PARIZ - Sirijska oporbena koalicija imenovat će izaslanika za Francusku, izjavio je francuski predsjednik Francois Hollande nakon sastanka s čelnikom Sirijske nacionalne koalicije u subotu. Jedan francuski diplomatski izvor je rekao da će izaslanik djelovati kao predstavnik koalicije te da će postati veleposlanikom nakon uspostave privremene vlade i njezinog međunarodnog priznanja. U Francuskoj će biti sirijski veleposlanik kojeg će imenovati predsjednik koalicije", kazao je Hollande. Hollande je pozvao čelnika koalicije Muaza Alhatiba na razgovore u Pariz nakon što je Francuska postala prva europska sila koja je priznala tu skupinu kao jedinog predstavnika sirijskog naroda. Francuska je jedan od najžešćih kritičara sirijskog predsjednika Bašara al Asada, čija je vojska u gušenju pobune protiv njegove vladavine ubila, prema procjenama aktivista za ljudska prava, 38.000 ljudi.
VATIKAN - Papa Benedikt XVI. imenovao je nadbiskupa Luigija Pezzuta za novog apostolskog nuncija u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, objavila je KTA BiH. Nadbiskup Luigi Pezzuto rođen je 30. travnja 1946. u mjestu Squinzanu na jugoistoku Italije. Godine 1971. zaređen je za svećenika, a od 1978. je u diplomatskoj službi Svete Stolice. Dosad je službovao kao nuncij u Kongu, Gabonu, Tanzaniji, a u BiH dolazi s dužnosti nuncija u Salvadoru i Belizeu. Njegov prethodnik u BiH Alessandro D’Errico imenovan je u svibnju nuncijem u Hrvatskoj.
BEOGRAD - Veleposlanica Srbije pri Europskoj uniji (EU) u Bruxellesu Roksanda Ninčić opozvana je s dužnosti, objavljeno je u subotu u Beogradu u “Službenom glasniku”. Roksanda Niničić bila je u misiji u Bruxellesu od 2005. godine, a Ukaz o opozivu potpisao je 15. studenoga srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić. Prema prijašnjim tvrdnjama beogradskih medija, Roksanda Ninčić bi uskoro trebala biti imenovana pomoćnicom ministra vanjskih poslova Srbije Ivana Mrkića. Roksanda Ninčić je od promjene vlasti u listopadu 2000. bila angažirana u misiji tadašnje SR Jugoslavije u Ujedinjenim narodima, potom kao načelnica ureda ministra vanjskih poslova, a od 2005. godine na čelu je Misije Republike Srbije pri EU u Bruxellesu. Nakon lipanjskih izbora i dolaska na vlast koalicije Srpske napredne stranke, Socijalističke partije Srbije i Udruženih regiona Srbije nagađalo se da bi Ninčić mogla biti imenovana i za ministricu vanjskih poslova. Prije angažmana u diplomaciji, Roksanda Ninčić bila je novinarka dnevnika “Borba” i tjednika “Vreme”.
BEOGRAD - Vijesti o oslobađajućim presudama hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču u petak Den Haagu u Srbiji su dan poslije, u subotu, preplavile naslovnice srbijanskih tiskovina koje redom izražavaju zgražanje nad odlukom Haškog suda. "Srbija šokirana, Hrvatska slavi”, “Prognani i poniženi”, “Oluja iz Haga”, “Tribunal oslobodio zapovednike Oluje”, “Hrvatska u delirijumu”, “Oluja iz Haškog suda oduvala pravdu”, “Ovo je zločin”, naslovi su iz subotnjeg srbijanskog tiska. U opsežnim izvješćima o presudi i slavlju diljem Hrvatske, srbijanski mediji podsjećaju na prvostupanjsku presudu, citiraju obrazloženje Žalbenog vijeća kojim je ona ukinuta, ali ističu i suprotna mišljenja dvojice sudaca, malteškog Carmela Agiusa, a posebice talijanskog Fausta Pocara, da je oslobađajuća presuda “suprotna bilo kakvom osjećaju za pravdu”. “Ne vjerujem da je pravda zadovoljena kad se krivnja utvrđena presudom - koju prvostupanjsko vijeće nije olako donijelo, o čemu svjedoči više od 1.300 stranica analize - jednim potezom preinačuje u samo nekoliko pasusa, bez pažljivog razmatranja spisa i primjerenog objašnjenja”, navode beogradski mediji obrazloženje iz izdvojenog mišljenja talijanskog suca Pocara, koje je dio konačne presude. Također se tvrdi da je ovakva odluka Haškog suda “veliki korak unazad” koji “stvara osjećaj duboke nepravde”, ali i “otvara prostor za jačanje nacionalizama i jednostranog tumačenja krivnje”. U tesktovima i komentarima beogradskog tiska mahom dominira ogorčenost odlukom suda, a presuda se naziva “sramotnom”, “skandaloznom”, “pristranom” i “političkom”, uz ocjene da je “Haaški sud ponovno ubio žrtve Oluje”. “Slučaj Ante Gotovine još je jedan šamar Srbiji poslan iz Den Haaga. Ili to nije bila Srbija već samo Srbi iz Hrvatske? Ili su ovom najnovijom presudom, zapravo, svi Srbi definitivno označeni kao 'loši momci’?”, piše “Politika”. Komentartor “Blica” upozorava da će “odluka Žalbenog vijeća imati nesagledive posljedice”. “Odluka će na duže vrijeme dovesti do zahlađenja odnosa između Srbije i Hrvatske, a oni su jako bitni za cijelu regiju”, konstatira “Blic” i ocjenjuje da je “presuda bacila u očaj sve žrtve Oluje” i da će “dodatno frustrirati dio srpskog stanovništva koji je uvjeren da je u pitanju zavjera protiv Srba”. "Blic” naglašava da će sudac “Meron i njegovi istomišljenici samo osnažiti ekstremiste”. Presudom hrvatskim generalima u svojoj se kolumni bavi i ugledna novinarka Gordana Suša. “Nema, dakle, odgvornih za ubojstva, mučenja, progone i egzodus Srba iz Hrvatske. Umjesto da presude pridonesu rasvjetljavanju i osudi zločina, a nakon toga i boljem razumijevanju i pomirenju u regiji, Haaški tribunal je ponizio žrtve, ukinuvši pravdu za njih, a dodao novi plamen na krhko normalizirane odnose dviju zemalja. I to ne prvi put”, piše Gordana Suša i podsjeća na slučaj Veselina Šljivančanina. “Slično je bilo, ali u obrnutom raspoloženju, u slučaju Šljivančanin. U Hrvatskoj zgražanje, u Srbiji euforija. A ti koji su euforični, i na jednoj i na drugoj strani, doći će nam svima skupa glave”, istaknula je u kolumni Gordana Suša. Elektronički mediji i internetski portali prenose i ocjenu hrvatskog predsjednika Ive Josipovića kako je nerealno da Srbija i Hrvatska “u svim aspektima gledaju jednako na povijest”, te da će doći vrijeme da dvije zemlje gledaju slično na političke aspekte rata. “Sigurno ne možemo očekivati da ćemo u svim aspektima gledati jednako na povijest, to je nerealno. Bit će stajališta s kojima se nećemo moći složiti, ali treba naći onaj minimum konsenzusa, a to je volja za mirom, pomirenjem i poštovanjem svake žrtve... Uvjeren sam da će doći vrijeme i za sagledavanje političkih aspekata rata na sličnim osnovama. Trajni mir znači i spremnost na ispriku, na prihvaćanje odgovornosti, uvažavanje svake žrtve”, navode beogradski mediji ocjenu hrvatskog predsjednika u povodu različitih stajališta nakon oslobađajuće presude generalima Gotovini i Markaču.
DJIBOUTI - Organizacija za islamsku suradnju (OIC) u subotu je u Djiboutiju pozvala stalne države članice Vijeća sigurnosti UN-a da spase od genocida manjinsku muslimansku etničku skupinu Rohingya u Mianmaru, koja se smatra najprogonjenijom u svijetu. U Mianmaru od lipnja traju etnički sukobi između većinskih budista (56 milijuna stanovnika) i manjinskih muslimana iz etničke skupine Rohingya. Dosad je u sukobima ubijeno najmanje 180 ljudi, a 110.000 ih je bilo primorano napustiti domove. U povodu povijesnog posjeta Rangoonu američkog predsjednika Baracka Obame, koji onamo stiže u ponedjeljak, ministar vanjskih poslova Džibutija i predsjednik OIC-a Mahmud Ali Jusuf izjavio je kako se od SAD-a očekuje da vladi Mijanmara pošalju snažnu poruku da zaštiti manjinu Rohingya. Rangoon je polovinom listopada odbio otvoriti predstavništvo OCI-a u Mijanmaru. "Ondje se događa genocid", rekao je Ali Jusuf na konferenciji za novinare održanoj nakon sastanka s ministrima vanjskih poslova zemalja članica OCI-a u Djiboutiju. "Smatramo da bi SAD i ostale stalne države članice Vijeća sigurnosti UN trebale vrlo brzo djelovati kako bi se spasila manjina Rohingya", kazao je.
BERLIN - Turska će u ponedjeljak službeno zatražiti od NATO-a da postavi rakete na njezinu granicu sa Sirijom zbog rastuće zabrinutosti da će se sirijski građanski rat preliti preko granice, pišu njemačke novine u subotu. List Sueddeutsche Zeitung također piše, ne navodeći svoje izvore, da bi do 170 njemačkih vojnika moglo biti raspoređeno u tu misiju. Turska je priopćila u petak da je intenzivirala razgovore sa saveznicama u NATO-u o tome kako ojačati sigurnost na svojoj 900 kilometara dugačkoj granici sa Sirijom nakon što su minobacačke granate ispaljene iz Sirije pale na turski teritorij. "Kao što smo već rekli, bilo je razgovora između Turske i NATO saveznica o različitim pitanjima koja se tiču sigurnosnih rizika i izazova te mogućih odgovora na pitanja vezanim uz turski i teritorij drugih zemalja članica Saveza", rekao je neimenovani dužnosnik u turskoj vladi, zamoljen da komentira vijest njemačkog lista. NATO je prije priopćio da će učinitti sve što treba da zaštiti i obrani Tursku, a Turska je rekla da razgovara sa saveznicama o mogućem razmještanju Patriot raketa zemlja-zrak. Glasnogovornica NATO-a nije mogla potvrditi tu vijest. "Nije bilo zahtjeva iz Turske. Kad bi ga bilo, naravno da bi ga saveznice razmotrile."
LJUBLJANA - Više od 30.000 ljudi iz cijele Slovenije okupilo se u subotu u središtu Ljubljane na prosvjedu protiv mjera štednje, prema ocjenama organizatora - sindikata, studentskih i umirovljeničkih društava. Predsjednik najveće sindikalne središnjice Dušan Semolič u obraćanju okupljenima na Kongresnom trgu rekao je da sindikati slovenskoj vladi i ukupnoj politici prosvjedima poručuju da provodi neprihvatljivu "neoliberalnu" politiku štednje i rezanja tekovina socijalne države te smanjuje kvalitetu života zaposlenih. "Našoj vladi i političarima odlučno poručujemo da radnici nisu roba, zahtijevamo da se odupru neoliberalnom konceptu koji hara Europom", rekao je Semolič, dodajući da krizu nisu izazvali radnici nego nezasitni kapital i bankari. Predstavnici studenata koji su govorili na skupu usprotivili su se "komercijalizaciji i privatizaciji" visokog školstva i smanjivanju sredstava za javno obrazovanje te zatražili od vlade mjere za smanjivanje nezaposlenosti među mladima, a predstavnici umirovljeničkih udruga upozorili su na sve veći pad standarda umirovljenika, što se može dodatno pogoršati najavljenom mirovinskom reformom. Zbog smanjivanja plaća u javnom sektoru, rezanja proračunskih sredstava za kulturu i mogućeg otpuštanja zaposlenih u obrazovanju, predsjednik sindikata zaposlenih u kulturi i obrazovanju Branimir Štrukelj nije isključio ni mogućnost štrajka ako vlada nastavi politiku štednje na račun obrazovanja i javnog sektora općenito. Unatoč primjetnoj prisutnosti policije, koja je štitila i obližnju zgradu parlamenta, tijekom prosvjeda nisu zabilježeni incidenti.