ZAGREB - Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Tomislav Karamarko pozvao je u petak Hrvate u Bosni i Hercegovini na političko jedinstvo na nedjeljnim lokalnim izborima koje je nazvao "prevažnim" za ukupan položaj Hrvata u toj zemlji. U pismu u povodu izbora na kojima će se 7. listopada birati općinski vijećnici i načelnici, Karamarko Hrvatima u BiH te članovima i simpatizerima HDZ-a poručuje: "Drage Hrvatice i Hrvati, članovi i simpatizeri HDZ-a, dopustite mi da kao predsjednik Hrvatske demokratske zajednice RH, pozovem sve vas na političko jedinstvo, da izađete na izbore u što većem broju i da svoj glas date kandidatima Hrvatske demokratske zajednice, jer samo jedinstveni možemo sačuvati opstojnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovine". Karamarko kaže kako se ne može "oteti dojmu kako su ovi lokalni izbori prevažni i za ukupnu poziciju Hrvata u BiH. Siguran sam kako će rezultati ovih izbora imati utjecaj i na politički i ustavni položaj Hrvata u BiH". Po Karamarkovim riječima, iako je riječ o lokalnim izborima, oni su važni kao "referendum" za Hrvate u BiH jer će se međunarodna zajednica koristiti podatkom o broju Hrvata izašlih na izbore. "Istina, ovo su lokalni izbori gdje se biraju lokalna tijela vlasti, ali ovo su i opći izbori, ovo je i referendum za hrvatski narod u BiH. Jer, nakon ovih izbora međunarodni politički akteri ocjenjivat će položaj Hrvata po broju onih koji su izišli na izbore".
NEW YORK - Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u petak je jednoglasno osudilo, kako je reklo, "terorističke napade" u sirijskom gradu Alepu ranije ovoga tjedna, odnosno niz koordiniranih samoubilačkih bombaških napada u kojima je u tom gradu ubijeno 48 osoba. "Članice Vijeća sigurnosti najsnažnije su osudile terorističke napade u Alepu u Siriji 3. listopada, u kojima su ubijeni desetci a ranjeno više od stotinu civila, za što je odgvornost preuzela skupina Jebhat al-Nusara povezana s al Qaedom", reklo je Vijeće sigurnosti u neobvezujućoj izjavi. Usug1ašenost članica Vijeća sigurnosti oko sirijskog sukoba je rijetka. Izjava od petka uslijedila je nakon odvojene izjave od četvrtka koja osuđuje minobacačke napade na turski pogranični grad. Diplomati u vijeću su rekli da je Rusija ustrajavala na izjavi o napadima u Alepu u zamjenu za njenu potporu izjavi o sirijskim minobacačkim napadima na Tursku u kojima je ubijeno petero civila.
ISTANBUL - Turski premijer Tayyip Erdogan upozorio je u petak da njegova zemlja "nije daleko" od rata sa Sirijom nakon ovotjednih prekograničnih napada, što ukazuje na opasnost da pobuna protiv sirijskog predjndika Bashara al-Assada u sukob uvuče i susjedne zemlje. U govoru okupljenom mnoštvu u Istanbulu Erdogan je upozorio da bi Assadova vlada učinila fatalnu grešku ako se odluči na sukob s Turskom. Erdogan je govor održao nakon što je u utorak u minobacačkom napadu iz Sirije na jugoistok Turske ubijeno petero osoba. Tursko topništvo je u srijedu i četvrtak odgovorilo bombardiranjem sirijskih vojnih ciljeva i ubilo nekoliko sirijskih vojika a turski je parlament odobrio prekogranične vojne akcije u slučaju daljnje agresije. "Ne želimo rat ali nismo ni daleko od njega", rekao je Erdogan. "Oni koji pokušaju iskušavati tursku sposobnost odvraćanja, njenu odlučnost, njenu sposobnost, ovdje kažem da čine fatalnu grešku".
ZAGREB - Republikanski predsjednički kandidat Mitt Romney rekao je u petak da ohrabrujući izvještaj o broju nezaposlenih ipak pokazuje da američko gospodarstvo pati pod predsjednikom Barackom Obamom, kojemu je protukandidat na izborima 6. studenoga, javljaju mediji. "Pravi oporavak ne izgleda tako", kaže se u Romneyevoj izjavi. "Pod predsjednikom Obamom imat ćemo još četiri godine nalik prethodnim četirima. Izaberete li mene, imat ćemo pravi oporavak uz politiku koja potiče rast i stvorit će 12 milijuna novih radnih mjesta i povećati prihode svima". Obama se već bio pripremio za loše vijesti iz ministarstva rada, piše France 24, nakon ionako neuspješna prvog sučeljavanja s Romneyem, a i podaci pokazuju da je u rujnu otvoreno samo 114 tisuća novih radnih mjesta. A onda su revidirani podaci za srpanj i kolovoz i pokazalo se da stvari stoje znatno bolje za Obamu. Te su korekcije stopu nezaposlenosti spustile s 8,1 na 7,8 u rujnu i tako potkopale Romneyevu tvrdnju da Obama nije kadar nezaposlenost spustiti ispod osam posto. Američka je stopa nezaposlenosti u rujnu najniža otkad je u siječnju 2009. Obama preuzeo vlast, javlja Reuters. Romney tvrdi da bi ta stopa bila gotovo 11 posto da su ubrojani svi koji su odustali od traženja posla. "U rujnu smo otvorili manje novih radnih mjesta nego u kolovozu, a u kolovozu manje nego u srpnju, a otkad je predsjednik Obama preuzeo vlast izgubili smo više od 600 tisuća radnih mjesta u proizvodnji", kaže Romney.
BRUXELLES - U 16 europskih zemalja plaće učitelja su zamrznute ili smanjene zbog ekonomske krize, pokazuje izvješće koje je u petak objavila Europska komisija u povodu Svjetskog dana učitelja. Zbog mjera štednje i proračunskih rezova najgore su prošli učitelji u Irskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu i Sloveniji. Komisija navodi da su učiteljske plaće u Bugarskoj, Cipru, Estoniji, Francuskoj, Mađarskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Velikoj Britaniji, Hrvatskoj i Lihtenštajnu stagnirale ili blago pale. Povjerenica za obrazovanje i kulturu Androulla Vassiliou upozova na važnost učitelja i ističe potrebu da se najbolji zadrže u toj profesiji kroz plaće i radne uvjete. "Učitelji igraju vitalnu ulogu u životima djece i njihov utjecaj može imati odlučujući utjecaj na budućnost djece. Plaće i radni uvjeti trebaju biti najviši prioritet kako bi se privukli i zadržali najbolji u profesiji. Međutim, plaće nisu dovoljne za privlačenje učitelja; potrebno je primjereno opremiti učionice i omogućiti učiteljima da utječu na modernizaciju programa i reforme obrazovnog sustava", ističe povjerenica.
JERUZALEM - Izraelski premijer Benjamin Netanyahu će o sazivanju izvanrednih izbora odlučiti prije sjednice parlamenta 15. listopada, rekli su dužnosnici izraelske vlade u petak. Izraelski su mediji pisali da bi izbori mogli biti održani u veljači, osam mjeseci prije roka, objašnjavajući to sve većim razdorom između Netanyahuovih saveznika. Dužnosnik, koji je za agenciju Reuters govorio pod uvjetom da ostane neimenovan, rekao je da će Netanyahu prije sredine mjeseca donijeti odluku o raspuštanju parlamenta ili privoljeti ministre da pristanu na mjere štednje u proračunu za iduću godinu. "Ako je moguće dogovoriti se o još jednom odgovornom proračunu Netanyahu će biti skloniji tome. No ako se zbog političkog stanja to ne pokaže izvedivim onda će izabrati prijevremene izbore", rekao je dužnosnik. Netanyahu vodi desnu stranku Likud i vladajuću koaliciju pet stranaka koja ima 66 zastupnika u parlamentu od 120 mjesta.
JOHANNESBURG - Anglo American Platinum, prvi svjetski proizvođač platine, objavio je u petak da je otpustio 12.000 radnika, sudionika trotjednog ilegalnog štrajka kakvi su štrajkovi koji dva mjeseca potresaju Južnoafričku Republiku (JAR) i donose goleme gubitke rudarstvu, glavnom sektoru vodećeg afričkog gospodarstva. Amplats je priopćio da su mu ilegalni štrajkovi nanijeli štetu od 700 milijuna randa, što je oko 63 milijuna eura. Štrajkovi organizirani na divlje, bez sindikalnog vodstva, od 12. rujna blokiraju rudnike u Rustenburgu, poprištu najtežih sukoba od ljeta, gdje grupa zapošljava 28.000 osoba. Rudari traže veliku povišicu plaća, do 16.000 randa na mjesec (1.450 eura), što je triput više od sadašnjih oko 400 eura. Štrajkovi su se proširili i na rudnike u susjednoj pokrajini Limpopo. Štrajka i 22.000 vozača kamiona, a od idućeg tjedna mogli bi im se pridružiti zaposleni u željezničkom i autobusnom prijevozu. Radnici štrajkaju na svoju ruku, jer optužuju moćne sindikate za spregu s poslodavcima, velikim multinacionalnim kompanijama. Njihovi su štrajkovi praćeni nasiljem od sredine kolovoza s 48 mrtvih, od čega 34 rudara koje je ubila policija u rudniku Marikana 16. kolovoza. Stanje donosi velike gubitke gospodarstvu i sve su glasnija propitivanja sposobnosti vladajuće stranke Afričkog nacionalnog kongresa (ANC) da se nosi s krizom, piše agencija Reuters.
ZAGREB - Podvodna nalazišta prirodnog plina mogla bi dramatično promijeniti budućnost Grčke potvrde li se prve procjene o njihovoj vrijednosti od 464 milijardi eura, po istraživanju predstavljenom grčkom premijeru Antonisu Samarasu, koje prenosi Reuters. Nalazišta plina u ekonomskim zonama Izraela, Cipra i Libanona potaknula su velika istraživanja u toj regiji i već postoje planovi za zajednički izvoz plina Europi. Ukupne rezerve plina u istočnom Sredozemnom moru procjenjuju se na više od 10 bilijuna kubičnih metara, po procjenama američke znanstvene agencije US Geological Survey koje ne uključuju područje južno od Krete, što bi bilo dovoljno za europske potrebe više od 15 godina. To bi moglo udahnuti život posustalim europskim naftnim i plinskim industrijama, koje se temelje na pretežito kopnenim nalazištima, jer teška gospodarska vremena bude zanimanje za domaća nalazišta. Potencijali zapadnog Sredozemnog mora, čije potencijalne rezerve US Geological Survey procjenjuje na 1,4 bilijuna kubičnih metara, također su se postali zanimljiviji nakon što je Italija ublažila dvogodišnju zabranu bušenja i obećala smanjenje birokracije. Istraživanje, koje objedinjuje postojeće znanstvene podatke, ističe da geološke sličnosti ukazuju da bi rezerve plina u vodama kod Krete mogle odgovarati bogatom Levantinskom bazenu gdje se nalaze nedavna izraelska i ciparska otkrića. Strateški značajne rezerve u grčkim vodama južno od Krete procjenjuju se na 3,5 bilijuna kubičnih metara, što bi bilo dovoljno za opskrbu Europe šest godina i odgovara količini od 1,5 milijardi barela nafte, kaže se u istraživanju.
BEOGRAD - U Beogradu je u petak u 81. godini preminuo ugledni međunarodni pravni stručnjak i direktor Beogradskog centra za ljudska prava prof. dr. Vojin Dimitrijević. Rođen je 9. srpnja 1932. u Rijeci, diplomirao je i doktorirao na Pravnom fakultetu u Beogradu, na kojem je do 1998. godine bio redovni profesor. Specijalnost su mu bili međunarodno pravo i međunarodni odnosi. Prof. Dimitrijević bio je član i potpredsjednik Odbora za ljudska prava Ujedinjenih naroda od 1982. do 1994. i stručnjak UN-a u području međunarodnog prava. Od 2000. je član Venecijanske komisije Vijeća Europe za demokraciju putem prava, od 2001. je član Stalnog arbitražnog suda u Den Haagu. Bio je i 'ad hoc' sudac Međunarodnog suda pravde (od 2001-2003).
RIM - Prosvjedi tisuća studenata i srednjoškolaca održani su u petak u Rimu, Milanu, Napulju i Torinu protiv vladinih mjera štednje koje pogađaju i obrazovni sektor pri čemu je u nekim gradovima bilo manjih sukoba s pripadnicima snaga sigurnosti. Mladi su transparentima prosvjedovali protiv smanjenja proračunskih srestava za obrazovanje što je odluka prijašnje vlada premijera Silvija Berlusconija, dok sadašnjem premijeru Mariju Montiju zamjeraju što te pogreške nije ispravio. U kratkim sukobima četiri su policajca lakše ozlijeđena u Rimu kada su prosvjednici htjeli proći ulicom koja za prosvjed nije bila predviđena. Na Svjetski dan učitelja mladi su optužili "vladu Marija Montija i Europsku uniju da nameću školski sustav koji si mogu priuštiti imućni" zbog visokih cijena školskih knjiga i sveučilišnih školarina. U Milanu su se mladi ljudi posebice obrušili na banke, a u Torinu je pet studenata lakše ozlijeđeno u sukobu s policijom, a 15 je bilo privedeno. Prosvjeda je bilo i u drugim gradovima, kao što su Pisa, Bologna, Firenca, Parlermo.
GRENOBLE - Tajna četverostrukog ubojstva u Chevalineu, u francuskim Alpama, još nije rasvijetljena, mjesec dana nakon događaja, dok će istražitelji koji pokušavaju izraditi profil jednog ili više počinitelja, u subotu objaviti poziv mogućim svjedocima. "Svi radimo, ali nemamo relevantnih informacija koje bi omogućile pomak u istrazi", priznao je državni tužitelj u Annecyju Eric Maillaud, mjesec dana nakon pokolja u čijoj istrazi sudjeluju francuski i britanski stručnjaci. Dana 5. rujna izrešetani su mecima Saad al-Hilli (50), njegova supruga Iqbal (47) i Saadova majka Suhaila al-Allaf (74), švedska državljanka, u Chevalineu, blizu Annecyja, gdje su bili na odmoru, te slučajni prolaznik, francuski biciklist, po svoj prilici usputna žrtva. Dvije kćerkice tog britanskog para iračkog podrijetla preživjele su pokolj, ali je starija teško ranjena. "U subotu ćemo objaviti poziv mogućim svjedocima", rekao je državni tužitelj, dok se istraga nastavlja uz pomoć fotografija što ih je obitelj Al-Hilli snimila nekoliko sati prije tragedije.