LJUBLJANA - U prvom krugu predsjedničkih izbora u Sloveniji u nedjelju Borut Pahor je dobio 40,01 posto glasova, Danilo Tuerk 35,83 posto glasova, a Milan Zver 24,16 posto, neslužbeni su rezultati objavljeni nakon 99,8 posto prebrojanih glasova. Riječ je o privremenim neslužbenim rezultatima državne izborne komisije sa više od 3300 birališta u zemlji. Glasovalo je 816.415 birača ili 47,68 posto, što je najslabiji odaziv birača na parlamentarnim ili predsjedničkim izborima otkako je Slovenija samostalna država. Službeni rezultati prvog kruga ovogodišnjih predsjedničkih izbora bit će objavljeni tek nakon što u izbornu komisiju prispiju i budu službeno pribrojeni rezultati glasovanja poštom u Sloveniji, ali i glasovi birača koji su glasovali u inozemstvu, gdje je poslano 60-ak tisuća glasačkih listića. No, ti glasovi ne mogu promijeniti rezultat po kojemu su u drugi krug izbora, koji će se održati u nedjelju 2. prosinca, prošli bivši premijer Borut Pahor i aktualni predsjednik Danilo Tuerk, potvrđeno je Hini u slovenskoj državnoj izbornoj komisiji.
LJUBLJANA - Rezultat u nedjelju održanog prvog kruga predsjedničkih izbora u Sloveniji je iznenađujući, s obzirom na prednost u glasovima koju je u odnosu na aktualnog predsjednika Danila Tuerka dobio Borut Pahor i s obzirom na rekordno nizak odaziv birača, navode u ponedjeljak slovenski mediji. Ljubljansko "Delo" navodi da se iznenađujućih 40 posto glasova Pahoru u odnosu na 35,84 posto koliko je dobio aktualni predsjednik Danilo Tuerk može pripisati vještijoj kampanji i nastupima na televiziji kojima je vičniji bivši premijer te da je Pahor više privukao mlađe birače, ali i dio birača desnice. No, i Pahor i Tuerk u predstojećoj kampanji pred drugi krug 2. prosinca vjerojatno će morati skinuti diplomatske rukavice i jasnije profilirati svoje stajalište prema vladinoj politici štednje i stabilizacije te tako pokazati u čemu se međusobno razlikuju, navodi vodeći slovenski dnevni list.
ZAGREB/DOHA - Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, koja boravi u službenom posjetu Kataru u sklopu brojnog hrvatskog izaslanstva na čelu s predsjednikom Ivom Josipovićem, sastala se u nedjelju s katarskim ministrom vanjskih poslova Halidom Bin Mohamed Al-Atijahom s kojim je razgovarala o bilateralnim odnosima dviju zemalja. Pusić je izjavila nakon sastanka s Al-Atijahom da su razgovarali o interesu za političku i gospodarsku suradnju. Politička suradnja, kazala je Pusić, odnosi se na regiju jugoistočne Europe i projekte u njoj, te s druge strane, projekte za koje je Hrvatska zainteresirana u južnom Mediteranu, zemljama Arapskog proljeća, onima koje su prošle kroz Arapsko proljeće, ali i onima koje prolaze kroz korjenite reforme, iako nisu bile u sukobu. Što se gospodarske suradnje tiče, jedna od glavnih tema razgovora je mogućnost suradnje na izgradnji LNG terminala na Krku, ali postoji cijeli niz projekata u energetici na kojima bi dvije zemlje mogle potencijalno surađivati. Ministrica je istaknula kako je na susretu s katarskim kolegom riječi bilo i o suradnji u području prehrambene industrije, kao i da će se sporazum o suradnji u kulturi aktivirati u najskorijoj budućnosti. Dodala je da je jedna od tema razgovora bio i interes hrvatskih gospodarskih subjekata da u Kataru, u okviru njihovog tehnološkog parka, razvijaju određene softvere te da zajedno s tom zemljom nastupaju na trećim tržištima gospodarski, ali i u okviru razvojne pomoći.
ZAGREB - Hrvatska će od utorka do petka sudjelovati u vojnoj simulacijskoj vježbi NATO-a na temu upravljanja u kriznim situacijama, objavilo je u ponedjeljak Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Vježba nazvana CMX12 (Crisis Management Exercise – CMX) odvija se istovremeno u sjedištu NATO-a u Bruxellesu i u zemljama članicama. To su simulacijske vježbe koje se provode na temelju zamišljenog scenarija i ne predviđaju stvarne vojne snage raspoređene na terenu. Svrha vježbe CMX12 u kojoj će sudjelovati civilno i vojno osoblje u sjedištu NATO-a i u glavnim gradovima država sudionica jest uvježbavanje procedura upravljanja krizama na strateškoj i političkoj razini. Ovo je peta vježba NATO-a o upravljanju u kriznim situacijama u kojoj sudjeluje Hrvatska, kaže se u MVEP-ovu priopćenju.
ZAGREB - Nisam kriv i nisam dobio proviziju ni u slučaju Hypo kao ni u slučaju Ina-Mol, rekao je bivši hrvatski premijer Ivo Sanader u intervjuu koji u ponedjeljak objavljuje austrijski list Der Standard. "Ono što mogu reći je da nisam kriv, to znači da nisam dobio proviziju za kredit Hypoa 1994. ili 1995. godine(...). I nisam dobio nikakvu proviziju u slučaju Ina-Mol", rekao je Sanader, ističući da su tijekom postupaka koji se protiv njega vode na zagrebačkom sudu svjedoci iz Rusije i Mađarske kazali da su taj novac dali ključnom svjedoku Robertu Ježiću, kao honorar za njegovo lobiranje u projektu Družba Adria. Bivši hrvatski premijer ustvrdio je da Eugen Laxa, jedan od ključnih svjedoka koji se nije pojavio na suđenju, postoji. "Laxa postoji. On je uspješan hrvatski poduzetnik sa sjedištem u Brazilu. On je prema iskazima svjedoka bio i predsjednik brazilske gospodarske komore. Prema iskazima svjedoka, on je primio proviziju", objasnio je Sanader za austrijski list.
SYDNEY - Australska premijerka Julia Gillard najavila je u ponedjeljak početak javne nacionalne istrage o reakcijama državnih ustanova na brojne tužbe za spolno zlostavljanje djece, nakon niza skandala u koje su bili umiješani katolički svećenici. Najava dolazi nekoliko dana nakon početka istrage u Novom Južnom Walesu gdje je jedan policajac optužio vrh Katoličke crkve za prikrivanje svećeničke pedofilije i uništavanje dokaza. "Utvrđeno je da su zlostavljači premještani s jednog mjesta na drugo, umjesto da se razotkrije narav kaznenih djela i zločina koje su počinili", rekla je Gillard novinarima. "Prevelik broj odraslih nije htio pogledati u oči tome zlu.. mislim da u ovakvim okolnostima moramo dati nacionalni odgovor putem kraljevskog povjerenstva" koje će svoje o područje djelovanja proširiti izvan Katoličke crkve, dodala je. "To se povjerenstvo neće baviti samo jednom Crkvom", napomenula je premijerka.
LONDON - BBC-jeva direktorica informativnog programa Helen Boaden i njezin zamjenik dali su ostavke na dužnost, dan nakon ostavke glavnog direktora Georgea Entwistlea zbog dvaju skandala povezanih s pedofilijom, javio je u ponedjeljak BBC. Ostavka Helen Boaden i Stephena Mitchella događa se u trenutku kada je ta kuća u krizi zbog uređivačke politike u praćenju skandala u vezi s njezinim bivšim voditeljem, danas pokojnim Jimmyjem Savileom, optuženim za višestruko spolno zlostavljanje i zbog "klevetničkog napada" na bivšeg visokog dužnosnika konzervativne stranke. Helen Boaden i Stephen Mitchell odlaze s dužnosti u očekivanju zaključka istrage o razlozima koji su naveli BBC da koncem 2011. skine s programa reportažu u emisiji Newsnight u kojoj su govorile žrtve Jimmyja Savilea koji je umro u listopadu 2011.
MOSKVA - Rusija trenutačno priprema više projekata za dopremu električne energije i plina Japanu koji nakon katastrofe u Fukushimi teško pokriva svoje energetske potrebe, piše u ponedjeljak ruski dnevni list Izvestija. Jedna od mogućnosti koja se ozbiljno proučava jest pokretanje projekta "azijske megamreže" koja bi povezivala rusku, japansku, kinesku, južnokorejsku i mongolsku elektromrežu, piše list. U pismu koje je dnevnik dobio na uvid, Tokio je u kolovozu predložio Moskvi niz energetskih programa: polaganje električnog kabla ispod mora koji bi povezivao dvije zemlje, gradnju plinovoda i suradnju u crpljenju plina na Dalekom istoku. Nakon proučavanja tih prijedloga, rusko ministarstvo energetike odlučilo se za gradnju "električnog mosta" između Rusije i Japana koji bi mogao postati dijelom "azijske megamreže", projekta koji je pokrenut 1998. ali je poslije obustavljen, ističe Izvestija. Moskva "aktivno proučava" i mogućnost gradnje plinovoda koji bi išao do japanskih centrala i o njemu će razgovarati u prigodi posjeta predsjednika Gazproma Alekseja Millera Tokiju 27. i 29. studenog, dodaje list.