BEOGRAD - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović ocijenio je u četvrtak da su međusobne tužbe Srbije i Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde nepotrebne ako se sporna pitanja između dviju zemalja riješe dogovorom. "Ako se ono što se željelo postići tužbom može ostvariti dogovorom, tužbe postaju nepotrebne. U Hrvatskoj je ocjena o tome u rukama vlade", rekao je Josipović dopisniku srbijanske agencije Tanjug iz Zagreba. Hrvatski je predsjednik istaknuo da oslobađajuća presuda u Haagu hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču umanjuje izglede protutužbe Srbije, a da je istodobno neutralna u odnosu na hrvatsku tužbu. "Više je istaknutih pravnika, i u Srbiji i u Hrvatskoj, istaknulo da ta presuda minimalizira izglede protutužbe koju je podnijela Srbija, a da je neutralnog značaja u odnosu na hrvatsku tužbu", naveo je Josipović, rekavši da je on, kao pravnik, suglasan s takvom tezom, ali bi, kao predsjednik Hrvatske "volio da se riješe svi problemi zbog kojih su tužbe podignute i da se time učine nepotrebnima".
ZAGREB - Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić odgovorila je na pismo slovenskog kolege Karla Erjavca o rješavanju problema Ljubljanske banke, potvrđeno je u četvrtak iz ureda glasnogovornika hrvatskog ministarstva bez navođenja pojedinosti iz odgovora šefice hrvatske diplomacije. Erjavec je u svom pismu izrazio spremnost Slovenije da se o pitanju stare štednje razgovara u okviru sukcesije pred Bankom za međunarodna poravnjanja BIS-om, uz uvjet da hrvatska vlada prije toga povuče ovlasti na osnovi kojih Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb vode postupke pred hrvatskih sudovima protiv Ljubljanske banke i Nove Ljubljanske banke (NLB) zbog dijela stare štednje koja je štedišama već isplaćena njenim prebacivanjem u hrvatski javni dug.Zagreb je ustrajan u mišljenju da spor oko rješavanja problema Ljubljanske banke treba odvojiti od postupka ratifikacije i očekuje da Slovenija ne bude posljednja članica EU-a koja će to učiniti. Hrvatska bi trebala postati članica EU-a 1. srpnja 2013.
BRUXELLES - Njemačka kancelarka Angela Merkel najavila je u četvrtak spremnost na kompromis u razgovorima o višegodišnjem proračunskom okviru Europske unije, ističući kako je moguće da će za dogovor trebati još jedan summit. "Svatko će morati pokazati spremnost na kompromis i biti sposoban za njega. Njemačka će konstruktivno sudjelovati u razgovorima, ali će zastupati i svoje interese", izjavila je Merkel po dolasku na konzultacije s predsjednikom Europskog vijeća Hermanom Van Rompuyom i predsjednikom Komisije Joseom Manuelom Barrosom, koji uoči početka izvanrednog summita razgovoraju ponaosob sa svakim čelnikom zemalja članica i Hrvatske kao buduće članice. Predsjednici država ili vlada 27 zemalja članica i Hrvatske kao buduće članice pokušat će u četvrtak i petak na izvanrednom summitu u Bruxellesu dogovoriti višegodišnji proračunski okvir EU-a za razdoblje 2014-2020.
SARAJEVO - Zastupnički dom parlamenta Bosne i Hercegovine potvrdio je u četvrtak imenovanje novih ministara obrane i sigurnosti te doministrice financija, što je ujedno označilo početak funkcioniranja nove šestostranačke vladajuće koalicije u toj zemlji. Za potvrdu imenovanja glasovalo je 29 zastupnika iz Socijaldemokratske partije BiH (SDP), Saveza za bolju budućnost (SBB), HDZ BiH, HDZ 1990, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Srpske demokratske stranke (SDS). Protiv imenovanja bilo je devet zastupnika oporbe. Novi ministar obrane BiH tako je postao Zekerijah Osmić, kojega je kandidirao SDP, a za ministra sigurnosti imenovan je Fahrudin Radončić, lider SBB-a i medijski tajkun i vlasnik novinske kuće "Avaz", kojega je SDP uzeo za novog koalicijskog partnera nakon što je iz vlasti izbacio Stranku demokratske akcije (SDA).
MOSKVA - Rusija se protivi mogućnosti postavljanja NATO-ovih projektila Patriot na granicu između Turske i Sirije, rekao je u četvrtak glasnogovornik ruskog ministarstva Aleksandar Lukašević. "To ne bi pridonijelo stabilnosti u regiji", prokomentirao je Lukašević turski zahtjev da NATO rasporedi projektile, dodavši da je "militarizacija sirijsko-turke granice zabrinjavajući znak". Veleposlanici zemalja NATO-a u srijedu su se sastali kako bi razmotrili turski zahtjev nakon višetjednih razgovora između Ankare i saveznika o načinima jačanja sigurnosti uzduž 900 kilometara granice kako bi se spriječilo prelijevanje sirijskog sukoba u Tursku.
SAKE/GOMA - Vojska Konga u četvrtak je uzvratila na napade pobunjenika koji su odbili pozive afričkih vođa da se povuku iz grada Gome na istoku zemlje kojeg su osvojili početkom tjedna. Tisuće ljudi izbjeglo je iz područja sukoba oko grada Sakea gdje pobunjenici nastoje učvrstiti svoje položaje prije protuudara vladinih snaga. Pobunjenički pokret M23, za kojeg se vjeruje da uživa potporu susjedne Ruande, najavio je da će 'osloboditi' preostali dio zemlje koja raspolaže velikim rudnim bogatstvom nakon što je osvojio Gomu, grad uz granicu s Ruandom.
LONDON - Tijelo Osame bin Ladena spušteno je u more s američkog ratnog broda u strogoj tajnosti, a o truplu se pisalo kao o "paketu" koji se isporučuje "Fedexom", vidi se iz tajnih vojnih emailova koji su se nedavno pojavili, prenosi u četvrtak The Guardian. Nijedan mornar nije gledao kako nakon kratkog islamskog obreda tijelo vođe al Qaede pada u Arapsko more s nosača aviona USS Carl Vinson. Osama je ubijen u akciji koju su američke snage izvele u njegovu tajnom skloništu u pakistanskome gardu Abbottabadu 2. svibnja 2011. Emailove je nabavila agencija Associated Press jer se pozvala na zakona o slobodi informiranja. Agencija je objavila da su veliki dijelovi poruka zacrnjeni, ali javnost ipak prvi put može vidjeti vladine dokumente o smrti al Qaedina čelnika.
STOCKHOLM - Civili su u Siriji u sve težoj situaciji i bježe iz zemlje zbog eskalacije sukoba, a mnogi među njima plaše se konzultirati liječnike ili otići u bolnicu, jer su one postale mete napada, rekao je u četvrtak predsjednik Međunarodnoga Crvenog križa Peter Maurer. "Ljudi su preplašeni zbog eskalacije sukoba. Usto, ne znaju koji su putovi sigurni, a žele pobjeći pred opasnostima", rekao je Maurer na konferenciji za novinare u Stockholmu nakon sastanka sa švedskom ministricom za pomoć zemljama u razvoju Gunillom Carlsson. Upozorio je da bi se humanitarna kriza mogla pogoršati u slučaju da se nastavi s napadima na medicinsko osoblje i na vozila hitne pomoći. S obzirom na to da su i bolnice postale mete napada, stanovnici se boje potražiti liječničku pomoć.