DEN HAAG
Haaško tužiteljstvo "razočarano je" oslobađajućom presudom generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču i razmislit će o pokretanju postupka preispitivanja presude, objavio je u srijedu glavni haški tužitelj Serge Brammertz. U prvoj reakciji na pravomoćnu presudu kojom je Žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u petak oslobodilo dvojicu hrvatskih generala, Brammertz također navodi da će tužiteljstvo prikupljene dokaze dati na raspolaganje pravosudnim tijelima na području bivše Jugoslavije kako bi se omogućilo procesuiranje zločina počinjenih u Oluji. "Tužiteljstvo je razočarano ishodom presude koja poništava presudu koju su protiv Gotovine i Markača jednoglasno donijela trojica sudaca raspravnog vijeća. Svjesni smo da oni koji su doživjeli zločine povezane s operacijom Oluja nisu zadovoljni ishodom i osjećaju da njihove patnje nisu priznate", navodi Brammertz u priopćenju. Žalbeno vijeće Haaškog suda u petak je pravomoćnom presudom oslobodilo Gotovinu i Markača odgovornosti za zločine u Oluji i pustilo ih na slobodu. Brammertz ističe da tužiteljstvo, kao jedna od strana u postupku, mora poštivati žalbene presude, jer međunarodno krivično pravosuđe i vladavina prava općenito moraju biti zasnovani na temeljnom poštovanju pravnog postupka. No, dodaje da "kao i u svim predmetima, ako potrebni uvjeti budu ispunjeni, tužiteljstvo će razmisliti o postupku preispitivanja presude". "Također ćemo osigurati da dokazi koje je tužiteljstvo prikupilo budu na raspolaganju pravosudnim vlastima u bivšoj Jugoslaviji kako bi se domaćem pravosuđu omogućilo krivično gonjenje zločina počinjenih u vezi s operacijom Oluja. Vjerujemo da će pravosudne vlasti u Hrvatskoj biti dorasle svojim obavezama", kaže glavni haaški tužitelj.
Izjava tužitelja Brammertza uslijedila je nakon što je njegov savjetnik Frederic Swinnen u utorak navečer na RTS-u izjavio da haaško tužiteljstvo neće tražiti reviziju odluke Žalbenog vijeća koje je oslobodilo hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača. "Za ICTY nema sljedećeg koraka jer je donesena konačna odluka", kazao je Swinnen.
BEČ
Austrija i Hrvatska imaju blisku bilateranu suradnju i Austrija ima veliki interes da Hrvatska postane punopravna članica EU kako je i planirano, rekao je državni tajnik u austrijskom ministarstvu europskih i vanjskih poslova Reinhold Lopatka u srijedu na okruglom stolu o Hrvatskoj na pragu EU, održanom u organizaciji Političke akademije Austrijske pučke stranke (POLAK). Hrvatsku i Austriju vežu bliski bilateralni odnosi, posebice u gospodarstvu. Austrija je uložila u Hrvatskoj oko 6,5 milijarda eura i Austrija ima veliki interes da Hrvatska postane punopravna članica EU kazao je Lopatka. Kad je riječ o problemu Ljubljanske banke, Lopatka je kazao da bilateralna pitanje ne smiju usporaviti niti se odražavati na pristup Hrvatske u EU. Od Hrvatske se u pripremama za pristup u EU tražilo mnogo više nego primjerice od Rumunjske i Bugarske, smatra on. Izrazio je uvjerenje da će Hrvatska ispuniti i preostale obveze za punopravni pristup i biti primjer državama jugoistočne Europe. Na okruglom stolu također je bilo riječi o problemu korupcije, pri čemu je rečeno da ni jedna država nije imuna na nju, ali je važno njezino suzbijanje. "Bilo mi je jako drago kad je Sanader postao hrvatski premijer, ali sam tim više bio jako razočaran kada su uslijedile različite optužbe protiv njega. Prvostupanjska presuda pokazuje da pravna država radi svoj posao", kazao Lopatka
BRUXELLES
Predsjednici država ili vlada 27 zemalja članica i Hrvatske kao buduće članice okupit će se u četvrtak i petak na izvanrednom summitu u Bruxellesu kako bi pokušali dogovoriti višegodišnji proračunski okvir EU-a za razdoblje 2014-2020. Očekuju se vrlo teški razgovori, stoga se ne isključuje ni mogućnost da summit traje i dulje od predviđena dva dana. Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy je u pozivnom pismu koje je uputio europskim čelnicima naglasio važnost postizanja dogovora na ovom summitu. "Izostanak dogovora bio bi štetan za sve nas", kaže Van Rompuy dodajući da je upravo zato predvidio mogućnost da se sastanak produlji bude li potrebno. Višegodišnji financijski okvir (MFF) ključni je dokument kojim se definira na koje će se prioritete trošiti europski novac i utvrđuju najviši iznosi za sve proračunske stavke. Najveći dio europskog proračuna namijenjen je za kohezijsku politiku i zajedničku poljoprivrednu politiku. Van Rompuy je prošli tjedan predstavio prijedlog zaključaka za izvanredni summit, u kojem je predložio za 80 milijardi manji proračunski okvir u odnosu na prijedlog Europske komisije.
Prijedlog da se dodatno smanji iznos koji je predložila Komisija ne zadovoljava nijednu od dvije skupine država - one koje u europski proračun uplaćuju više nego što dobiju natrag i one koje dobiju više nego što daju. Prva skupina, koja se neformalno naziva "prijatelji boljeg trošenja", a neki ih nazivaju i "klub škrtaca", traži da u vremenima štednje i proračunskih rezova ni europski proračun ne može biti iznimka. Druga skupina, "prijatelji kohezije", u kojoj je i Hrvatska, nastoji se izboriti da mjere štednje u proračunu EU-a ne idu na štetu kohezijskih sredstava iz kojih se financiraju projekti namijenjeni smanjivanje razlike između bogatih i siromošnih regije u Uniji.
GAZA
U srijedu navečer su u Pojasu Gaze počele proslave nakon što je na snagu stupilo primirje zaključeno između Izraela i palestinskog islamističkog pokreta Hamas, javlja AFP. Pucnji u slavu pobjede, petarde i pjesme odjekivali su ulicama palestinskog područja. Oko 300 ljudi manifestiralo je pred glavnom bolnicom u Gazi noseći palestinske i egipatske zastave. Hamasov premijer Ismail Hanija je u priopćenju istaknuo da je zadovoljan sporazumom o primirju i ponosan na svoj narod i otpor, te zahvalio Egiptu na njegovoj ulozi. Izraelska vojska je potvrdila prekid vatre i u priopćenju istaknula da je nakon osmodnevne operacije ispunila ciljeve koje si je odredila u sklopu operacije Stup obrane i nanijela bitne štete Hamasu.
AMAN
Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon je u srijedu pozdravio primirje nakon tjedan dana oružanog sukoba Izraela i Hamasa, naglasivši da više pojedinosti prekida vatre još treba biti određeno. "Ohrabruje nas činjenica da su postigli prekid vatre", rekao je Ban novinarima nakon razgovora s kraljem Abdulahom II i precizirao da će zahtijevati dokaze suzdržanosti, te da obje strane moraju održati obećanja. Ranije je egipatski ministar vanjskih poslova Mohamed Kamel Amr objavio zaključenje primirja između Izraela i Hamasa koji je na vlasti u Gazi, uz prekid neprijateljstava od 20 sati po srednjoeuropskom vremenu. Napori Egipta za ostvarivanje primirja omogućili su dogovor o prekidu vatre, rekao je Amr na konferenciji za novinare u Kairu s američkom državnom tajnicom Hillary Clinton. Od pokretanja izraelske vojne operacije 14. studenoga protiv naoružanih skupina u Gazi, najmanje 155 Palestinaca je ubijeno i više od tisuću ranjeno u zračnim napadima. U raketiranju je poginulo pet Izraelaca, među kojima i jedan vojnik.
BRUXELLES
Europska unija pozdravila je u srijedu navečer zaključivanje prekida vatre u Pojasu Gaze i inzistirala na potrebi njegova poštivanja. U zajedničkom priopćenju, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy toplo su pozdravili prekid vatre i dodao da je sada ključno jamčiti njegovo poštovanje te da se nasilje ne nastavi. Događaji posljednjih dana naglašavaju hitnu potrebu napredovanja prema rješenju s dvije države, Izraelom i Palestinom, koje će živjeti jedna do druge u miru i sigurnosti, istaknuli su. Europska unija je i dalje kani odlučno nastaviti raditi u tom smjeru, potvrdili su.
Izrael i Hamas postigli su sporazum o prekidu vatre koji je stupio na snagu u Gazi u 19 sati po GMT-u (20 sati CET).
BRUXELLES
Velike sile su spremne, "čim bude moguće", nastaviti pregovore s Iranom o njegovom spornom nuklearnom programu, rekao je u srijedu glasnogovornik Europske unije. Skupina koju čini pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN i Njemačka (5+1) "obvezala se na novi ciklus pregovora s Iranom čim to bude moguće", stoji u priopćenju glasnogovornika visoke predstavnice EU za vanjske poslove i sigurnost Catherine Ashton. Pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN (SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska), plus Njemačka "i dalje su ujedinjene u naporima na pronalaženju diplomatskog rješenja iranskog nuklearnog pitanja", dodao je glasnogovornik nakon sastanka Ashton i visokih predstavnika skupine "5+1". Sljedećih dana će biti ostvareni "potrebni kontakti", precizirao je.
"Želimo potaknuti Iran da ispuni svoje obveze, ali Iran također mora poduzeti mjere. Vidjet ćemo što su spremni učiniti", dodao je taj neimenovani diplomat.
Skupina želi od Irana dobiti jamstva da ne nastoji proizvesti atomsko oružje, što Teheran odbacuje tvrdeći da njegov nuklearni program ima mirnodopske namjene.
BEČ
Od početka ove godine ubijeno je ukupno 119 novinara kao posljedica njihova rada, prema podacima koje je u srijedu objavio Međunarodni institut za tisak (IPI), što je najveći broj otkada je IPI 1997. počeo sustavno bilježiti ubojstava novinara u svijetu. IPI-ev popis mrtvih uključuje novinare koji su poginuli zbog svoga rada ili dok su bili na zadatku i stoga odražava šire opasnosti struke. Međutim, glavnina novinara uključena na ovaj popis, živote je izgubila u ciljanim ubojstvima, navodi se u priopćenju IPI-a. Najsmrtonosnija zemlja ove godine bila je Sirija, gdje je ubijeno 36 novinara i deseci medijskih djelatnika, što potvrđuje alarmantan trend, kojemu IPI svjedoči u sukobima u posljednjih 15 godina, u kojemu su novinari meta kako bi se spriječila distribucija informacija koja može ugroziti propagandne napore strana u sukobu. Ukupno 16 novinara ubijeno je ove godine u Somaliji u ciljanim napadima. Nitko od počinitelja nije izveden pred sud, čime se učvršćuje kultura nekažnjivosti koja potiče nove napade. Meksiko, Pakistan i Filipini također su ostali opasna mjesta za novinare. Sedam novinara ubijeno je od početka ove godine u Meksiku, od čega pet u državi Veracruz, koja je najsmrtonosnije područje za medije u Meksiku od 2006. Po pet novinara ubijeno je u Pakistanu i na Filipinima, vezano uz njihov rad. Na Filipinima, gdje je kultura nekažnjivosti velik problem za novinare, koji inače uživaju solidan stupanj slobode, počinitelji ubojstva 32 novinara u pokolju u Ampatuanu 23. studenoga 2009., tek trebaju biti osuđeni. Bliski istok je svjetski najsmrtonosniji područje za novinare do sada u ovoj godini, s 36 smrtnih slučajeva novinara u Siriji, tri u Iraku, tri na palestinskim teritorijima i jedan u Bahreinu. Afrika je druga na popisu, s ukupno 27 ubijenih novinara, uključujući 16 u Somaliji, pet u Nigeriji, četiri u Eritreji i po jedan u Tanzaniji i Angoli. Ukupno 26 novinara ubijeno je u Aziji, uključujući i sedam u Indoneziji, od kojih je pet poginulo u zrakoplovnoj nesreći, dok su bili na zadatku. Osim ranije spomenutih smrtnih slučajeva u Pakistanu i na Filipinima, tri novinara ubijena su ove godine u Bangladešu i dva u Indiji. Ukupno 22 novinara ubijena su ove godine u Latinskoj Americi, gdje Meksiko sa sedam, Brazil sa četiri, Honduras s tri i Kolumbija s dva novinara, potvrđuju nastavak trenda nasilnih napada na novinare na tom području. Četiri novinara ubijena su u Peruu u prometnoj nesreći dok su bili na zadatku, a jedan u Ekvadoru, na kojega su pucala dva muškarca na motociklu.