FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - svijet - ukratko do 14,30 sati

Autor: ggoj
ZAGREB, 16. listopada 2012. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz svijeta do 14,30 sati.

LUXEMBOURG - Godišnja inflacija u eurozoni ostala je u rujnu nepromijenjena u odnosu na kolovoz i iznosila je 2,6 posto, potvrdio je europski statistički ured Eurostat prvu procjenu. U Europskoj uniji godišnja je inflacija također ostala nepromijenjena, na 2,7 posto. U prošlogodišnjem rujnu inflacija je u eurozoni iznosila 3,0 a EU27 3,3 posto. Na godišnjoj su razini u rujnu najviše porasle cijene prijevoza, za 4,8 posto, i stanovanja, za 4,1 posto, te alkoholnih pića i duhanskih proizvoda, za 4,0 posto. Nasuprot tome, cijene komunikacijskih usluga smanjile su se za 3,3 posto, a tek slabi rast, po stopi od 0,5 posto, zabilježile su cijene usluga obrazovanja. Na mjesečnoj razini cijene su u rujnu porasle 0,7 posto u eurozoni, te 0,6 posto u EU. Najviše je na mjesečnoj razini poskupjela odjeća, čak 14 posto, dok su cijene usluga rekreacije i kulture, te hotela i restorana pale jedan posto, a cijene komunikacijskih usluga 0,5 posto, pokazuju podaci.

FRANKFURT - Ulagači su u utorak ponovo prihvatili negativne prinose kako bi posudili novac Europskom fondu za financijsku stabilnost (EFSF), objavila je njemačka središnja banka koja je organizirala aukciju šestomjesečnih dužničkih papira. EFSF je prodao 1,99 milijardi eura šestomjesečnih dužničkih papira uz prosječnu kamatu od minus 0,0238 posto, objavila je Bundesbanka. Na prošlomjesečnoj sličnoj aukciji prosječan je prinos iznosio minus 0,0181 posto. Negativna kamata znači da su ulagači ukupno i tijekom cijelog razdoblja povrata kredita ulagači teoretski spremni plaćati EFSF-u kako bi mu posudili novac. Unatoč lošim prinosima interes ulagača bio je velik. Potražnja je bila skoro dva i pol puta veća od ponude i dosegnula je ukupno 4,83 milijarde eura, premašivši iznos ponuđen na upis 2,4 puta. EFSF je osnovan s ukupnim zajmodavnim kapacitetom od 440 milijardi eura a zamijenit će ga stalni krizni fond, Europski stabilizacijski mehanizam (ESM), sa zajmodavnim kapacitetom od 500 milijardi eura. ESM je prvobitno trebao početi s radom 1. srpnja ali je to odgođeno zbog pravnih problema u Njemačkoj. Budući su prepreke u međuvremenu uklonjene, ministri financija eurozone pokrenuli su ga 8. listopada.

PARIZ - Europski povjerenik za industriju Antonio Tajani izrazio je u razgovoru za francuski tjednik Le journal du dimanche žaljenje zbog podjela europskih proizvođača automobila u pogledu mjera koje bi trebalo poduzeti za pomoć tom sektoru, a koje bi Europska komisija trebala uskoro predstaviti. "Podijeljeni su u pogledu mnogo pitanja", rekao je povjerenik. "Pripremio sam akcijski plan. Na njima je da se dogovore", rekao je. Tajani je priznao da njegov plan, koji će biti predstavljen 5. studenoga, ima otvorenih pitanja, a pripremljen je u svjetlu pada prodaje i prevelikih proizvodnih kapaciteta velikih europskih proizvođača. List navodi da povjerenik nije mogao okupiti oko zajedničkog stola velike predstavnike sektora, suočivši se s protivljenjem s jedne strane njemačkih proizvođača a s druge francuskih i talijanskih. Plan sadrži ipak nekoliko pomaka, među kojima su kontrole na europskim granicama uvoza azijskih vozila, ponajprije južnokorejskih. Povjerenik želi ishoditi uzvratne mjere, primjerice carine na neke tipove vozila, u budućim trgovinskim sporazumima s azijskim partnerima, piše list.

BRUXELLES - Prodaja novih automobila u Europskoj uniji pala je u rujnu dvanaesti mjesec zaredom, podaci su industrijskog udruženja ACEA. U rujnu je tako u EU-u bez Malte registriran ukupno 1,1 milijun novih automobila, što je 10,8 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu, objavilo je Europsko udruženje proizvođača automobila. Zadnji je put prodaja porasla upravo u prošlogodišnjem rujnu. Među velikim je tržištima rast zabilježilo samo ono britansko, i to za 8,2 posto u odnosu na isti mjesec lani. Njemačka, najveće tržište u Europi i jedan od najvećih proizvođača vozila u svijetu, zabilježila je pad prodaje za 10,9 posto, Francuska za 17,9 posto, a Italija za 25,7 posto. Još veći pad je zabilježila Španjolska, za čak 36,8 posto. Među rijetkima koji bilježe rast izdvaja se Slovačka, sa stopom rasta prodaje od 46,6 posto. U razdoblju od siječnja do kraja rujna broj registriranih automobila u EU smanjio se za 7,6 posto u odnosu na lanjsko razdoblje, na 9,4 milijuna automobila. Gotovo svi proizvođači zabilježili su pad prodaje u rujnu. Uspješni su uglavnom bili proizvođači luksuznih vozila, BMW grupa s rastom prodaje za 4,4 posto i proizvođači jeftinijih automobila, južnokorejska Hyundai i KIA-e, za 3,9 odnosno 3,4 posto.

LUXEMBOURG - Godišnja inflacija u eurozoni ostala je u rujnu nepromijenjena u odnosu na kolovoz i iznosila je 2,6 posto, potvrdio je u utorak europski statistički ured Eurostat prvu procjenu. U Europskoj uniji godišnja je inflacija također ostala nepromijenjena, na 2,7 posto. U prošlogodišnjem rujnu inflacija je u eurozoni iznosila 3,0 a EU27 3,3 posto. Na godišnjoj su razini u rujnu najviše porasle cijene prijevoza, za 4,8 posto, i stanovanja, za 4,1 posto, te alkoholnih pića i duhanskih proizvoda, za 4,0 posto. Nasuprot tome, cijene komunikacijskih usluga smanjile su se za 3,3 posto, a tek slabi rast, po stopi od 0,5 posto, zabilježile su cijene usluga obrazovanja. Na mjesečnoj razini cijene su u rujnu porasle 0,7 posto u eurozoni, te 0,6 posto u EU. Najviše je na mjesečnoj razini poskupjela odjeća, čak 14 posto, dok su cijene usluga rekreacije i kulture, te hotela i restorana pale jedan posto, a cijene komunikacijskih usluga 0,5 posto, objavljuje Eurostat.

MANNHEIM - Njemačka gospodarska klima blago se poboljšala u listopadu drugi mjesec zaredom, s obzirom na prigušene rizike za njemačko gospodarstvo, izvijestio je utjecajni institut ZEW. Indeks gospodarske klime koji ZEW izrađuje porastao je u listopadu na minus 11,5 bodova, s minus 18,2 boda koliko je iznosio u rujnu. Stručnjaci za financijska tržišta ocjenjuju da su rizici za njemačko gospodarstvo prigušeni, konstatiraju u ZEW-u na temelju provedene ankete, zaključujući da se ta ocjena vjerojatno temelji na smanjenoj neizvjesnosti na financijskim tržištima u proteklim tjednima. Broj onih koji očekuju posustajanje gospodarskog oporavka gotovo je izjednačen s brojem onih koji predviđaju njegovo ubrzavanje, a gotovo polovina anketiranih drži da će stanje u njemačkom gospodarstvu za šest mjeseci biti više-manje isto kao i danas, konstatiraju u ZEW-u. Procjena aktualnog stanja u njemačkom gospodarstvu pogoršana je u odnosu na prethodni mjesec, uz pad odgovarajućeg ZEW-ova indeksa na 10 bodova, s 12,6 bodova koliko je iznosio u prethodnom mjesecu.

ABU DHABI - Njemački ministar financija je predložio da se u eurozoni uvede institut povjerenika za valutu koji bi imao široke ovlasti nad proračunima zemalja u zoni primjene jedinstvene europske valute. "Sada moramo napraviti veće korake u smjeru fiskalne unije. Moramo iskoristiti prilike koje nam pruža aktualna dužnička i financijska kriza u eurozoni", kazao je Schaeuble novinarima pri povratku s azijske turneje. Povjerenik za valutu trebao bi biti ovlašten odbaciti prijedloge proračuna koji nisu u skladu sa strogim fiskalnim kriterijima u eurozoni, drži njemački ministar financija, ne precizirajući bi li njegove ovlasti uključivale i određivanje kazni. Institut povjerenika bio bi kreiran po uzoru na povjerenika za zaštitu tržišnog natjecanja, koji, kako je kazao Schaeuble, "ulijeva strah u kosti čitavom svijetu". Pojedine zamisli njemačkog ministra vjerojatno će izazvati negodovanje i unutar same eurozone, gdje zemlje poput Francuske nisu sklone dodatnom ograničavanju suvereniteta u korist institucija u EU-u.

ZAGREB - Kriza eura je "samoizazvana" i gura Europsku uniju u dugotrajnu depresiju, ocijenio je međunarodni financijer George Soros. Ocijenivši krizu "noćnom morom", Soros je, govoreći na konferenciji Nacionalnog udruženja za poslovnu ekonomiju u New Yorku, kazao da su tvorci eura bili svjesni njegovih nedostataka kada su ga osnivali. Osnovali su središnju banku, ali ne i zajedničko ministarstvo financija. Euro je "zapravo pretvorio dužničke zemlje u manje razvijene zemlje koje su posuđivale u stranoj valuti", rekao je, napomenuvši da su se "one odrekle prava da tiskaju novac". Postojala je "pogrešna pretpostavka da državni dug nije rizičan" i ta je "temeljna pogreška razotkrivena". Moglo bi je se ispraviti uvođenjem euroobveznica, ali to nije politički prihvatljivo u Njemačkoj, kazao je. "Jaz se između dužnika i vjerovnika produbljuje" i mogao bi postati trajan, rekao je. "Postoji svijest da je nešto temeljno pogrešno, ali još se ne zna kako to ispraviti". Po Sorosu, jedna mogućnost je da Njemačka postane "dobrotvorni vladar" i pomogne dužnicima. Druga, drastičnija, je da Njemačka istupi iz eurozone. Tada bi došlo bi do deprecijacije eura pa bi teret dugova nominalno ostao jednak, ali bi se realno smanjio. Dužničke zemlje povratile bi konkurentnost jer bi im izvoz pojeftinio, a uvoz poskupio.

RIM - Mali proizvođači prve su žrtve gladi i u borbi protiv gladi nužno je pomoći njima, ustvrdio je generalni direktor UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Jose Graziano da Silva otvarajući Svjetski dan hrane koji je ove godine posvećen kooperativnom modelu u proizvodnji hrane. Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2012. Godinom kooperative, uvjerena da taj model "može pomoći malim proizvođačima u prevladavanju teškoća" jer upravo su oni među najsiromašnijima u svijetu, rekao je brazilski dužnosnik na čelu FAO-a. Prema statistikama koje je prošli tjedan FAO objavio u svijetu je 870 milijuna ljudi pothranjeno. "Taj broj nastavlja rasti u Africi i na Bliskom istoku" gdje je u dvadeset godina narastao za 83 milijuna, rekao je Da Silva i dodao da je to nedopustivo u svijetu "bogatstava i proizvodnje dovoljne za sve". Luc Guyau, neovisni predsjednik Vijeća FAO-a, upozorio je da su ulaganja u poljoprivredu u svijetu padala u dva protekla desetljeća. "80-ih godina su iznosila 20 posto od ukupne pomoći, a danas 4 posto", rekao je Guyau.

ZAGREB - Europska ribarska industrija mogla bi propasti ako se ne provede temeljita reforma propisa na tom području, upozorava se u novoj studiji Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF), čiji su rezultati objavljeni u utorak. Studija, koju je provela nizozemska konzultantska tvrtka Framian BV, ističe da će, nastavi li se status quo, ribarske flote u EU uloviti 1,4 milijuna tona manje ribe (30 posto) do 2022. u odnosu na 2009., prenose europski mediji. Europska komisija pokušava riješiti problem smanjenja ribljeg fonda uvođenjem strožih propisa u vodama EU-a, ali na štetu industrije, upozorava se. Postojeći zakoni mogli bi imati ozbiljne posljedice za zapošljavanje, ističe studija, predviđajući gubitak 50.000 radnih mjesta u ribarstvu do 2022. Tony Long, direktor ureda WWF-a za europsku politiku, napominje da je "dugoročna stabilna opskrba ribom moguća, ali samo ako se s ribljim resursima bude upravljalo na održiv način." Dok ulov u EU pada prosječno 3,7 posto na godinu, drugi europski proizvođači kao Island i Norveška zadržali su ga na relativno konstantnim razinama.

BRUXELLES - Francuske željeznice SNCF i njemački Deutsche Bahn kritizirali su u Bruxellesu plan Europske komisije o razdvajanju djelatnosti željezničkih usluga od upravljanja željezničkom infrastrukturom. "Zabrinuti smo zbog rizika prebrzog donošenja odluke na osnovi postojećih modela i pozivamo Europsku komisiju da uzme vremena za prijedlog", rekao je predsjednik Deutsche Bahna Rudiger Grunde na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Sophie Boissard, glavnom direktoricom SNCF-a za strategiju i razvoj. Povjerenik za promet trebao bi potkraj prosinca predstaviti niz prijedloga za budućnost europskih željeznica, od kojih je najkontroverzniji razdvajanje željezničkih usluga od upravljanja željezničkom infrastrukturom. Dvije javne kompanije predstavile su komparativnu studiju s još pet drugih modela - SAD-om, Kanadom, Rusijom, Kinom i Japanom, čiji su zaključci suprotni Komisijinim. Na temelju zaključaka komparativne studije, "razvoj željeznica u Europi ne mora prioritetno podrazumijevati sveopće razdvajanje željeznica i operatera", zaključuje se.

LJUBLJANA - Austrijska grupa Raifeissen bank International (RBI) drastično će smanjiti opseg poslovanja u Sloveniji te broj zaposlenih u svojoj slovenskoj centrali u Mariboru i u 17 poslovnih jedinica po zemlji, objavili su slovenski mediji. Prema tvrdnjama dnevnog lista "Dnevnik", Raiffeisen banka otpustit će dvije trećine od nešto više od 300 zaposlenih, dok poslovni list "Finance" navodi da će broj zaposlenika biti smanjen na polovicu. Reagirajući na napise u medijima RBI je navela da se radi o optimizaciji unutar grupacije zbog koje će opseg djelovanja u Sloveniji u duljem vremenskom razdoblju prilagoditi poziciji Raiffeisena na slovenskom bankarskom tržištu, ali da će banka i dalje ostati u Sloveniji i poslovati sa svojim klijentima. O broju zaposlenika koji će nakon prilagodbe biti višak ne žele govoriti, dok ne završe razgovore s lokalnim vlastima i zaposlenima. Raiffeisen banka je prošle godine u Sloveniji zabilježila 5,5 milijuna eura gubitka, a o planovima da smanje opseg poslovanja već je obavijestila slovensku središnju banku.

SAN FRANCISCO - Američki tehnološki div Yahoo objavio je u utorak da je konkurentu Googleu preoteo još jednog važnog čelnika, imenujući Henriquea de Castra izvršnim direktorom. De Castro će izravno odgovarati izvršnoj direktorici Marissi Mayer, koja je u srpnju došla u Yahoo! također iz Googlea kako bi mu pomogla da izmijeni poslovanje nabolje. "Henrique je nevjerojatno vješt i strog poslovni čelnik i osobno sam oduševljena što se pridružio jakom vodstvu Yahoo!-ova tima. Njegovo operativno iskustvo u internetskom oglašavanju i njegov dokazani uspjeh u strukturiranju i smanjivanju međunarodnih kompanija čine ga savršenim odabirom za Yahoo! u kontekstu našeg usmjeravanja poslovanja u novu fazu rasta", kazala je Mayer. De Castro je u priopćenju naveo da Yahoo! ima potencijala da iskoristi "izvanredno iskustvo s korisnicima i ogroman doseg kako bi donio ogromnu vrijednost korisnicima, oglašivačima i partnerima". De Castro je bio potpredsjednik Googleove Partner Business Solutions grupe, odgovoran za oglašivačke platforme i usluge za izdavačke i trgovinske partnere.

LONDON - Cijena barela sirove nafte u utorak se na londonskom tržištu spustila prema razini od 115 dolara pod pritiskom dobitonosnih prodaja, dostatne opskrbe i obilnih zaliha u najvećem svjetskom potrošaču Sjedinjenim Državama. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte u terminskim ugovorima s rokovima isporuke u studenom, koji istječu danas poslijepodne, pala 50 centi, na 115,3 dolara. Na američkom je tržištu cijena barela ostala gotovo nepromijenjena na 91,8 dolara. Zabrinutost zbog pogoršanih izgleda za kinesko gospodarstvo, drugog po veličini svjetskog naftnog potrošača, i otegnuta kriza u Europi pritišću cijene nafte. Dodatni pritisak generiraju očekivanja da će sutrašnje izvješće američke vlade pokazati rast zaliha sirove nafte u prošlom tjednu zbog povećanja uvoza, a očekuje se i rast zaliha benzina, pokazala je preliminarna Reutersova anketa. Bude li ta procjena potvrđena, upotpunit će sliku o solidnoj ponudi i nadovezat se na tvrdnju jednog neimenovanog izvora iz industrije da je Saudijska Arabija u rujnu proizvodila 9,77 milijuna barela dnevno. Europska unija pojačala je pritisak na Iran uvođenjem dodatnih sankcija na iranski naftni, plinski i bankovni sektor.

TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, zahvaljujući jučerašnjem usponu burzovnih indeksa na Wall Streetu, dok je euro ojačao jer se ulagači nadaju napretku u rješavanju dužničke krize u eurozoni. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 1,3 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Australiji, Singapuru, Šangaju i Južnoj Koreji porasle između 0,2 i 0,8 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na dobitku 0,5 posto. Dobri kvartalni poslovni rezultati Citigroupa i snažniji nego što se očekivalo rast prometa u trgovini na malo u SAD-u u rujnu potaknuli su jučer rast cijena dionica na Wall Streetu, što je jutros ohrabrilo ulagače na azijskim tržištima.

NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica porasle, jer su ulagače ohrabrili bolji nego što se očekivalo podaci o potrošnji u SAD-u i poslovni rezultati Citigroupa. Dow Jones indeks ojačao je 0,72 posto, na 13.424 boda, dok je S&P 500 porastao 0,81 posto, na 1.440 bodova, a Nasdaq indeks 0,66 posto, na 3.064 boda. Cijena dionice Citigroupa skočila je jučer 5,5 posto, jer je ta banka u trećem tromjesečju ostvarila veću dobit, isključujući izvanredne stavke, u odnosu na isto lanjsko razdoblje i veću nego što se očekivalo. To je potaknulo cjelokupni financijski sektor, pa je S&P indeks tog sektora ojačao 1,2 posto. S&P indeks zdravstvenog sustava porastao je, pak, 1,4 posto, što se najviše zahvaljuje skoku cijene dionice Eli Lilly za više od 4 posto, nakon što je ta farmaceutska kompanija izvijestila da je njezin novi lijek protiv raka želuca dao dobre rezultate.

(Hina) xggoj ymkuz

An unhandled error has occurred. Reload 🗙