OSIJEK
Na osječkom Županijskom sudu danas je počelo suđenje 56-godišnjem Mirku Siviću, optuženom za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, u Osijeku, 1991. godine. Sivić je jedan od okrivljenika u tzv. "slučaju selotejp", u kojem su za ratni zločin protiv civilnog stanovništva pravomoćno osuđeni Branimir Glavaš i još petero, ali je zbog zdrastvenih poteškoća zbog kojih nije bio raspravno sposoban, 2008. postupak protiv njega razdvojen. Optužnica je Glavaša teretila da je zapovjedio da iz redova provjerenih i pouzdanih osoba osnuju postrojbu za posebne, izviđačko-diverzantske namjene i u više navrata zapovijedao im da protuzakonito lišavaju slobode civile srpske i druge narodnosti, zlostavljali ih i usmrćivali. Sivić je optužen među ostalim da je s drugim muškarcem u studenom 1991., na zapovijed da usmrte nepoznatog muškarca zatočenog u kući u Dubrovačkoj ulici u Osijeku, vezao tog čovjeka samoljepivom trakom, nakon čega su ga odvezli na desnu obalu Drave, ispalili u njega više hitaca i gurnuli ga u rijeku. Nakon što mu je pročitana optužnica Sivić je izjavio kako se ne smatra krivim. Njegov branitelj Selim Šabanović predložio je da se kao svjedoci saslušaju već osuđeni iz toga slučaja kako bi se utvrdilo je li Sivić bio pripadnik postrojbe koja je zlostavljala i usmrćivala civile. Sudsko vijeće prihvatilo je da se sasluša samo Gordana Getoš-Magdić. Suđenje se nastavlja 29. studenog.
SPLIT
Splitska policija istražuje što se dogodilo muškarcu koji je u nedjelju ujutro u središtu grada pronađen u nesvijesti s teškim ozljedama glave, zbog čega mu je život u opasnosti, doznaje se u policiji. Četrdesetosmogodišnji muškarac pronađen je jučer, u nedjelju, oko 6,30 sati teško ozlijeđen i u nesvijesti na Trgu braće Radić u Splitu. Odmah je pozvana Hitna pomoć koja ga je prevezla u Klinički bolnički centar Split, rečeno je danas na redovitoj konferenciji za novinare u splitsko-dalmatinskoj Policijskoj upravi. Kako se neslužbeno doznaje, liječnici su utvrdili da ima teške ozljede glave, među kojima je fraktura lubanje i krvarenje u mozgu, zbog čega je morao biti istoga dana operiran. Liječnici su također utvrdili da je imao 3,3 promila alkohola u krvi.
ZAGREB
Čak 56 stabala uklonili su noćas s cesta na Sljemenu zagrebački vatrogasci, nakon čega je ekipa Zagrebačkih cesta očistila kolnik od poledice i grana, priopćeno je danas iz Ureda za upravljanje u hitnim situacijama. Sinoć su između 22 i 23 sata u Centar 112 stigle dvije dojave građana o poledici, vijavici i srušenim stablima na prilazu Kraljičinom zdencu i na Sljemenskoj cesti, zbog čega se nisu mogli spustiti sa Sljemena. Intervencija je trajala od 23,30 do četiri sata jutros, a građani koji su javili da su stabla prepriječila put spustili su se u grad. Na potezu od Kraljičinog zdenca do Lagvića vatrogasci su uklonili 21 stablo s kolnika, a zatim 35 stabala sa Sljemenske ceste. U 2,15 sati na teren je izašla ekipa Zagrebačkih cesta koja je do četiri sata očistila cestu od poledice i grana, navodi se u priopćenju.
ZAGREB
Pariška Galerija Denise Rene ugostit će od 30. listopada do 24. studenoga izložbu Ivana Picelja, koja je svojevrsni hommage tom istaknutom hrvatskom slikaru, grafičaru i dizajneru u galeriji koja je od kraja pedesetih godina redovito izlagala i prodavala njegova djela. Predstavljati hrvatsku kulturu u Parizu bez Ivana (Jeana) Picelja bila bi velika pogreška jer su njegov život i umjetničko djelovanje neraskidivo vezani uz francusku umjetnost i kulturu, uz taj grad i ljude, njegove muzeje, galerije i atelijere, ustvrdila je autorica izložbe Snježana Pintarić. Gotovo sve do smrti prošle godine Picelj je kontinuirano povezivao Francusku i Hrvatsku, prenosio je ideje i inicijative, poticao prijevode knjiga i donacije umjetnina, organizirao izložbe, predavanja, gostovanja, umrežavajući umjetnike, kustose, direktore muzeja, pisce i izdavače. Izložbom "Programirani krugovi" u Galeriji Denise Rene predstavit će se mali dio njegova iznimno opsežnog stvaralaštva, kolaži, grafike i reljef iz šezdesetih i sedamdesetih kojima je eksperimentirao s motivom kruga postižući mnogobrojne optičke efekte. Dio radova izlaže se prvi put. Piceljevo druženje s Parizom počelo je 1952. kada je s Aleksandrom Srnecom i Božidarom Rašicom sudjelovao na VII. Salon des Realites Nouvelles. Iste godine u svojem je stanu u Zagrebu organizirao izložbu grupe EXAT 51. Bio jedan je od pokretača geometrijske apstrakcije.