BRUXELLES - Ministri financija 17 članica eurozone i Međunarodni monetarni fond postigli su u noći s ponedjeljka na utorak dogovor o isplati sljedeće tranše pomoći Grčkoj te o nizu mjera koje bi trebale omogućiti u sljedećih deset godina osjetno smanjenje grčkog javnog duga. "Postigli smo politički dogovor. Nije riječ samo o novcu nego i boljoj budućnosti za Grčku i eurozonu u cjelini", izjavio je šef euroskupine Jean-Claude Juncker po završetku sastanka koji je trajao više od 13 sati. Sada je preostalo da države članice eurozone donesu potrebne odluke na nacionalnoj razini o odobrenju sljedećeg obroka pomoći iz privremenog kriznog fonda EFSF u visini 43,7 milijardi eura. Prvih 34,4 milijarde eura, od kojih je 10,6 milijardi namijenjeno za financiranje grčkog proračuna, a 23,8 milijardi za dokapitalizaciju banaka trebaju biti isplaćeni 13. prosinca. Preostali dio bit će isplaćen u tri obroka tijekom prvom tromjesječja sljedeće godine. Članice eurozone složile su se i oko mjera koje bi trebale omogućiti smanjenje grčkog duga do 2016. na 175 posto BDP-a, 2020. na 124 posto, a 2022. godine znatno ispod 110 posto BDP-a.
ATENA - Grčki premijer Antonis Samaras pozdravio je u utorak dogovor EU-a i MMF-a o smanjenju grčkog duga i isplati međunarodnih zajmova Grčkoj, ali je najveća oporbena stranka odbacila taj dogovor i kritizirala Njemačku jer je spriječila otpisivanje većeg iznosa grčkog duga. Nakon dvanaest sati pregovaranja, ministri financija eurozone i MMF su se dogovorili da će do 2020. grčki dug, koji iznosi 340 milijardi eura, smanjiti za 40 milijardi eura i tako otvoriti put za deblokadu iduće tranše pomoći iz fonda za potporu eurozone u iznosu od 43,7 milijarda eura. U prosincu će se isplatiti više od 34 milijarde, a ostatak od skoro 10 milijardi u tri obroka u prvom tromjesečju 2013. uz uvjet da Grčka provede obećane reforme. "Sve je dobro prošlo", rekao je Samaras novinarima. "Sutra počinje novi dan za Grke", dodao je. Papadimoulis je rekao da je Ateni potrebno otpisivanje 50 posto duga, što je, po njegovim riječima, spriječila njemačka kancelarka Angela Merkel. Grčka, čija je blagajna prazna i koja je nedavno morala donijeti nove mjere štednje, tjednima je nestrpljivo čekala dogovor EU-a i MMF-a o svom dugu koji je bio uvjet za isplatu tranša obećane pomoći koja se odgađala mjesecima.
PARIZ - Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) snizila je prognoze globalnog rasta, upozorivši da je dužnička kriza u recesijom pogođenoj eurozoni najveća prijetnja svjetskom gospodarstvu. Organizacija sa sjedištem u Parizu predviđa da će globalno gospodarstvo porasti za 2,9 posto u ovoj godini, da bi u idućoj ubrzalo na 3,4 posto. Eurozona je suočena s dvije godine pada gospodarskih aktivnosti, dok SAD-u prijeti recesija ako zastupnici postignu dogovor o proračunu i zaduživanju i time ne izbjegnu automatsko stupanje na snagu kombinacije povećanja poreza i proračunskih rezova početkom 2013. Pod uvjetom da Washington otkloni prijetnju fiskalne krize, najveće svjetsko gospodarstvo porast će u idućoj godini za 2,0 posto, procjenjuje OECD, srezavši prognozu iz svibnja od kada su očekivali rast za 2,6 posto. "Američka fiskalna kriza je vrlo važan izvor zabrinutosti, ali najveći je rizik i dalje eurozona", kazao je glavni ekonomist OECD-a Pier Carlo Padoan. "Razlog tome nije samo recesija, već i činjenica da još nije prekinut začarani krug između državnog duga, stanja u bankama i rizika povezanih s istupanjem pojedinih zemalja", upozoravaju.
LJUBLJANA - Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u svom je najnovijem izvješću snizila prognozu gospodarske aktivnosti za Sloveniju u ovoj i idućoj godini. Prema novoj procjeni OECD-a, slovenski BDP smanjit će se ove godine u odnosu na prošlu za 2,4, a u 2013. za dodatnih 2,1 posto, dok će do ponovnog rasta BDP-a od 1,1 posto doći tek u 2014. godini. Razloge za recesijski trend OECD vidi u procesu javno-financijske konsolidacije, potrebne sanacije banaka i zaduženosti realnog sektora. Prema novoj ocjeni OECD-a, ovogodišnja stopa nezaposlenosti u Sloveniji od 8,5 posto porast će u sljedećoj na 9,7, a u 2014. na 9,8 posto, a inflacija s ovogodišnje od 2,8 posto pasti iduće na 2,3 posto, a u 2014. godini na 1,8 posto.Prema novoj prognozi OECD-a, slovenski deficit javnih financija s ovogodišnjih 4,3 posto BDP-a smanjit će se na 3,6 posto u idućoj, te na 3 posto u 2014. godini, dok će javni dug po kriterijima koji se upotrebljavaju u Europskoj uniji rasti: s 53,9 posto BDP-a u 2012. godini na 58,5 posto u 2013. i 61 posto BP-a u 2014. godini.
BRUXELLES - Europska unija sprema se slijediti primjer Sjedinjenih Država koje planiraju odgoditi uvođenje novih strožih propisa o visini kapitala banaka, a ujedno nastoji nagovoriti Washington da razmisli o svojoj odluci, kazali su izvori u EU. Takvo kašnjenje moglo bi dovesti do pomicanja roka za početak primjene globalnih propisa o visini bankovnog kapitala u Europi, tzv. Basela III, za približno šest mjeseci, a možda i dulje, ukoliko diplomati i zakonodavci u zadanom roku ne postignu dogovor o novom zakonu koji bi se postupno trebao uvoditi od početka iduće godine. SAD je odlučio odustati od zacrtanog roka u siječnju 2013., potkopavajući globalni Baselski sporazum i obećane izmjene u visini bankovnog kapitala čiji je cilj sprečavanje reprize globalne financijske krize. "Što god da se dogodi, novi zakon ne može stupiti na snagu 1. siječnja", kazao je dužnosnik EU-a koji je želio ostati neimenovan. "Sredina godine je realističniji rok". Glavni tajnik Baselskog odbora, koji je osmislio novi režim, u utorak je insistirao da se s uvođenjem novih globalnih propisa kreće prema planu, priznajući ipak da neke zemlje neće uspjeti ispoštovati zadani rok.
PARIZ - Povjerenje francuskih potrošača stabiliziralo se u studenom, iako je još uvijek daleko ispod dugoročnog prosjeka budući da su kućanstava i dalje zabrinuta za svoje financije u uvjetima rastuće nezaposlenosti i prijeteće recesije. Državna statistička agencija INSEE objavila je da je njezin indeks potrošačkog raspoloženja u studenom ostao nepromijenjen na 84 boda, stabiliziravši se prvi puta od lipnja. Povjerenje kućanstava kontinuirano slabi zbog ubrzanog povećanja broja zahtjeva za isplatom naknada za nezaposlene, koji su u međuvremenu dosegli najvišu razinu u posljednjih 13 godina. Pritom je zabrinutost za osobne financije porasla u studenom u odnosu na listopad i veći je broj ispitanika ocijenio da je pravo vrijeme za štednju, očitujući kontinuiranu nesigurnost u vezi gospodarske klime koja bi mogla zakočiti potrošnju u nadolazećim mjesecima. Ocjena stanja u gospodarstvu ostala je nepromijenjena dok su očekivanja o osobnoj i situaciji u gospodarstvu blago poboljšana. Francusko gospodarstvo neočekivano je poraslo u trećem tromjesečju za 0,2 posto, iznenadivši analitičare koji su očekivali pad nakon gotovo godinu dana stagnacije.
LJUBLJANA - Zahvaljujući sporazumu Europske unije i Švicarske konfederacije u slovenski državni proračun uplaćeno je 440.000 eura, što je dio kamata koji su Slovenci s otvorenim računima u Švicarskoj dobili na ime kamata u prošloj godini, piše ljubljansko "Delo". Prema sporazumu Švicarske i EU koji uvažava tzv. europsku "kamatnu direktivu", od poreza koji Švicarska obračuna na prihode od kamata stranih državljana iz zemalja EU koji imaju račune u švicarskim bankama tri četvrtine iznosa vraća se u proračune država čiji su štediše državljani, a jednu trećinu zadržava Švicarska. Slovenska porezna uprava ima podatke da nešto više od deset tisuća poreznih obveznika ima račune u inozemstvu, no računa se da ih je zapravo mnogo više, iako prema zakonu svaki račun otvoren u inozemstvu Slovenci moraju prijaviti, pri čemu nisu dužni reći stanje na računu, navodi list. Nekadašnji direktor slovenske porezne uprave Ivan Simič (kojega je nedavno angažirala i srbijanska vlada) rekao je za "Delo" da smatra da je najbolji lijek protiv bijega kapitala poduzeća i otvaranja privatnih računa u inozemstvu stvaranje poticajnog poreznog i poslovnog okoliša u samoj Sloveniji.
BRUXELLES - Guverner luksemburške središnje banke Yves Mersch imenovan je u izvršni odbor Europske središnje banke (ECB) unatoč protivljenju Europskog parlamenta, prenose europski mediji. Europski parlament glasovao je protiv imenovanja Yvesa Merscha u izvršni odbor ECB-a protiveći se tome što u tom tijelu nema žena. Odluku o njegovu imenovanju donijeli su šefovi država i vlada EU-a na summitu u Bruxellesu u petak, zanemarivši neobvezujuće mišljenje EP-a. U izvršnom odboru ECB-a sjedit će tako šestorica muškaraca, a žena nema ni u upravnom odboru ECB-a koji čine guverneri središnjih banaka 17 država članica eurozone. Mersch će dužnost preuzeti 15. prosinca.
LISABON - Više tisuća osoba prosvjedovalo je protiv štednje u utorak ispred portugalskog parlamenta gdje se zastupnici spremaju izglasati proračun za 2013., stroži nego ikad. "Kažemo 'ne' trojki i njezinoj politici", "Treba stati na kraj toj policiti prije nego ona stane nama na kraj", moglo se pročitati na transparentima prosvjednika, okupljenih na poziv portugalske sindikalne središnjice CGTP. Na svakom prosvjedu, prosvjednicima je cilj trojka (EU, MMF i ESB) vjerovnika Portugala, koji prima financijsku pomoć od svibnja 2011. "To je krađa, narod je taj koji plaća", "Blokirane plaće, budućnost pod hipotekom", "Nezaposlenost u Portugalu, nacionalna sramota", skandirali su drugi prosvjednici noseći crvene kartone kao znak ozbiljna upozorenja vladi. Prosvjednici su se okupili ispred parlamenta u trenutku kad su zastupnici pristupali posljednjoj raspravi o proračunu za 2013. prije konačnog glasovanja popodne. Zakon o financiranju za sljedeću godinu, stroži nego ikad, trebao bi omogućiti uštede od 5,3 milijarde eura, ostvarenih s više od 80 posto visokim poreznim nametima.
STOCKHOLM - Švedski proizvođač telekomunikacijske opreme Ericsson priopćio je da je pred američkim sudom podnio tužbu protiv južnokorejske kompanije Samsung zbog kršenja patenata. "Ericsson je danas podnio tužbu u SAD-u protiv Samsunga zbog povrede patenata, nakon što gotovo dvogodišnji pregovori nisu urodili sporazumnim rješenjem", navodi se u priopćenju. "Spor se odnosi na Ericssonovu patentiranu tehnologiju ključnu za nekoliko telekomunikacijskih i mrežnih standarda koji se koriste u Samsungovim proizvodima, kao i na druge Ericssonove patentirane izume koji se često koriste u bežičnim i ostalim elektronskim proizvodima za široku upotrebu", dodaje se. Samsung je također podnio tužbe pred sudovima u Britaniji, Japanu, Nizozemskoj i SAD-u zbog spora s američkim kompjuterskim divom Appleom oko tehnologije koja se koristi u mobilnim telefonima i tablet računalima. U većini tih sporova sudovi su poduprli stajalište Samsunga. 'Pametni' telefoni sve su popularniji širom svijeta i tehnološki divovi vode bitku za što bolju poziciju na tom unosnom tržištu.
LONDON - Cijene nafte prekoračile su u utorak na međunarodnim tržištima razinu od 111 dolara za barel zahvaljujući sporazumu o pomoći Grčkoj, ali je njihov rast ograničila zabrinutost zbog moguće fiskalne krize u SAD-u. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte ostala gotovo nepromijenjena, te se barelom trgovalo po 111,06 dolara. Nakratko je dosegnula i 111,36 dolara. Značajnijih promjena u cijeni nije bilo ni na američkom tržištu, pa se barelom trgovalo po 87,79 dolara. Trgovci naftom upozoravaju da bi rast cijena mogao biti ograničen zbog slabosti svjetskog gospodarstva. "Nove loše vijesti iz svjetskog gospodarstva samo će još više zakočiti rast potražnje za naftom no što se trenutno prognozira", tumači Dominick Chirichella iz njujorškog Energy Management Institutea.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, dok se tečaj eura probio iznad 1,30 dolara, jer su ministri financija eurozone odobrili novu tranšu pomoći Grčkoj kako bi izbjegla bankrot. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu oko 0,4 posto, dok su burzovni indeksi u Singapuru, Hong Kongu, Australiji i Južnoj Koreji porasli između 0,2 i 0,8 posto. Premda su u Šangaju cijene dionica pale oko 0,8 posto, MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na dobitku 0,7 posto, dosegnuvši najvišu razinu u gotovo tri tjedna. Financijska pomoć koju Grčka čeka već mjesecima počet će se isplaćivati u prosincu, poručili su jutros ministri financija eurozone, nakon dvanaest sati pregovora. Cijene dionica na azijskim tržištima osjetno su porasle jer je nakon ove odluke otklonjena veliku neizvjesnost s tržišta, ali time nisu otklonjeni i svi rizici.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica blago pale jer su ulagači oprezni zbog rizika od 'fiskalne litice', a pod pritiskom je bio trgovački sektor, unatoč dobrom početku predblagdanske potrošačke sezone. Dow Jones oslabio je 42 boda, ili 0,33 posto, na 12.967 bodova, a S&P 500 indeks 0,20 posto, na 1.406 bodova. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,33 posto, na 2.976 bodova. S&P indeks trgovačkog sektor oslabio je 0,5 posto, pri čemu je jedna od najvećih gubitnica bila dionica Targeta, s padom cijene za 2,6 posto. "Ulagači se plaše da su trgovački lanci možda previše spustili cijene kako bi privukli kupce. Podaci o prodaji su dobri, ali pitanje je po kojoj su cijeni postignuti", kaže Angel Mata, direktorica u tvrtki Stifel Nicolaus Capital Markets. S druge strane, snažno je, gotovo 5 posto, skočila cijena dionice eBaya, jer je taj online trgovac prvih dana shopping sezone ostvario znatno veći promet nego lani. Na oprez ulagača ukazuje mršav obujam trgovanja.