WASHINGTON - Predsjednik SAD-a Barack Obama još nije donio odluku koliko bi pripadnika vojske SAD-a moglo ostati u Afganistanu nakon 2014. a ni o ritmu povlačenja vojnika prije toga, rekla je Bijela kuća u ponedjeljak. Glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney je rekao da će Obama idućih tjedana i mjeseci proučiti prijedloge glede tih pitanja. "On će procijeniti prijedloge Pentagona i drugih o čemu bi mogli pregovarati s afganistanskom vladom u vezi s budućom nazočnošću u Afganistanu" nakon 2014., rekao je Carney. "Ta će nazočnost po zadaćama biti vrlo ograničena... i usredotočena na protuterorističke operacije i obuku afganistanskih snaga".
WASHINGTON - Državna tajnica SAD-a Hillary Clinton razgovarala je u ponedjeljak s egipatskim ministrom vanjskih poslova Mohamedom Kamelom Amrom i istaknula da se SAD nada da se politička kriza može riješiti demokratskim načinima, priopćio je State Department. Clinton je ponovno iznijela zabrinutosti SAD-a zbog odluke egipatskog predsjednika Mohameda Mursija da preuzme velike ovlasti i informirala se o razgovorima koje će Mursi voditi s višim sucima, rekla je glasnogovornica State Departmenta Victoria Nuland na konferenciji za tisak. "Tajnica je istaknula važnost rješavanja tih sporova na demokratski način, te čekamo ishod tih razgovora", rekla je Nuland. "Želimo vidjeti napredovanje ustavnog procesa na način da pretjerano ne koncentrira vlast u jednim rukama", rekla je Nuland.
BILBAO - Tvrtka iz španjolske Baskije krijumčarila je strojeve za vjerojatno korištenje u iranskom nuklearnom programu putem razrađene sheme koja je uključivala tvrtku iz Turske koja je služila kao paravan, rekle su u ponedjeljak španjolske porezne vlasti. Španjolski porezni ured je rekao da je tvrtka uspjela u Iran poslati više od sedam strojeva za proizvodnju dijelova za turbine koje se koriste u elektranama, kršeći sankcije Vijeće sigurnosti protiv Irana. Izvor blizak istrazi rekao je da se radi o kompaniji ONA Electroerosion. Strojevi, prodani za gotovo milijun eura, trebali su biti korišteni u iranskom nuklearnom programu, po dosadašnjim nalazima istrage.
KARTUM - Dva iranska ratna broda pristat će ovaj tjedan u Sudanu radi punjenja goriva, objavila je u ponedjeljak državna novinska agencija Suna. Riječ je o drugom takvom posjetu u zadnjih mjesec dana, nakon što je Sudan optužio Izrael da je bombardirao jednu tvornicu oružja. Sudan tvrdi da su izraelski vojni zrakoplovi odgovorni za listopadsku eksploziju u tvornici Yarmouk u Kartumu. To je najveća tvornica pješačkog oružja i streljiva u Sudanu. Četiri su osobe u toj eksploziji poginule. Izrael nije komentirao te optužbe, ali izraelski dužnosnici optužuju Sudan da preko sinajske pustinje u Egiptu dostavlja oružje Pojasu Gaze u kojem vlada Hamas. Sudan ima dobre odnose s Iranom i Hamasom.
NEW YORK - Palestinsko izaslanstvo u Ujedinjenim narodima podijelilo je u ponedjeljak nacrt rezolucije kojim bi se Palestini dodijelio status promatrača u UN-u i koji će se u četvrtak podnijeti na glasovanje Glavnoj skupštini.
Sjedinjene Države su istodobno ponovo zaprijetile financijskim sankcijama ako se takva rezolucija donese.
Rezolucijom se želi postići status "zemlje promatrača nečlanice" UN-a i "izražava se nada da će Vijeće sigurnosti pozitivno ocijeniti" kandidaturu Palestine za punopravno članstvo u UN-u. Taj je zahtjev lani formulirao palestinski predsjednik Mahmud Abas.
Potonji treba u četvrtak nazočiti glasovanju u Glavnoj skupštini. Donošenje te rezolucije ima dobre izglede, budući da Palestinci imaju veliku potporu među 193 članice skupštine.
GAZA - Dvojica Palestinaca koji su se kretali blizu ograde što Pojas Gaze dijeli od Izraela, ranjena su u ponedjeljak u izraelskoj vatri na jugu palestinskog teritorija, rekao je glasnogovornik ministarstva zdravstva u Gazi.
Izgred se dogodio blizu kontrolne točke Kerem Shaloma, istočno od Rafaha, rekao je glasnogovornik za agenciju France Presse, dodajući da je jedan muškarac ranjen u nogu a drugi u ruku. Obojica su mladići od dvadesetak godina.
Slični izgredi dogodili su se blizu ograde otkako je u srijedu 21. studenoga stupilo na snagu primirje između Izraela i Hamasa koji je na vlasti u Pojasu Gaze, nakon tjedna žestokih sukoba.
BRUXELLES - Eurozona i Međunarodni monetarni fond (MMF) su se dogovorili u noći na utorak da će do 2020. grčki dug smanjiti na 124 posto BDP-a, rekli su europski izvori, što je odluka koja utire put deblokadi financijske pomoći Grčkoj.
Nakon dvanaest sati pregovaranja, ministri financija eurozone i MMF su se dogovorili da će do 2020. grčki dug smanjiti na 124 posto BDP-a, pošto su prvo bili zacrtali cilj od 120 posto koji je zagovarao MMF, po tim izvorima koji nisu rekli kako će postići to smanjenje.
BRUXELLES - Financijska pomoć koju Grčka čeka već mjesecima počet će se isplaćivati u prosincu, rekli su u utorak ministri financija eurozone u priopćenju.
"Euroskupina je zaključila da su se stekli nužni uvjeti za pokretanje nacionalih procedura za deblokadu iduće tranše pomoći iz fonda za potporu eurozone u iznosu od 43,7 milijarda eura", ističe se u priopćenju. U prosincu će se isplatiti više od 34 milijarde, a ostatak od gotovo 10 milijarda u tri obroka u prvom tromjesečju 2013., uz uvjet da Grčka provede obećane reforme, dodaju ministri.
Grčki premijer Antonis Samaras je u noći na utorak u Ateni izrazio zadovoljstvo dogovorom EU-a i MMF-a o grčkom dugu, nakon maratonske sjednice euroskupine u Bruxellesu.