ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko izjavio je u nedjelju za Hinu da Hrvatska vjerodostojno ispunjava svoje obveze vezano uz pristupanje Europskoj uniji i da će tako i nastaviti, te je istaknuo kako vjeruje da će države EU-a prepoznati RH kao poželjnu buduću članicu. Zamoljen da prokomentira izjavu predsjednika Bundestaga Norberta Lammerta, koji se izjasnio u razgovoru za dnevnik "Welt am Sonntag" za zaustavljanje procesa proširenja Europske unije, uključujući i već planirani ulazak Hrvatske, Leko je podsjetio da je šef Delegacije EU-a u Hrvatskoj Paul Vandoren predstavio u petak u Hrvatskom saboru Sveobuhvatno izvješće Europske komisije o praćenju spremnosti Hrvatske za članstvo u Uniji. Kazao je da je opći zaključak bio da je "RH ne samo uznapredovala nego zaista vrlo odgovorno, vjerodostojno ispunjava svoje obveze i da će nastaviti tim tempom te da će sve obveze ispuniti prije proljetnog izvješća o napretku". Leko je izrazio uvjerenost da će zemlje članice EU-a u prvom tromjesječju sljedeće godine Hrvatsku ocijeniti kao poželjnu članicu EU-a i da će joj dati zeleno svjetlo za članstvo. Samu izjavu predsjednika njemačkog parlamenta nije želio komentirati, kazavši da se ne želi osvrtati na pojedinačna stajališta bilo kojeg dužnosnika.
ZAGREB - Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izjavila je u nedjelju da Hrvatska svako upozorenje glede ispunjavanja uvjeta za članstvo u Europskoj uniji uzima ozbiljno, ali je istaknula da je RH u stanju ispuniti uvjete i zadaće koje je dobila u posljednjem Sveobuhvatnom izvješću Europske komisije o praćenju spremnosti Hrvatske za članstvo u Uniji. "U kontaktu smo s predstavnicima njemačke vlade i zastupnicima njemačkog parlamenta. Svako upozorenje uzimamo ozbiljno. Smatramo da je Hrvatska u stanju ispuniti uvjete i zadaće koje je u ovom izvješću dobila. Mislim da ovo stajalište donekle odražava i skepsu koja općenito postoji u Europi prema proširenju. Zadaće su velike i važne, ali mi smo u stanju to ostvariti i ostvarit ćemo", rekla je Pusić za HTV komentirajući njemačke izjave o skorom ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Predsjednik Bundestaga Norbert Lammert izjasnio se u razgovoru za dnevnik "Welt am Sonntag" za zaustavljanje procesa proširenja Europske unije, uključujući i već planirani ulazak Hrvatske.
BEOGRAD - Srbijanski premijer Ivica Dačić ocijenio je u nedjelju da je Srbija svojom borbom protiv fašizma i žrtvama zaslužila biti dio Europe, ali je u Europsku uniju ne puštaju upravo oni koji su poraženi, a nakon Drugog svjetskog rata su počeli graditi novu Europu. Kako su izvjestili srbijanski elektronički mediji, Dačić je u mačvanskom selu Draginac, u zapadoj Srbiji, na komemoraciji za oko 3.000 civila strijeljanih 1941., rekao da su srpske žrtve zaboravljene a povijest iskrivljena tako da su poražene države postale važnije na Balkanu nego Srbija. "Oni koji su ovdje izgubili živote bili su nevine žrtve, oni su utkali svoje živote u novu Europu, u EU, gdje nam sada uvjetuju, da bismo u nju ušli, da moramo dopustiti da se završi ono što je započeto u Prvom i Drugom svjetskom ratu, a to je da se Srbija što više smanji", navode beogradski mediji Dačićev govor na komemoraciji žrtvama njemačke okupacije 1941. godine. "Danas, nakon genocida koji smo preživjeli u dva svjetska rata, zbog toga što smo bili na pravoj strani međunarodne zajednice, Srbija nije zaslužila da se prema njoj i njenim nacionalnim interesima ima nepravedan odnos, jer Srbija je uvijek bila na strani koja se borila protiv fašizma", rekao je premijer.
LJUBLJANA - U sporu oko Ljubljanske banke i njenih starih deviznih štediša u Hrvatskoj trebalo bi uvažiti oba aspekta problema, civilno-pravni i sukcesijski, a spor bi se mogao riješiti na više načina - arbitražom, posredništvom ili mirenjem, ocjena je slovenske pravnice Simone Drenik. Ona je voditeljica pravne službe slovenskog ministarstva vanjskih poslova i jedna od dviju agentica-zastupnica koje je slovenska vlada registrirala na arbitražnom sudu koji će odlučivati o graničnom prijeporu između Hrvatske i Slovenije. Kako je objavila Slovenska tiskovna agencija STA, Drenik je u prilogu u jednom stručnom časopisu za pravna pitanja ocijenila da je slovensko-hrvatski spor oko Ljubljanske banke i njenih neisplaćenih štediša u Hrvatskoj "hibridne" naravi, odnosno da bi za njegovo razrješenje trebalo uvažiti dva pravna aspekta: aspekt odnosa banke i njenih klijenata, ali i pitanje tko će preuzeti jamstva za štedne uloge jer je u bivšoj federaciji za devizne depozite građana jamčila federacija. U sporu oko Ljubljanske banke i deviznih depozita njene filijale u Hrvatskoj u vrijeme bivše Jugoslavije do sada je Hrvatska polazila od pretpostavke da je riječ o imovinsko-pravnom, odnosno civilnom odnosu slovenske banke i njenih štediša, a Slovenija da je za devizne depozite građana u bivšoj zajedničkoj državi jamčila bivša Narodna banka Jugoslavije, te da problem zato nije moguće riješiti bilateralno nego treba doći do multilateralnog dogovora svih slijednica bivše države oko toga tko preuzima jamstva za staru deviznu štednju. No, bez uvažavanja oba pravna aspekta, i civilno-pravnog i sukcesijskog, te dogovora država nasljednica koje moraju pregovarati u "dobroj" vjeri to pitanje ne može biti riješeno, niti štediše mogu doći do svojih uloga u Ljubljanskoj banci, ocijenila je u svom prilogu u pravnom časopisu "Poduzetništvo i rad" slovenska pravnica.
BUDIMPEŠTA - Mađarski premijer Viktor Orban najavio je da će uskoro stupiti na snagu novi zakon kojim se želi spriječiti prodaja poljoprivrednog zemljišta u Mađarskoj strancima. Premijer, koji je u subotu govorio na skupu udruge mladih poljoprivrednika, dodao je da, kada zakon stupi na snagu, strani ulagači neće moći kupiti obradivo zemljište, ustvrdivši da se slični propisi primjenjuju u zemljama poput Francuske i Austrije. Orban je usto najavio da kani modernizirati poljodjelski sektor kako bi okrenuo stranicu socijalističke poljoprivrede, u prigodi kongresa mladeži Udruge mađarskih poljodjelaca koji se održavao u Cegelu, 65 km južno od prijestolnice. "Godina 2013. će u mađarskoj poljoprivredi donijeti promjene kakvih nije bilo u zadnjih pedeset do sto godina", dodao je. Orban je dodao da će zakon, o kojemu parlament upravo raspravlja, štititi obradivo zemljište od špekulanata i bankara te će kod prodaje davati prednost malim i srednjim, a ne velikim poljoprivrednim proizvođačima. Zakon će također omogućiti povrat "zemljišta otuđenog sumnjivim kupoprodajnim ugovorima", rekao je predsjednik vlade, upozorivši da će se sumnjivi ugovori ispitati i eventualno poništiti.
WASHINGTON/ZAGREB - Republikanski kandidat Mitt Romney i njegovi saveznici odlučili su se za visoko rizičnu ali potencijalno isplativu medijsku strategiju u posljednjim tjednima kampanje, nastojeći potopiti predsjednika Baracka Obamu oglasima i ostvariti ključnu prednost na dan izbora, piše u nedjelju The Washington Post. Broj oglasa u predsjedničkoj utrci proteklog se tjedna udvostručio ili utrostručio u ključnim državama za ishod izbora poput Colorada, Floride, Iowe i Virginije, pokazuju podaci o izbornom oglašavanju. Porast je potaknuto Romney i njegovi bogato financirani saveznici, koji su se odlučili za manje oglasa ranije u kampanji u korist "velikog praska" na njezinom kraju. Odbor za političku akciju - tzv. Super-PAC "Obnovimo našu budućnost" koji pomaže Romneya, rezervirao je 14 milijuna dolara vrijedan medijski oglasni prostor u devet država u posljednjem tjednu listopada - više nego što je potrošio na oglase tijekom cijelog rujna. Odbor je enormno povećao svoju potrošnju na mješavinu oglasa koji kritiziraju Obamu i veličaju Romneya u Floridi, Iowi, Michiganu, Ohiu i Virginiji. Zbog pojačane medijske kampanje republikanaca Obama je prošloga tjedna zaostao iza svojih suparnika u ukupnim rashodima za oglašavanje po prvi put nakon ljeta, iako i on ima ogromne novčane rezerve nakon prikupljenih 181 milijuna dolara donacija u rujnu. Obama i njegov ključni vanjski saveznik, super-PAC "Prioriteti akcije za SAD", zadržali su stalnu baražu oglasnih napada na Romneya u Ohiju i drugim saveznim državama u kojima je ishod izbora neizvjestan.
JERUZALEM - Izraelska vlada u nedjelju je odlučila da će se prijevremeni izbori održati 22. siječnja, a ispitivanja javnog mišljenja pokazuju da će favorit biti premijer Benjamin Netanyahu. Datum još treba potvrditi Knesset, koji se sastaje u ponedjeljak da bi glasovao o svojem raspuštanju. "Kabinet je jednoglasno odlučio predložiti Knessetu da se izbori održe 22. siječnja 2013.", kaže se u priopćenju iz Netanyahuova ureda. Premijer je prošli tjedan pozvao na održavanje prijevremenih izbora, nakon što se njegova koalicijska vlada nije uspjela dogovoriti o proračunu za 2013. Ispitivanje javnog mišljenja koje je u četvrtak objavio list Maariv pokazuje da bi Netanyahuov Likud dobio 29 mjesta u parlamentu, što je za dva više nego sada, čime bi dobio mandat za sastav koalicijske vlade. Anketa Haaretza pokazala je da bi koalicijska vlada na čelu koje bi vjerojatno bio Likud mogla računati na 66 do 68 mjesta u parlamentu koji ima 120 mjesta.
BERLIN - Stručnjaci velikih međunarodnih vjerovnika Grčke zaključili su nakon analize njezinih računa da će zemlji trebati još dvije godine za uspješnu provedbu teških strukturnih reforma, piše u nedjelju njemački tjednik Der Spiegel. Revizori trojke - MMF-a, EU-a i ECB-a - "zatražili su prošlog tjedna od ministara financija eurozone da daju Grčkoj još dvije godine", kao što je ona i tražila, ističe tjednik. Te bi joj dodatne dvije godine trebale omogućiti, obrazložila je Grčka, da provede proračunske rezove i strukturne reforme a da ne uguši ionako loše gospodarstvo te da privoli građane na daljnja odricanja. MMF je spreman odobriti joj to produljenje, ali neke zemlje eurozone koje ne žele više pozajmljivati, traže veće zalaganje Atene.