bilateralnim i regionalnim pitanjima "uključujući i sukcesiju", čiji je smisao vezivanje ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora u Sloveniji s rješenjem pitanja Ljubljanske banke i njenih štediša u Hrvatskoj, navode slovenski mediji. "Slovenija inzistira na rješavanju pitanja Ljubljanske banke kao uvjetu za ratifikaciju", navodi u utorak ljubljansko "Delo", dodajući da je zato u nacrt zaključaka o kojemu su već raspravljali ministri vanjskih poslova uključena rečenica da se Hrvatska mora nastaviti baviti bilateralnim i regionalnim pitanjima, uključujući i pitanje sukcesije. Poznato je da Slovenija tzv. staru deviznu štendju drži pitanjem sukcesije država nasljednica bivše SFRJ, a ministar vanjskih poslova Karl Erjavec uvjetuje početak postupka ratifikacija hrvatskog pristupnog sporazuma s EU-om prethodnim povlačenjem tužbi koje se protiv Ljubljanske banke u vezi te štednje vode na hrvatskim sudovima. "Slovenija redovito upozorava da se Hrvatska obvezala na rješavanje tog pitanja u okviru sukcesije tijekom pristupnih pregovora s EU-om", navodi "Delo". Vodeći slovenski dnevni list uz to podsjeća na neka upozorenja njemačkih dužnosnika nakon objave jesenskog izvješća o napretku Hrvatske iz kojih bi se dalo zaključiti kako nije isključeno da u slučaju slabog napretka reformi ulazak Hrvatske u EU s predviđenim datumom 1. srpnja iduće godine može biti ugrožen, ali i službene navode Bruxellesa da taj datum kao cilj ostaje i da će biti ispunjen jer bi "sve ostalo bila katastrofa". U vezi slovenskih zahtjeva prema Hrvatskoj koji se tiču pitanja Ljubljanske banke i ratifikacije pristupnog ugovora, "Delo" upozorava i na to da najnovija analiza Centra za europske politike iz Bruxellesa ocjenjuje kako "ponovno slovensko otvaranje bilateralnih pitanja" predstavlja jedan od slučajeva "ometanja procesa širenja".
ZAGREB
Haški sud (ICTY) u srijedu će izreći presudu pomoćniku bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića za obavještajno-sigurnosna pitanja generalu Zdravku Tolimiru optuženom za genocid u Srebrenici. Tužitelji koji su za njega tražili kaznu doživotnog zatvora na suđenju su kazali kako je Tolimir proveo zapovijed predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića i generala Mladića da se svi vojno sposobni muslimanski muškarci iz Srebrenice ubiju tako što je isplanirao zločin, a Tolimir je tvrdio da takve zapovijedi nikad nije bilo. Tužiteljstvo tvrdi da je Tolimir, zajedno s Mladićem, te drugim zapovjednicima u vojsci bosanskih Srba bio sudionik udruženog zločinačkog pothvata cilj kojega je bilo trajno uklanjanje muslimanskog stanovništva iz Srebrenice i Žepe. Tolimir je optužen za genocid, udruživanje radi počinjenja genocida, istrebljenje, ubojstva, progon, prisilno premještanje i deportaciju Muslimana iz Srebrenice i Žepe od srpnja do studenoga 1995.
Prema optužnici snage bosanskih Srba u srpnju 1995. ubile su oko sedam tisuća muslimanskih muškaraca iz Srebrenice a taj je zločin isplanirala i ostvarila sigurnosno-obavještajna uprava glavnog stožera Vojske Republike Srpske kojoj je na čelu bio general Tolimir. General Tolimir, koji se branio sam, zatražio je da bude oslobođen optužbi. Za zločin u Srebrenici do sada je doneseno više pravomoćnih presuda. Bivši zapovjednik Drinskog korpusa general Radislav Krstić osuđen je na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja srebreničkog genocida. Za pomaganje u istrebljenju na tom području osuđeni su i zapovjednik Bratunačke brigade Vidoje Blagojević na 15 godina zatvora i načelnik inženjerije Zvorničke brigade Dragan Jokić na devet godina zatvora. Za sudjelovanje u srebreničkim ubojstvima pomoćnik za sigurnost Bratunačke brigade Momir Nikolić osuđen je na 20 godina zatvora, a pripadnik vojske bosanskih Srba Dražen Erdemović kao neposredni izvršitelj zločina osuđen je na pet godina zatvora. Načelnik štaba i zamjenik zapovjednika Zvorničke brigade Dragan Obrenović osuđen je na 17 godina za progon počinjen ubojstvima muslimanskih muškaraca na području Srebrenice.
ŽENEVA
Više od pola milijuna sirijskih izbjeglica je registrirano ili čeka registraciju u regiji, a najviše u Libanonu, Jordanu i Turskoj, priopćilo je u utorak Visoko povjerenstvo UN-a za izbjeglice (UNHCR). "Prema najnovijim podacima UNHCR-a za Libanon, Jordan, Irak, Tursku i Sjevernu Afriku, 509.559 Sirijaca je već registrirano ili su u postupku registracije kao izbjeglice", priopćio je UNHCR iz sjedišta u Ženevi. U Libanonu je utočište potražilo 154.387 sirijskih izbjeglica koji su pobjegli pred 20-mjesečnim sukobima u domovini, u Jordanu 142.664, u Turskoj 136.319, u Iraku 65.449 a u sjevernoj Africi 11.740. Tijekom studenoga, broj sirijskih izbjeglica je rastao dnevno za 3.200, a samo u protekle dvije noći je u Jordan prešlo oko 1.000 Sirijaca.
SEUL
Sjeverna Koreja povukla je iz zone lansiranja raketu dugog dometa koju namjerava lansirati sljedećih dana usprkos osudi međunarodne zajednice, piše u utorak južnokorejski tisak. "Čini se da je Sjeverna Koreja povukla raketu iz prostora za lansiranje radi rješavanja tehničkih problema", javlja južnokorejska agencija Yonhap, citirajući vojni izvor koji se oslanja na analizu satelitskih snimaka raketnog centra Sohae, na sjeverozapadu Sj. Koreje. Južnokorejsko ministarstvo obrane odbilo je komentirati te informacije koje bi, ako se pokažu točnima, mogle značiti znatnu odgodu operacije. U ponedjeljak je Pjongjang produžio za tjedan dana rok za lansiranje rakete s meteorološkim satelitom. Lansiranje rakete-nosača Unha-3 predviđeno između 10. i 22. prosinca, moglo bi doći u obzir do 29. prosinca.
Prethodni pokušaj, u travnju 2012., bio je neuspješan.
ANKARA
Palestinski predsjednik Mahmud Abas upozorio je u ponedjeljak u Ankari da će Palestinci reagirati ako Izrael ostvari svoj plan izgradnje 3.000 stanova u istočnom Jeruzalemu. "Ako se to dogodi, reagirat ćemo na drugi način", rekao je Abas pred turskim parlamentom, ne preciziravši vrstu reakcije. Abas je ocijenio kako je najava izraelskog plana gradnje kazna za Palestinu nakon što joj je 29. studenoga Opća skupština UN-a dodijelila status zemlje promatrača nečlanice UN-a. Izrael je osudio rezultat glasanja i istaknuo da on predstavlja prepreku za rješenje putem pregovora. Turska je pozdravila palestinski status i nazvala ga važnim korakom te pozvala na uspostavu neovisne palestinske države s prijestolnicom istočnim Jeruzalemom.
NEW YORK
Tajnim financijskim sporazumom na sudu u New Yorku završena je afera između bivšeg predsjednika Međunarodnog monetarnog fonda Dominiquea Strauss-Kahna i sobarice koja ga je optužila za seksualni napad čime je okončala njegove predsjedničke ambicije, prenose u utorak mediji. "Sporazumom smo riješiti tu aferu", rekao je u ponedjeljak nakon vrlo kratkog sudskog ročišta na sudu u Bronxu sudac Douglas McKeon te istaknuo da su odredbe sporazuma "tajne". Nafissatou Diallo, sobarica podrijetlom iz Gvineje "hrabra je žena koja nije nikada izgubila povjerenje u pravosudni sustav. Ovim rješenjem ona sada može nastaviti svoj život", rekao je njezin odvjetnik Kenneth Thompson. Odvjetnici francuskog državljanina Strauss-Kahna, koji nije bio na ročištu jer to sudac nije zahtijevao, rekli su da su "zadovoljni sporazumom". Sudac je izvijestio da je na istom ročištu Diallo financijskim dogovorom riješila i spor s dnevnim listom New York Post protiv kojeg je povela građansku parnicu jer ju je list tretirao kao prostituku. S obzirom na tajnost sporazuma mediji nagađaju o visini svote koju je Strauss-Kahn dužan platiti. Njegov odvjetnik William Taylor odbacio je kao "potpuno netočne" informacije o šest milijuna dolara. Optužbu za silovanje u njujorškom hotelu bivša sobarica Diallo podnijela je protiv Strauss-Kahna prije 19 mjeseci. Ta afera praćena velikim publicitetom okončala je njegove ambicije da se kandidira za predsjednika Francuske, primorala ga da podnese ostavku na dužnost predsjednika MMF-a i da se razvede od supruge, francuske novinarke Anne Sinclair.
NEW YORK
Turska u zatvorima drži najveći broj novinara od svih zemalja na svijetu, a slijede Iran i Kina, objavio je u utorak Odbor za zaštitu novinara (CPJ), kojem je sjedište u Sjedinjenim Državama. Taj njujorška nevladina organizacija je istaknula da je ove godine u zatvorima najveći broj novinara zbog terorizma i drugih zločina prema državi. "Živimo u vrijeme kada vlada rado pribjegava zastrašivanju i zatvaranju novinara koje optuže za protudržavno i terorističko djelovanje", stoji u priopćenju Joela Simona, izvršnog direktora Odbora za zaštitu novinara. Prvog prosinca ove godine u Turskoj je bilo zatočeno najmanje 49 novinara, među kojima više desetaka kurdskih novinara optuženih za "terorizam i urotu protiv vlade". Toga je dana u iranskim zatvorima bilo 45 novinara, a u Kini 32. Ta nevladina organizacija je navela da su 232 novinara, urednika i fotografa u zatvorima u svijetu, što predstavlja povećanje od 53 posto u odnosu na 1. prosinca 2011., kada je do tada bio zatvoren najveći broj novinara otkako je 1990. CPJ počeo evidentirati zatvaranje novinara. Na četvrtom mjestu po broju zatočenih novinara je Eritreja (28), zatim slijede Sirija (15), Vijetnam (14), Azerbejdžan (9), Etiopija (6), Saudijska Arabija (4) i Uzbekistan (4).
PEKING
Kineski sud regije s muslimanskom većinom Xinjinag osudio je u utorak trojicu muškaraca na smrt zbog pokušaja otmice zrakoplova, izvijestila je agencija Nova Kina.
Četvrti optuženik osuđen je na doživotni zatvor, precizirala je službena agencija. U lipnju je vlada Xinjianga objavila da su šestorica Ujugura svladana i zatvorena nakon pokušaja otmice zrakoplova na unutrašnjoj liniji. Glasnogovornica vlade je precizirala da je 7 ili 8 ljudi ranjeno u tom pokušaju otmice zrakoplova, među kojima i članovi posade. Xinjinag povremeno potresa nasilje između turkofone manjine Ujgura, njih 9 milijuna i kineskog većinskog naroda Han.