ZAGREB
Godinu i sedam mjeseci nakon što je prvostupanjsko vijeće Haškoga suda osudilo generale Antu Gotovinu i Mladena Markača, na 24 odnosno 18 godina zatvora za zločine počinjene tijekom i nakon Oluje žalbeno vijeće Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) na ročištu koje počinje u petak u 9,00 sati izreći će pravomoćnu presudu o žalbi kojom dvojica hrvatskih generala osporavaju sve bitne dijelove prvostupanjske presude. Obrana generala Ante Gotovine pred Haškim sudom poručila je, u povodu najave izricanja pravomoćne presude dvojici generala, kako vjeruje da će žalbeno vijeće tom presudom zadovoljiti pravdu. "Obrana generala Gotovine očekuje presudu kao i svatko drugi. Vjerujemo da će žalbeno vijeće osigurati da se zadovolji pravda", napisao je prošlog tjedna Gotovinin branitelj Luka Mišetić na svom Twitter profilu. Gotovinina obrana do izricanja pravomoćne presude neće davati izjave. Branitelj generala Mladena Markača Goran Mikuličić kazao je ovog tjedna kako njegov branjenik, s kojim je svakodnevno u kontaktu, kao i svi drugi iščekuje presudu te da se njegovo zdravstveno stanje, nakon nedavnog operativnog zahvata bitno popravilo. Raspravno je vijeće u presudi zaključilo da je na samom početku operacije Oluje, vojno-redarstvene akcije u kojoj je oslobođen hrvatski teritorij koji je dotad bio pod okupacijom pobunjenih hrvatskih Srba, počinjen progon srpskog stanovništva neselektivnim granatiranjem a da je taj plan osmišljen na sastanku hrvatskog državnog i vojnog vrha predvođenog predsjednikom Franjom Tuđmanom na Brijunima 31. srpnja 1995. te je to okvalificiralo udruženim zločinačkim pothvatom a generale Gotovinu i Markača članovima toga pothvata. Presuda je izazvala lavinu osuđujućih reakcija u Hrvatskoj i doživljena je u hrvatskoj javnosti kao presuda Domovinskom ratu i legitimnim akcijama kojima je izborena sloboda i nezavisnost Hrvatske a kojom se zločincem proglašava tvorac hrvatske države. Gotovina je u vrijeme Oluje bio zapovjednik Zbornog područja Split a Markač zapovjednik Specijalne policije. Gotovina je u pritvoru ICTY-a od 10. prosinca 2005. a Markač od 11. ožujka 2004. godine. Suđenje je počelo 11. ožujka 2008.
PEKING
Komunistička partija Kine završila je u srijedu 18. kongres nakon što je izabrala središnji odbor koji će u četvrtak imenovati nove čelnike Kine na najmanje pet godina, izjavio je predsjednik Hu Jintao. "Objavljujem da je 18. kongres kineske Komunističke stranke završen pobjedonosno", izjavio je Hu u zaključnom govoru u Velikoj palači naroda, na Trgu Tiananmen u Pekingu. Delegati su potom, sukladno tradiciji, ustali i otpjevali "Internacionalu". Središnji odbor, tijelo od približno 200 visokih dužnosnika, trebao bi u četvrtak sadašnjeg zamjenika predsjednika Xi Jingpinga proglasiti prvim čovjekom KP Kine te imenovati druge dužnosnike koji će voditi zemlju. U ožujku iduće godine Xi će na dužnosti šefa države naslijediti Hua Jintaoa, koji nije izabran u središnji odbor. Nakon jednotjednog zasjedanja, više od 2.200 delagata odobrilo je sastav središnjeg odbora, u kojem 200 visokih dužnosnika predstavlja više od 82 milijuna članova stranke.
BAGDAD
Petnaest osoba ubijeno je a više desetaka ranjeno u srijedu u Iraku u nizu bombaških napada, izvijestio je dužnosnik sigurnosnih službi i medicinski izvor. Do eksplozija pet automobila-bombi i jedne bombe uz rub ceste došlo je tijekom jutra u Bagdadu te u gradovima Kirkuk, Havija i Hila. Najpogibeljniji napad dogodio se u Kirkuku, 240 km sjeverno od glavnog grada Iraka. U Kirkuku je pet osoba ubijeno a 34 je ranjeno u dva napada. U Haviji, četiri osobe su poginule, a pet ih je ranjeno u napadu automobilom-bombom usmjerenom na vojnu ophodnju. Blizu Hile, središta pokrajine Babilon, u eksploziji automobila-bombe na parkingu poginulo je pet osoba a ranjeno 35. U Bagdadu, na Trgu Fardaus gdje se nekad nalazio spomenik Sadama Huseina, drugi automobil-bomba usmrtio je jednu osobu a ranio još šest.
NEW DELHI
Nekadašnja mianmarska disidentica Aung San Suu Kyi, koja je postala čelnica oporbe, trebala bi se u srijedu u New Delhiju susresti s indijskim premijerom Manmohanom Singhom, nakon što je potaknula Indiju da zadrži kritičan stav spram reformi u tijeku u njezinoj zemlji. Dobitnica Nobelove nagrade za mir doputovala je u utorak u Indiju prvi put nakon 25 godina, zemlju u kojoj je djelomično studirala ali i kojoj predbacuje bliskost s huntom 90-ih godina. U Indiji je živjela kao dijete kad joj je majka bila veleposlanica, a potom kao studentica. Prije razgovora s premijerom, Suu Kyi položila je vijenac u memorijalnom centru Nehru. Krajem dana održat će govor u čast prvog premijera nezavisne Indije. Otac nekadašnje disidentice, general Aung San, smatran junakom nezavisnosti Mianmara, bio je osobni prijatelj Jawaharlala Nehrua. Nakon susreta sa Suu Kyi u Mianmaru u svibnju i poziva da dođe u Indiju, Manmohan Singh ustvrdio je da je Indija "vrlo ponosna na dugogodišnje odnose s njom i članovima njezine obitelji". No, čelnica oporbe ponovno je izrazila "žaljenje" zbog odnosa Indije i hunte u razgovoru za indijske medije prije dolaska, potaknuvši Delhi da ostane kritičan spram reformi u tijeku. "Pretjerani optimizam ne pomaže kad zatvarate oči na ono što ne valja. Tek smo na početku puta prema demokraciji", upozorila je ona u razgovoru za dnevnik The Hindu. Indija se zbližila s minamarskom huntom 90-ih godina, surađujući na području sigurnosti i energetike.
LONDON
Učestalost dijabetesa dosegla je rekordne razine u svijetu a za pola oboljelih se procjenjuje da im bolest još uvijek nije dijagnosticirana, navodi se u srijedu u izvješću Međunarodne federacije za dijabetes (IDF). Broj ljudi koji žive s dijabetesom sada se procjenjuje na 371 milijuna, što je povećanje u odnosu na 366 milijuna prije godinu dana, a očekuje se da će taj broj doseći 552 milijuna do 2030. godine, navodi IDF. Na dijabetes se često gleda kao na zapadnjački problem, jer velika većina ljudi imaju tip 2 bolesti koji je povezan s pretilošću i nedostatkom vježbanja. No, bolest se također brzo širi u siromašnijim zemljama, uz urbanizaciju, a četiri od pet dijabetičara sada žive zemaljama s niskim i srednjim prihodima, što otvara nove mogućnosti i izazove za industriju lijekova. Kina sama ima 92,3 milijuna ljudi s dijabetesom, više od bilo koje druge države u svijetu, a skriveni teret je ogroman u subsaharskoj Africi, gdje ograničena zdravstvena skrb znači da se manje od petine slučajeva dijagnosticira. IDF procjenjuje da, globalno, 187 milijuna ljudi još uvijek ne znaju da pate od ovog stanja. Za međunarodne faramaceutske tvrtke, dijabetes nudi bogatstvo, a očekuje se da će globalna prodaja lijekova za dijabetes doseći 48 do 53 milijarde dolara do 2016., u odnosu na 39,2 milijarde dolara u 2011., prema istraživanju tvrtke IMS Health.
ADIS ABEBA - Afrička unija (AU) poduprla je u utorak plan o slanju vojnika koji bi trebali protjerati pobunjenike i militante al-Kaide iz sjevernog Malija, a taj bi plan još trebao odobriti UN. Mali, koji je nekoć bio uzor demokracije u Africi, upao je u ožujku u kaos kada je vojska svrgnula predsjednika, ostavljajući zemlju u političkom vakuumu koji je doveo do toga da islamistički militanti zauzmu dvije trećine zemlje. Snage AU-a suglasile su se u nedjelju oko slanja 3.300 vojnika kako bi vladi Malija pomogli vratiti kontrolu nad zauzetim područjima. Većina vojnika dolazi iz Nigerije, Nigera i Burkine Faso. Francuska, bivši kolonijalni vladar u Maliju, pozvala je na odlučniju akciju u Maliju strahujući da bi afričko krilo al-Kaide (AQIM) mogao iskoristiti teritorij Malija za pokretanje napada na francuskom teritoriju. No, potpora vojnoj akciji nije univerzalna, jer regionalna sila Alžir preferira političko rješenje.
MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je telefonom s Barackom Obamom i po drugi put mu čestitao na pobjedi na izborima za predsjednika SAD-a. Putin je Obami poželio uspjeh u "formiranju novog tima" i dva su čelnika "potvrdila svoje interese u dosljednom razvoju bilateralnih odnosa na svim područjima, uključujući i gospodarske aspekte", rekao je Kremlj u izjavi. Putin je ponovio poziv Obami da posjeti Rusiju a američki je predsjednik izrazio spremnost da to učini, kaže se u izjavi. Putin je Obami dan nakon izbora, 7. studenoga, poslao telegram čestitke na pobjedi "s velikom razlikom" nakon teške kampanje i izrazio nadu da će Obama iduće godine posjetiti Rusiju. Obama je u utorak razgovarao i s drugim svjetskim čelnicima kojima je zahvalio na čestitikama na izbornoj pobjedi. "U svakom pozivu je svojim kolegama zahvalio na prijateljstvu i dosadašnjem partnerstvu i izrazio svoju želju da se nastavi bliska suradnja", rekao je novinarima u utorak glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney. Obama je osim s Putinom razgovarao i s afganistanskim predsjednikom Hamidom Karzaijem, talijanskim premijerom Mariom Montijem i španjolskim premijerom Marianom Rajyom. Obama je na neke poruke bio osobno odgovorio telefonom, rekla je Bijela kuća i navela da su mu na pobjedi čestitali i jordanski kralj Abdulah II i katarski emir šeik Khalifa al-Thani također su čestitali Obami na pobjedi.